Kliker.info

Ponašanje Milorada Dodika većina svjetskih medija ignoriše, ali su upoznati sa njegovim izjavama. Mada, kako kaže član Odbora za političke nauke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i predavač na Regent’s University London Neven Anđelić, nije im jasno da takva vrsta političkog života funkcioniše već duže vrijeme.

– Traže da im se ponovno prevede neka izjava, jer ne može zaista tako da bude, govori Anđelić i dodaje da BiH nije jedino kompleksno društvo – to je samo ispričnica.

ORBAN UMJESTO TITA

Nedavno je Dodik tražio protjerivanje četiri ambasadora, odnosno visokog predstavnika i ambasadora Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Velike Britanije iz BiH. Zapadna politika funkcioniše sa sporim procesom.

– Pretjerali su sa odugovlačenjem. Nakon što je Rusija anektirala Krim, počeli su da gledaju gdje Rusija možda još ima neke aktivnosti. Tu je BiH ranjiva zbog unutrašnjih igrača. Njima odgovara deklarativno opredjeljenje za evropske integracije, a praktično sprečavaju dalje korake ka integrisanju u evropski politički i ekonomski prostor, jer time osiguravaju svoju poziciju. Kada bi, imaginarno, BiH zaista ušla, napravila odlučan korak u pridruživanju Evropskoj uniji, ti ljudi bi bili pod stalnim kontrolama, da ne bi mogli da vrše svoju moć. I ovo im je idealna pozicija, negdje između, objašnjava Anđelić.

Sada je pitanje kada će zaista početi pregovori sa EU. Dio političkih elita u BiH sprečava te važne korake i ugleda se na Viktora Orbana, koji se protivi silama Zapada.

– Meni je dugo bilo interesantno da je ovdašnjim nacionalističkim političarima trebalo vremena da otkriju Orbana. Oni trebaju Orbanovu sliku držati na zidovima kancelarija kao nekada Titovu. I kad se to stavi još u koncept – ko se još susreće s Putinom, kaže Anđelić, te napominje da Dodik trči čim se pozove da bude u istoj sobi sa čečenskim vođama, sa iranskim predstavnicima, da bi bio sa Putinom kojeg ignoriše skoro cijela Evropa.

Mišljenja je da je BiH Rusiji sredstvo za zabavljanje Zapada, za odvraćanje pažnje od stvarnih interesa Rusije koji stoje u Ukrajini i regiji bivšeg Sovjetskog saveza. Najčešće se povlači priča o pravoslavnom sentimentu.

– To je koncept na osnovu kojeg se nekoliko prvenstveno​ Vučićevih sljedbenika počelo zalagati za taj srpski svet. Ali, isto tako treba da shvate da su bitno različite pozicije. Srbija nije Rusija, Srbija je izgubila Kosovo, Rusija nije izgubila Čečeniju, podsjeća Anđelić.

BiH je uprkos katastrofalnim posljedicama rata opstala kao država. Ko je odlučio da ona kao država opstane – SAD.

– Koliko god neki političar, lokalni ili regionalni, želio da promijeni granice, nametne nešto ili ustanovi, to se neće desiti dok god je to u interesu SAD-a. Rusija je vrlo daleko, nije ni moćna, ni utjecajna dovoljno da bi mogla nešto da stimuliše. Samo kao neku igračku Zapadu daje da se zabavi, jer je Zapad svjestan da je napravio ogroman propust, govori Anđelić.

Američke sankcije su odjednom postale ozbiljna priča iako su Amerikanci Dodika već u dva navrata stavili na crne liste, i to u mandatu Donalda Trumpa. Ispostavilo se da, dok nije došlo do džepova, situacija se nije puno mijenjala. Anđelić kaže da SAD neće odustati od ovog prostora.

– Dolaze izbori u SAD-u, pitanje je između dva kandidata, koji bi bio bolji nama, a koji bi bio bolji Putinu ili koji bi bio bolji EU. Putinu bi zapravo više odgovarao Biden, ističe Anđelić i kaže da ne vidi nekoga ko bi mogao donijeti globalno smirivanje.

KORUPCIJA U BRUXELLESU

Građani BiH nadaju se pregovorima sa EU, a čini se da Evropa svjesno žmiri pred problemima koji se dešavaju u njenom dvorištu.

– Imamo opšte licemjerje. Nivo razlika u standardima i nejednakosti u društvu se strahovito uvećavaju u EU. Sada dolaze evropski izbori u junu. Shvatili su grešku koju su napravili prema BiH. Kada naše političke elite vide da ustvari ne moraju uraditi ono što se od njih zahtijeva i očekuje, teško da će u budućnosti išta uraditi. Tu se bojim zamke za BiH, upozorio je Anđelić i kazao kako je sada korupcija prisutna i u Bruxellesu, baš kao i kod nas, samo što se razlikujemo po tome što tamo biva otkrivena i sankcionisana.

Naveo je i da bi rezultati izbora za Evropski parlament mogli koštati Ukrajinu pomoći. Smatra da ljevica nema previše da ponudi. U regiji ne vidi kvalitetnu lijevu partiju koja bi mogla da privuče dovoljno jak dio biračkog tijela.

– Ko god da pobijedi na hrvatskim izborima, ja ne vidim razliku koja će biti, osim personalne, u internoj politici, kao i vanjskoj, a BiH je jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske, kaže on.

Najsnažnije političke grupe, koje imaju glasačko tijelo dominantno među bh. Srbima i dominantno među bh. Hrvatima, nisu direktno opredijeljene za jačanje svoje države. U tome Anđelić vidi prvi nivo problema.

– Drugi nivo problema su političke grupe koje svoje glasačko tijelo vide u dominantno bošnjačkom stanovništvu. Način na koji znatan dio njih tumači državne interese, ustvari, podriva te državne interese BiH. Bosna i Hercegovina je moguća jedino međusobnim razumijevanjem zajedničkih interesa svih građana i građanki ove zemlje, od kojih se neki mogu izjašnjavati kao različite etničke grupe. To se zaboravilo. Nikome nije u interesu da se BiH raspadne. Miloradu Dodiku nije u interesu da se BiH raspadne. On stalno priča o secesiji, a nemoguće ju je izvesti, ističe Anđelić.

U projektu povodom 26. godišnjice Daytona, kada se pravilo i specijalno izdanje Oslobođenja i O kanala, učestvovali su brojni autori i svjetski eksperti, a zaključili su samo jedno – apsolutni je nedostatak bilo kakve javne debate.

VIŠAK POPULIZMA

– Jedan problem je nedostatak demokratskog znanja, obrazovanja, kulture, a drugi tehnološke revolucije koje su promijenile način prijema informacija. Što je gori, negativniji naslov, veća je vjerovatnoća da će čitateljstvo kliknuti upravo na njega. Tako možemo imati naslov sa ozbiljnom debatom o evropskim integracijama – dosadno, ko će to čitati, a imamo i naslov gdje jedan istaknuti političar naziva ambasadora, diplomatu “smradom”. Na to se klika i kreira se politička kultura koja je po demokratskim okolnostima glas neobrazovanih ljudi. Možda je BiH bila preteča svega ovoga što se dešava prvenstveno u Evropi, ali i generalno u svijetu, jer devedesete na izborima nasljednici prethodnog režima nisu nigdje gore poraženi nego u BiH. Porazile su ih populističke političke partije. U Srbiji su se populisti pojavili sa Miloševićem, oni su bili možda prvi populisti na sceni kao vladajuća garnitura bilo gdje u Evropi. Još je takva situacija tamo, proširila se diljem Evrope i to je taj problem s kojim, nažalost, živimo u interesantnom periodu, analizira Anđelić.

Zaključuje kako nam preostaje da se nadamo da ćemo sad biti preteča onih koji su se takvih odrekli.