Kliker.info

“Posljedice poplava koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu će se tek vidjeti u narednim danima, a jedan od glavnih problema sa kojima će se stanovništvo  poplavljenih područja  suočavati i ubzuduće, bez svake sumnje je opasnost od infektivnih bolesti “, ističe u razgovoru za Kliker.info prof. dr. Emir Hodžić,  istraživač i direktor naučno-istraživačkog centra   na  Veterinarskom fakultetu  pri University of California Davis.

Profesor Hodžić se inače , neposredno prije ovog razgovora vratio iz Bosne i Hercegovine,  koju , kako kaže, redovno posjećuje jednom godišnje, i to u vrijeme tradicionalnih susreta, odnosno  dana Bosanskohercegovačke-američke akademije nauka i umjetnosti čiji je aktivni član od osnivanja.

Hodžić : Trenutna epidemiološka situacija je manje ili više stabilna zahvaljujući naporima stručnjaka koji rade na dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji. Bosna i Hercegovina definitivno ima stručni kadar koji je u mogućnosti da se suoči sa problemima oko izbijanja infektivnih bolesti, međutim problemi su tehničke i materijalne prirode.

Potrebna su ogromna sredstva, kojih na žalost država Bosna i Hercegovina nema, da nastavi uspješnu borbu u preveniranju izbijanja infektivnih bolesti. Potrebno je napomenuti da na poplavljenim područjima  problem predstavlja i  snabdijevanje zdravom vodom za piće te  nedostatak nekontaminirane hrane, a uz sve to, uoče je i problem  oko kanalizacijskog sistema koji treba hitnu sanaciju.

Kliker :  Nekako zlokobno zvuče informacije  da BiH nema ni jednu spalionicu  za uginule životinje a samo na jednoj farmi u Bosanskom Šamcu je nastradalo  preko 400 krava.

Hodžić : Veliki broj uginulih domaćih ali i divljih životinja svakako može doprinijeti pogoršanju epidemiološke situacije na poplavljenim područjima. Taj problem je blagovremeno uočen, te se intenzivno radi na odvoženju i neškodljivom uklanjanju takvih životinja. Na žalost u BiH ne postoji ni jedna kafilerija koja bi mogla da vrši ovaj posao. Veliki dio životinja se odvozi u Srbiju, ali to ide dosta sporo.

Prije rata BiH je imala nekoliko kafilerija koje bi bile u stanju, naravno ukoliko bi postojale, da efikasno neškodljivo ukloni uginule životinje. To je nešto o čemu država treba da povede računa i obezbijedi sredstva za obnovu i/ili izgradnju kafilerija.

Kafilerije ne služe samo za neškodljivo uklanjanje uginulih živototinja, već mogu poslužiti kao izvori mesnog brašna koje se koristi za ishranu životinja. Još jednom ističem, neblagovremeno odlaganje uginulih životinja  može biti  jedan od glavnih izvora širenja infektivnih bolesti.

Kliker : Profesor ste na jednom od najboljih veterinarskih fakulteta u SAD  pa nas zanima šta bi u ovom momentu predložili svojim kolegama u BiH,a šta preporučili stanovništvu u poplavljenim područjima?

Hodžić :Tokom mog boravka u Bosni i Hercegovini imao sam prilike razgovarati sa kolegama, te razmijeniti mišljenja o novonastaloj situaciji. Složili smo se u mnogim segmentima šta je potrebno uraditi da bi se preveniralo širenje infektivnih bolesti te održala epidemiološka situacija pod kontrolom. Međutim, problemi su najčešće birokratske prirode i neshvatanje odgovornih struktuta vlasti kakva katastrofa može da proizađe kao rezultat nepreduzimanja ili kasnog preduzimanja odgovarajućih mjera.

Veterinari su prva linija odbrane zdravlja ljudi, ali njihov glas je nedovoljno glasan. Što se tiče samog stanovništva na poplavljenim područjima, ono je ostavljeno da se bori samo od prvog momenta. Očito da naš narod zna šta činiti i kako se sačuvati od posljedica jedne ovakve prirodne katastrofe. Želio bih dodati da dio novinara na cijelom području BiH svojim izvještavanjem ne doprinosi objektivnom informiranju javnosti.

Kliker :  Negdje sam ovih dana pročitao da  su  epidemiolozi  ovih dana upozorili da će glodari i insekti  također biti veliki problem. Kakvo je vaše mišljenje ?

Hožić :Poplave su definitivno dovele i do poremećaja eko sistema na poplavljenim područjima. Posljedice ovog poremećaja će se tek vidjeti ubuduće, ali sa sigurnošću se može reć da će imati negativne posljedice. Povećana količina vlage je idealna za razvoj različitih insekata, od kojih su mnogi potencionalni nosioci zaraznih bolesti.

Ujedno se može očekivati i povećana količina glodara, jer su poplave uticale na smanjenje predatora. A kao što znamo glodari su jedni od glavnih rezervoara mnogih infektivnih bolesti. Veterinarski  stručnjaci su shvatili suštinu ovih problema, te predložili odgovarajuće mjere za preveniranje posljedica širenja infektivnih bolesti putem insekata i glodara.  

Kliker : Živie i radite u SAD već  poprilično dugo pa me zanima kako se  državne  institucije  i kompletno društvo bore sa ovakvim prirodnim katastrofama koje su ovdje redovna pojava.Pretpostavljam da se ovo kompleksno pitanje posebno izučava i na fakultetima ?

Hodžić : SAD, kao i svaka uređena država, posjeduje plan u slučaju nepogoda, uključujući poplave, koji uključuje striktne procedure koje treba činiti, te strukture koje će izvršavati predviđene zadatke. BiH također posjeduje plan koji se bavi radnjama u slučaju elementarnih nepogoda. Na veliku žalost, posebno stanovništva na poplavljenim područjima, skoro sve strukture koje su odgovorne za sprovođenje ovog plana su očito zakazale.  Štro se tiče, drugog dijela pitanja, u pravu ste, pitanje elementarnih nepogoda se izučava na univerzitetima u SAD. Konkretno, veterinarska čkola pri University of California Davis ima kurse o spašavanju velikih i farmskih životinja u slučaju elementarnih nepogoda. Također, postoji i tim stručnjaka koji se angažuje u slučaju potrebe. 

Halil Šetka (Kliker.info)