Kliker.info

Sjedinjene Države trebalo bi ponovo da preuzmu aktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu i podrže evropske partnere u rješavanju otvorenih pitanja-istaknuto je na pretresu pred američkom Helsinškom Komisijom, na kome se raspravljalo o izazovima sa kojima se součavaju zemlje u regionu. Situacija u Bosni i Hercegovini zaslužuje najveću pažnju međunarodne zajednice – saglasni su učesnici pretresa, naglašavajući da se postojanje jedinstvene države ne može više garantovati. Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Peddy Ashdown kazao je da je Bosna, nakon prvobitnog izvanrednog napretka, značajno nazadovala u poslednje tri do četiri godine i da postoje elementi, uglavnom u Republici Srpskoj, koji čak žele da ukinu dosadašnje reforme. Ashdown je međutim istakao da, uprkos povećanim tenzijama i glasinama o naoružavanju pojedinih grupa, ne vjeruje da će ponovo izbiti sukobi u toj zemlji.“Postoj međutim opasnost da Bosna i Hercegovina postane novi Kipar, podijeljena, nefunkcionalna, crna rupa, sa duboko ukorijenjenom korupcijom, prostor koji ne možemo da napustimo zato što bi došlo do destabilizacije ako bi to uradili, ali kome takođe ne možemo da pomognemo da napreduje prema stvaranju prave države.

Ashdown je naglasio jda je od suštinske važnosti očuvati teritorijalni integritet zemlje, optužujući premijera Republike Srpske Milorada Dodika da podriva povjerenje u bosansku državu. Takođe je kritikovao politiku Evropske Unije u Bosni i Hercegovini, navodeći da nije dovoljno jasna, efikasna i dosljedna. “Moj istaknuti kolega, bivši evropski komesar Chris  Paten , koji je veoma zainteresovan za region, govorio je da postoji opasnost da se u Bosni pretvaraju da sprovode reforme, dok se mi pretvaramo da u to vjerujemo. Mislim da smo došli do toga.”Nakon Bosne i Hercegovine, prioritet bi trebalo da budesituacija na Kosovu, smatra predsjednik hrvatskog Helsinškog komiteta i profesor istorije na američkom univerzitetu Yale Ivo Banac  Banac. “Postoji veliko nezadovoljstvo na Kosovu zbog ograničenog suvereniteta i činjenice da to područje nije u potpunosti integrisano.

“Kosovo je opterećeno ozbiljnim problemima, od organizovanog kriminala do korupcije, nefunkcionalne ekonomije i društva čija plemenska struktura otežava tranziciju u modernu političku organizaciju”, smatra James Lyon , viši saradnik u Savjetu za politiku demokratizacije.Lyon je, svjedočeći pred Helsinškom komisijom, istakao i duboke podjele u Srbiji. “Iako većina Srba želi članstvo u Evropskoj Uniji, mnogi važni elementi u ekonomskim, političkim, bezbjednosnim elitama suprostavljaju se reformama koje su neophodne za napredak. Mnogi Srbi i dalje ne prihvataju status Kosova i saradnju sa Haškim tribunalom.”Ivana Howard, iz Nacionalne zadužbine za demokratiju, ukazala je na probleme sa kojima se i dalje suočavaju nevladine organizacije i mediji u Srbiji.“Uprkos znacima poboljšanju nakon formiranja nove vlade, potrebno je posvetiti dalju pažnju statusu civilnog društva u Srbiji, naročito odnosu prema borcima za ljudska prava i medijima. Verbalni, čak i fizički napadi, kao što sam u ranijem svjedočenju kazala, nisu neuobičajni.”

Howard je ocijenila da je, uzimajući u obzir trenutnu situaciju, neophodna aktivnija uloga SAD u regionu  Zapadnog Balkana.“Sjedinjene Države i Evropska Unija trebalo b ponovo da se usredsrede na Zapadni Balkan i pokažu snažnu i dosljednu posvećenost rješavanju otvorenih pitanja.”“Sjedinjene Države ne bi trebalo da ignorišu Balkan zamo zato što su ostali problemi hitniji. Nova američka incijativa neophodna je za stabilizaciju cijelog područja, naročito za tri ključna slučaja, Bosnu i Hercegovinu , Kosovo i Srbiju”, naglasio je profesor Banac.To mišljenje dijeli i koopredsjedavajući Helsinške komisije Alsy   Hastings  je  cjenio da je, nakon izbora nove adminsitracije, došlo vrijeme da se ponovo razmotri situacija na Zapadnom Balkanu i osigura da se ne ponove događaji iz prošlosti. (Kliker.info-VoA)