Kliker.info

U eri Interneta i galopirajućih civilizacijskih tokova, kada se u obrazovanje, kao temelj društvenog razvoja, ulažu ogromne svote novca i pišu strategije od istorijske važnosti, BiH se suočava s osnovnom nepismenošću građana.Lamija Tanović, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, upozorava da čak 20 odsto građana BiH, odnosno oko 760.000 ljudi nema završenu osnovnu školu.Podaci su, poručila je Tanovićeva, poražavajući, a glavnim krivcem za ovakvu obrazovnu sliku ocijenila je državu koja ne ulaže dovoljno u obrazovanje."U BiH je 1991. godine bilo 9,9 odsto nepismenog stanovništva, odnosno građana koji nisu završili ni osnovnu školu. Danas je ta cifra duplo uvećana. Na osnovu podataka kojima raspolažem, u BiH danas ima najmanje 20 odsto nepismenog stanovništva, dok je 50, 60 odsto građana završilo srednju školu. Prije rata ovaj podatak bio je za čak 30 procenata veći", kaže Tanovićeva.Međutim, naročito poražavaju, navodi ona, podaci da je danas u BiH samo tri odsto građana fakultetski obrazovano."Prije rata, sa visokom stručnom spremom bilo je između 12 i 15 odsto ljudi u BiH. Sa sadašnjim podacima o fakultetskim diplomama, BiH je među najlošijim državama u Evropi. U razvijenim evropskim zemljama 52 odsto jedne generacije koja je završila srednju školu nastavlja svoje obrazovanje, a u Americi čak 80 odsto", ističe Tanovićeva.

RATNI VIHOR I SIROMAŠTVO

BiH je, ističe Tanovićeva, veoma siromašna zemlja, pa je siromaštvo i donijelo bijedu u obrazovanje."Osim siromaštva problem su neobrazovani roditelji koji stvaraju neobrazovanu djecu. Ovdje najviše ispaštaju žene. Najveći problem je, svakako, totalna nebriga države za obrazovanje. Nemamo strategiju za opismenjavanje ljudi. Nažalost, zbog rata nekoliko generacije uskraćeno je za obrazovanje", tvrdi Tanovićeva.Iako od posljednjeg popisa stanovništva ne postoje precizni pokazatelji, stručnjaci smatraju da se od rata naovamo broj nepismenih drastično povećao.Kažu da su migracije stanovništva u toku i nakon rata posebno doprinijele ovoj situaciji, jer se dešava da dijete koje stigne u novu sredinu i ne bude prijavljeno. Uz to, u ratu je nestao i veliki broj matičnih knjiga, pa škole i nemaju tačne liste sa imenima onih koji su prispjeli za polazak u školu. S obzirom na to, često je vrlo teško ući u trag djeci roditelja koji nisu ispunili zakonsku obavezu o obaveznom osnovnom obrazovanju. Osim toga, veliki broj škola je izgorio u ratnom vihoru, pa sad se dešava da djeci do škole treba i po deset, 20 kilometara, što tjera roditelje na odluku i da ih ne upisuju.Radna grupa za upis u škole i pohađanje nastave OEBS-a saopštila je početkom 2004. godine da više od 1.300 mališana u BiH ne pohađa redovno obrazovanje. Obrazložili su tada da, između ostalog, djeca iz siromašnih porodica zbog nedostatka materijalnih sredstava ne idu u školu."Zvanično više od četiri odsto djece školskog uzrasta iz različitih razloga ne pohađa nastavu, iako je u praksi taj broj mnogo veći. Teško je doći do tačnih podataka", kazali su u Odjelu za obrazovanje OSCE-a.(Kliker.info/NN)