Olli Rehn komesar za proširenje EU: Povratak na mentalitet 90-ih ne pomaže BiH
Teško da optimizmu i nadi ima mjesta jer pregovori o reformi policije nisu uspjeli.
– Veoma sam razočaran zbog toga što dogovor o reformi policije nije postignut. Ne želim kao papagaj ponavljati principe koji su dogovoreni i prihvaćeni 2005. godine. Žao mi je da političari u BiH nisu bili u stanju da nađu način i sporazumiju se, čime bi jednog dana otvorili put za ulazak BiH u EU.
U Evropskom parlamentu ste prije tri dana kazali da vam je "više dosta nacionalističke retorike i tenzija" koji su se pojavili u BiH. Šta ste time mislili reći?
– Vi bolje od mene znate šta to znači. Znači da smo svjedoci povratka na mentalitet devedesetih. To ne pomaže BiH! Vaša zemlja treba istinski i u cijelosti biti fokusirana na ključne reforme koje joj otvaraju vrata ka EU – policijska reforma, te saradnja s Tribunalom u Hagu. Također, moraju se preuzeti aktivnosti na postizanju mnogo efikasnije, ali i jeftinije državne strukture za funkcioniranje BiH.
Umjesto gledanja u prošlost, vrijeme je da se BiH okrene ka budućnosti i počne uklanjati prepreke koje stoje na evropskom putu. Politička energija treba se trošiti na tome!
Evropska komisija spremna je finansirati i dati eksperte u procesu promjena Ustava. Šta se, po Vama, treba uraditi na tom polju?
– Dobar start tog procesa bio bi da se usvoji aprilski paket ustavnih promjena. Nažalost, on nije prošao u parlamentarnoj proceduri prošle godine.Istovremeno, BiH, njeni lideri i stanovništvo trebaju obnoviti pregovore o promjenama Ustava. Taj proces mora biti "domaći", a ne uvezeni produkt. Što se nas tiče, mi ćemo pomoći finansijski i ekspertizom.
Koliko novca je u pitanju?
– Koliko bude bilo potrebno. I nije stvar u novcu, stvar je u političkoj volji. To je ono što je bitno. Promjene ustava u nekim evropskim zemljama trajale su pet do 10 godina. Mi ovdje u BiH želimo vidjeti debatu o tome, uz punu angažiranost civilnog društva na tom planu i svih političkih snaga. To je ono što daje rezultate, a samo su rezultati i bitni.
Šta ćete kazati političarima BiH s kojima ćete se susresti? Čekaju Vas već premijeri Špirić, Branković i Dodik.
– Razgovarat ćemo o reformama. Već sam kazao koje su nam aktivnosti BiH najvažnije u ovom trenutku.Nedavno sam se susreo s premijerom Špirićem. Razgovarali smo i o reformi policije i o saradnji s Hagom, ali i drugim pitanjima. Sa zvaničnicima BiH – uključujući i premijere – želim razgovarati, želim čuti šta oni misle i kane uraditi, šta je prepreka na postizanju dogovora o reformi policije, šta treba RS uraditi da intenzivira svoju saradnju sa Sudom u Hagu.
Koliko će vremena trebati EU da inicira SAA kada se bh. političari dogovore o ključnim reformama koje ističete?
– Mi možemo to uraditi vrlo brzo. BiH mora prihvatiti nužnost reformiranja svojih policijskih snaga. Moramo vidjeti i sasvim konkretne korake na tom, ali i planu saradnje s Hagom. Pitanje iniciranja datuma za SAA je tehničko. Na koncu, SAA u tehničkom smislu, već je ispregovaran i spreman. Čeka se samo reforma policije. Sporazum o tome treba biti prihvaćen na nivou državne i entitetskih vlada. Nakon toga slijedi iniciranje SAA.Kako bi se SAA zaključio, pak, politički dogovor o reformi policije mora biti prihvaćen u državnom i entitetskim parlamentima, te inicirano usvajanje neophodne legislative kako bi se taj proces uspješno završio.
Jučer ste inicirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Crnom Gorom. Ostaju tako BiH i Srbija kao jedine države bez ugovorenih odnosa sa EU. Da li je Evropa dobila svoju crnu rupu s ove dvije države?
– Nemam privilegiju da mogu koristiti žive i ekspresivne izraze koje vi spominjete. To je luksuz koji uživaju novinari.
No, do lidera je i BiH i Srbije da naprave napredak u reformama, te saradnji s Hagom, kako bismo mogli inicirati SAA i za te dvije zemlje. Lopta je u vašem dijelu igrališta. U Srbiji je formirana nova Vlada i ona mora jasno kazati, ali i poduzeti konkretne i uspješne akcije kako bi nas uvjerili da su odista odlučni sasvim konkretno sarađivati sa Tribunalom u Hagu.
To znači da Srbija ima obavezu da se jasno obaveže i poduzme sasvim konkretne akcije koje će dovesti do hapšenja Ratka Mladića i ostalih optuženih koji su u bjekstvu. Ovaj naš stav sasvim je jasno predočen čelnicima Srbije. Očekujemo da oni urade ono što se od njih traži.
Neće biti problema na Kosovu?
– Ne očekujem i niko ne treba očekivati bilo kakve probleme na Kosovu. Svako ko pokrene nasilje, suočit će se s njim kao s bumerangom. Isto tako, ne očekujem da bi se bilo kakvo eventualno nasilje – u čije izbijanje, da naglasim, ne vjerujem i ne očekujem ga – moglo preliti na region, odnosno države u susjedstvu Kosova.
Kosovo je zadnji otvoreni problem regiona. Moramo ga sada riješiti s konzistentom odlučnošću, te osigurati da se regionalna stabilnost tokom tog procesa očuva. Niko nema koristi od daljnjeg odlaganja rješenja statusa Kosova. Ono već osam godina čeka razriješenje svoje sudbine i vrijeme je da se politički i pravno ona razjasni.
EU možda i nije sretna zbog toga, ali jeste obavezna da igra ključnu ulogu u civilnom prisustvu na Kosovu – posebno u vladavini zakona i civilnoj implementaciji uopće. NATO će imati ključnu ulogu u vojnom segmentu, garantirajući sigurnost za sve – navodi Ren. Razgovarao Sead Numanović (Avaz)
Komentari