Kliker.info

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Miroslav Ćorić (u prošlom sazivu), početkom mjeseca novembra 2006. godine Ustavnom sudu Federacije BiH uputio je zahtjev za ocjenu ustavnosti Statuta Grada Mostara.  Glavna rasprava o ovom pitanju trebala se održati  danas, 06.03.2007. godine sa početkom u  10 sati, a odluka sudija koja je takodjer trebala biti donesena isti dan,  od presudne je važnosti za budućnost Grada Mostara.

Kako saznajemo iz pouzdanih izvora, motiv Miroslava Ćorića i pokušaj da se Statut Grada Mostara promijeni, a koji je 2004. donio Visoki predstavnik Paddy Ashadown, treba tražiti kako kaže naš sagovornik, u činjenici da se slijedeće godine održavaju lokalni izbori i želja da se nastavi dominacija hrvatskog  stanovništva u izvršnoj vlasti u Mostaru. Miroslav Ćorić u svom pismu Ustavnom sudu F BiH izmedju ostalog traži da ova institucija preispita odredjene odredbe Statuta, posebno član 16. i 17. kojim se garantuje nacionalni balans  i ne mogućnost preglasavanja jednog od konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću, zatim način izbora gradonačelnika kao i pravno pitanje na status gradskih područja. Odluke Ustavnog suda F BiH, kojim bi se podržao zahtjev Miroslava Ćorića dovele bi u pitanje sadašnji Statut Grada Mostara koji je donio OHR i koji predstavlja garant zaštite ravnopravnosti i konstitutivnosti naroda.  Miroslav Ćorić zatražio je da se i izborni zakon u Mostaru usaglasi po principu jedan čovjek jedan glas, kao što je slučaj u skoro svim opštinama i gradovima u F BiH, osim sa Sarajevom i Mostarom. Logično pitanje koje se nameće na ovakav zahtjev prema Ustavnom sudu F BiH, jeste šta i ko njegovom promjenom dobija? Naime, prema sadašnjim ne zvaničnim podacima u Mostaru živi 51% Hrvata, 44% Muslimana, 4% Srba i 1% ostalih naroda, što bi u dugoročnoj perspektivi i zatraženim izmjenama Statuta značilo da Bošnjaci ni za «100 godina »  ne bi mogli imati gradonačelnika koji dolazi iz reda bošnjačkih partija, a o srpskim predstavnicima nonsens je raspravljati. Specifičnost Mostara razumio je i bivši Visoki predstavnik Paddy Ashadown, uzimajući u obzir ratna dešavanja u ovom gradu kao i činjenicu da je upravo zbog toga  nužno zaštiti ravnopravnost  naroda unutar Gradskog  vijeća kao najvišeg zakonodavnog tijela. Na javnoj raspravi koja je bila zakazana za sutra, a odgodjena za 23. mart, interese Gradskog vijeća branit će ugledni mostarski advokat Damir Sadović, a predsjednik Gradskog vijeća Murat Ćorić bit će prisutan kao stranka u postupku. Javnoj raspravi prisustvovat će kao posmatrači Suad Hasandedić, Mladen Margeta i Nebojša  Šarić, vijećnici u Gradskom vijeću Mostara. Advokat Sadović kaže ukoliko se dokaže da su odredjene odredbe Statuta Grada Mostara neustavne, onda je nužno donijeti odluku da se cijeli proces mora vratiti na ustavno rješenje koje je bilo ranije. «Drugim riječima, mora se utvrditi da cjelokupna promjena nije ustavna, čime bi se  položaj Grada Mostara morao vratiti na ranije ustavno rješenje koje je u cijelosti dobilo potvrdu ustavnosti koju je još 1998. potvrdio istoimeni sud, takodjer na upit kantonalne vlasti.»-objašnjava Sadović koji je prije devet godina vodio identičan slučaj i dobio spor.  Predsjednik Gradskog vijeća  Murat Ćorić pisao je Ustavnom sudu, dodatno im pojasnivši zašto bi promjena Statuta Grada Mostara bila opasna i kakve bi sve nesagledive posljedice mogla donijeti. « Sadašnjim Statutom sačuvala bi se multietičnost sredine i spriječio nestanak predstavnika pojedinih naroda iz zastupničkih tijela lokalne samouprave. Sličan sistem zaštite postoji i u Domu naroda F BiH te u skupštini RS-a.»-stoji izmedju ostalog u pismu Murata Ćorića dodajući da se posebna procedura izbora vijećnika i gradonačelnika primjenjuje i u Statutu Grada Sarajeva. Glavnu raspravu vodit će sudija Neđa Miličević, a uz njega odluku o ustavnosti Statuta Grada Mostara donijet će slijedeće sudije: Kasim Trnka, Muamer Herceglija, Mirko Bošković, Sead Bahtijarević, Ranka Cvijić, Aleksandra Martinović, Domin Malbašić i Kata Senjak. Iz izvora bliskim OHR-u, odgoda glavne rasprave odgodjena je kako bi se sudije detaljnije upoznale sa cijelim slučajem i težinom odluka koje bi trebali donijeti.

(san)