Nobelovac Joseph Stiglitz : Četiri laka koraka za spas američke ekonomije (Video)
Ukoliko se nešto drastično ne promijeni, budućnost svjetskog gospodarstva ne izgleda nimalo blistavo. U trenutnim okolnostima, najbolje čemu se možemo nadati je gospodarska stagnacija. Najgore što se može dogoditi je recesija s duplim dnom, koja bi se lako mogla pretvoriti u novu veliku depresiju, poput one s kojom su se SAD borile 30-ih godina prošlog stoljeća. Nije naodmet primijetiti da je gospodarska kriza 2008. godine krenula iz SAD-a, a s istog će mjesta stići i novi val krize kojeg se svi pribojavaju.
Dok je u problemima bila samo eurozona, problem je bio podnošljiv. Međutim, Amerika je najveće svjetsko gospodarstvo, zbog čega kolaps američke ekonomije za sobom povlači čitav svijet. Kriza u SAD-u trenutačno izgleda bezizlazno, ali to je prvenstveno zbog političke situacije u kojoj radikalno krilo Republikanske stranke sabotira sve ideje Baracka Obame i njegovih demokrata. Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor na Sveučilištu Columbia i jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista, smatra da je put prema gospodarskoj stabilnosti SAD-a (što bi se odmah osjetilo i na ostatku svijeta) relativno jednostavan.
Rezovi samo stvaraju nove probleme
U intervjuu za Yahoo-ov Daily Ticker Stiglitz je istaknuo da oštri rezovi potrošnje, za koje se zalaže republikanski Tea Party, sami po sebi ne mogu biti temelj gospodarskog spasa. "Rezovi nisu bolni samo sada, već stvaraju i nove poteškoće u budućnosti", kaže Stiglitz objašnjavajući da je nemoguće očekivati da će gospodarski oporavak uslijediti sam od sebe nakon što se rezanjem državne potrošnje ekonomija gurne na dno dna. "Pred nama je sada izazov restrukturiranja gospodarstva, što je vrlo teško učiniti bez investicija", objašnjava Stiglitz, koji kaže da je državna potrošnja nužna, ali ne da bi se novac upumpavalo u korporacije, već da bi se pomoglo običnim građanima. Sve više Amerikanaca, podsjeća Stiglitz, svaki dan ostaje bez svojih domova, što nije u interesu ni državi, ni bankama koji im daju kredite, ni samim građanima. "Dug svih građana koji imaju poteškoća s otplatom kredita treba restrukturirati, omogućiti im novi početak. Beskućnici i prazne kuće nemaju nikakvog ekonomskog smisla", kaže Stiglitz, objašnjavajući kako to šteti prihodu države (koja gubi na poreznim prihodima) i banaka (koje ostaju bez mjesečnih otplata kredita).
Četiri laka koraka ili što se promijenilo u deset godina
Rješenje svih problema, tvrdi Stiglitz, leži u usporedbi današnje Amerike s onom iz 2001. godine. Prije samo deset godina SAD ne samo da nisu imale deficit, već su imale dva posto suficita. Stiglitz je kroz četiri koraka identificirao sve negativne promjene i ponudio jednostavno rješenje. Barem s ekonomske strane; umiješanost politike drastično komplicira situaciju. Prva stvar koju treba napraviti, smatra Stiglitz, je ukidanje poreznih olakšica za najbogatije Amerikance, koje je uveo George W. Bush, a produžio Barack Obama. Zatim se Amerikanci moraju povući iz Iraka i Afganistana. "Ti ratovi nisu poboljšali našu sigurnost, a koštaju nas bilijarde dolara", kaže Stiglitz, koji je napisao i knjigu o troškovima rata u Iraku.
Treći korak je smanjiti stopu nezaposlenosti. Ovaj naizgled vrlo težak problem može se, smatra Stiglitz, riješiti programom državnih poticaja. Proračunska sredstva koja će država pritom izgubiti kasnije će, kroz rast poreznih prihoda, biti višestruko nadoknađena. Četvrti i posljednji korak uključuje nove izmjene u zdravstvenoj reformi. Prema sadašnjem planu se američka vlada, naime, odrekla mogućnosti da s farmaceutskim kompanijama pregovara o cijeni lijekova, na čemu će u narednih deset godina i zgubiti oko bilijardu dolara.
(Kliker.info-Index)
){kind=link}
Komentari