Kliker.info

Problemi u komuniciranju među članovima kolektivnog šefa države ne postoje, naglasio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u intervjuu za "Dnevni avaz". Bio je to odgovor na izjavu Harisa Silajdžića, koji je u ponedjeljak u Srebrenici kazao kako on i Željko Komšić već imaju problema u komunikaciji s Radmanovićem, "koji nije podržao zajednički stav o presudi Međunarodnog suda pravde". 

Bili ste uvjereni da će reforma policije biti okončana do dolaska evropskog komesara za proširenje Olija Rena (Olli Rehn), ali, očigledno, to se neće dogoditi… 
– Ubijeđen sam da je moguće napraviti dogovor, ali sad je to nemoguće postići do dolaska Rena. Bez obzira na njegov dolazak, razgovore treba nastaviti i pustiti da domaće snage, bez pritiska međunarodnih, pokušaju postići dogovor. Smatram da trebaju ostati lokalne policije za održavanje javnog reda i mira, za saobraćaj i sitna kriminalna djela, i da sve budu uvezane u sistem bh. policije. A da specijalizovane policijske organizacije na nivou BiH, kao što već imaju, budu nadležne za borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma…

 Kako će se, po Vama, neuspjeh u postizanju dogovora o reformi policije odraziti na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU? 
– Sigurno je da to znači zastoj u procesu potpisivanja Sporazuma. Ali, da je Ren parafirao Sporazum, to ne bi značilo da je posao gotov, jer mi imamo još stvari, počev od reforme visokog obrazovanja, RTV sistema… kojima se, izgleda, niko ne bavi, a jednako su važne kao i reforma policije. No, optimista sam da možemo do sredine godine završiti taj posao i potpisati SAA. 

Smatrate li da se u ovom, ali i ostalim pitanjima unutrašnjeg uređenja, može izbjeći presuda kojom je utvrđeno da su policijske i vojne strukture RS počinile genocid u Srebrenici? 
– To je nepotrebna politizacija presude koja je nema ustavne konsekvence, niti ih može imati. Političari su ishitreno potrčali davati izjave o presudi koju svako tumači na svoj način, dok se građani koriste za dizanje nacionalnih tenzija. Mislim da smo prevazišli te velike nacionalne netrpeljivosti i da pojedine izjave o presudi ne vode onome što želimo postići – normalan život svih ljudi u BiH, ma kako se zvali, bolji život i siguran put ka EU.

 U kontekstu boljeg života, šta to vlasti RS nakon 12 godina sada mogu učiniti u Srebrenici da stvari krenu naprijed? 
– Tačno je da je stanje u Srebrenici teško, kao i da najveći dio pomoći tom gradu nikad nije evidentiran. Smatram da je pogrešno što se politika u ime građana Srebrenice vodi iz Sarajeva. Svi organi u BiH, a prije svega u RS, moraju se potruditi da se tim ljudima obezbijedi život dostojan čovjeka. Vlada RS ima obaveze kada je to u pitanju i koliko znam, spremna je uraditi više nego što je činila do sada. 

Kako gledate na pozive za kolektivno iseljenje Srebreničana? 
– To su glasovi prošlosti koji nikad ništa dobro nisu donijeli Srebreničanima, pa neće ni ovaj put. To je i jedan od razloga što sam smatrao da nije dobro otići na sastanak u Srebrenici. Rješenje za Srebreničane jeste jasan stav kako hoće da žive i ko treba tu da im pomogne. Ne vidim ništa dobro u iseljavanju  Srebreničana. 

Oni imaju jasan stav, prema kojem je jedino moralno rješenje da se njihov grad izdvoji iz RS i dobije specijalni status. Kako na to gledate? 
– To je također politizacija presude Međunarodnog suda pravde. Niti presuda o tome govori, niti je to moguće tako uraditi. Moguće je takvo šta uvesti u razgovore o ustavnim promjenama, ali sam ja protiv toga. Sad imamo, pored dva entiteta, deset kantona, Distrikt, zagovara se i

Sarajevo kao distrikt, vjerovatno bi se kasnije pojavili i slični zahtjevi… Gdje je u svemu tome BiH? 

Kad smo kod reforme Ustava, vidite li način da se ti pregovori nastave i u kojem smjeru? 
– Dva su načina. Jedan je da aprilski paket vratimo na sto, jer čak i oni koji su glasali protiv njega i kritikovali ga, sada vide da bi mnoge stvari na putu ka EU išle brže i lakše da je taj paket reformi dobio podršku Parlamenta BiH. Druga solucija je da krenemo ispočetka u rasprave. To znači dug proces, sporo usaglašavanje… 

Blokadu u Vijeću ministara nazvali ste prvo opstrukcijom, pa nesnalaženjem dijela njegovih članova. O čemu je zapravo riječ? 
– Problem je nesnalaženje u smislu neinformisanosti dijela Vijeća ministara. Ali, ako ova institucija u toku sedmice ne profunkcionira, onda znači da se već dolazi do blokade. Ako se to desi, želim da smireno raspravimo što je do toga došlo, a ne da to bude povod za dizanje tenzija. 
– Ono što se obilježava u Sarajevu nisu državni praznici. BiH nije Republika BiH, na čije se praznike i dalje u Federaciji pozivaju. Kada se dogovorimo koji su državni praznici, obaveza je, bez obzira koliko se to sviđalo Radmanoviću, da prisustvuje tim proslavama, ali do tada ne – kategoričan je Radmanović. 

Nismo dobrodošli u Sarajevo 
– Oni koji su iz RS došli na državne funkcije u

Sarajevo , došli su da grade BiH. Nismo se opredjeljivali za neke kadrove koji će kao doći, pa ćemo vidjeti kako će to funkcionisati, već one koji znaju i hoće da rade. Moram reći da je i moj osjećaj, a pogotovo onih koji su iza mene sjeli u neke državničke fotelje, da u Sarajevu nismo dobrodošli kao takvi – kaže Radmanović. Sanja Škuletić(Avaz)