Kliker.info

Nakon što je ruski predsjednik danas u Beogradu razgovarao "u četiri oka" sa predsjednikom Srbije, potpisan niz međudržavnih sporazuma iz nekoliko oblasti, od ekonomije do kulture.Ruski i srpski predsjednici – Dmitrij Medvedev i srpski predsjednik Boris Tadić završili su razgovore u Palati federacije, a u okviru današnje jednodnevne posete Medvedeva Beogradu.Kako je bilo i najavljeno, poslije razgovora svečano je potpisano šest međudržavnih sporazuma. Predstavnici vlada Srbije i Rusije potpisali su, pored sporazuma, i dva "gasna" ugovora. Među tim dokumentima su Sporazum o saradnji u oblasti humanitarnog reagovanja u vanrednim situacijama kao i Sporazum o saradnji u oblasti unutrašnjih poslova. Suprotno očekivanjima uoči sastanka, da će posle obraćanja biti poznati detalji i uslovi kreditnog aranžmana koji je Rusija namijenila Srbiji, o tome predsjednici u obraćanju javnosti nisu iznosili pojedinosti. Naime, predsjednik Srbije samo je kratko rekao da je Rusija saglasna sa potrebama Srbije o kreditnom aranžmanu, dok o ovoj temi Medvedev nije ni govorio.

Ruski predsjenik izjavio je da je posjeta Srbiji izuzetno značajna u mnogim aspektima i da mu je drago što se ona događa upravo na godišnjici oslobođenja.“Imali smo odlične pregovore, naši odnosi se razvijaju i mnogo je učinjeno  s obzirom da postoje novi projekti koji čvrsto povezuju dve zemlje”, rekao je Medvedev.Oba predsjednika naročito su istakla problem Kosova. Boris Tadić je već u prvoj rečenici svog izlaganja istakao da je “Srbija zahvalna Rusiji na podršci koju dobija za Kosovo i Metohiju. “Ostajemo dosljedni odbrani tog principa zasnovanog na međunarodnom pravu, ali ostajemo i pri stavu da nećemo priznati nezavisnost Kosova i Metohije”, rekao je Tadić.Sličan stav o tome istakao je i Medvedev koji je rekao da će Rusija pružiti punu podršku u vezi sa Kosovom zasnovanu na principima međunarodnog prava.Medvedev i Tadić istakli su još i značaj međusobne ekonomske i energetske saradnje. Medvedev je ocjenio da energetska saradnja Rusije i Srbije može da bude presudna u energetskom stanju Evrope.Tokom dana planirano je da se ruski predsjednik popodne obrati poslanicima Skupštine Srbije, a na kraju posjete će prisustvovati svečanoj akademiji u centru “Sava” povodom 65. godišnjice oslobođenja Beograda. Prema najavama iz Moskve, ruski predsjednik bi tokom posete Beogradu trebalo da se sastane i sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve. 

"Zahvalnost Rusiji"               Srbija je za obezbjeđenje tokom prve posjete jednog ruskog predsjednika angažovala kompletnu nacionalnu bezbjednost zemlje, a prema pojedinim informacijama na ulicama  je između 5.000 i 6.000 policajaca. Gradska uprava je najavila da će u toku dana ulice u glavnom gradu biti zatvarane, kako za vozila tako i za pešake. Ipak, kada i tačno koji djelovi grada – nije objavljeno iz, kako je saopšteno, bezbjednosnih razloga. Za današnji događaj akreditovano je oko 550 novinara, snimatelja i fotoreportera, među kojima su i 52 ekipe iz Rusije i izvještači velikih zapadnih agencija i medija iz zemalja regiona. Na platou ispred Palate Srbije, gdje će odvijati susreti državnog vrha Srbije sa ruskim predsjednikom, trubači državne garde dočekati Medvedeva. U cijelom Beogradu, a naročito u okolini Palate Srbija i centra “Sava” raspoređen je veliki broj pripadnika policije. Policija je razmještena oko svih važnih objekata i duž ulica. Da li je euforija u vezi sa posjetom Medvedeva Srbiji osnovana i potrebna za RSE je govorio i politikolog i ekonomista Vladimir Gligorov, inače stručnjak za Balkan.  “Mislim da je ovde riječ o zahvalnosti Rusiji kada je u pitanju politika prema Kosovu, a moglo bi se reći i prema Bosni i Hercegovini, mada to nije tako očigledno. Ovom posjetom utiče se i na reviziju istorije i ulozi Rusije u čitavom poslijeratnom periodu“, kaže Gligorov. Na pitanje da li ovim događajem Srbija mijenja partnere ili, pak, pravi balans između Brisela i Moskve, Gligorov kaže da to baš i nije jasno. „Srbija mijenja prioritete, od Kosova, preko članstva u EU. To je politika promjenljivih savezništava i to je prilično opasna politika“, ocjenjuje Gligorov. (Kliker.info-RSE)