Kliker.info

Makedonija se priprema za dolazak izbjeglica s Kosova zbog najava o mogućim nemirima u pokrajini i u toku je provjera izbjegličkih kampova. Ministarstvo rada i socijalne skrbi i predstavnici UNHCR-a provjeravaju stanje izbjegličkih kampova u Makedoniji, izjavio je ministar Ljupčo Meškov u petak za Makedonsku televiziju. On je naglasio da je to samo mjera opreza jer se ipak ne predviđa oružani sukob na Kosovu i masovni priljev izbjeglica u Makedoniju. Makedonija mora biti spremna za slučaj priljeva izbjeglica sada, za godinu dana ili više godina. Stoga treba pripremiti plan kojim će se predvidjeti kako će država postupiti i osigurati smještaj u slučaju masovnog priljeva izbjeglica s Kosova. Uz postojeće kampove, koji su se koristili u izbjegličkoj krizi 1999. za vrijeme NATO bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije, koristio bi se i Centar za azilante koji je u izgradnji, rekao je Meškov. Završno izvješće UN-ova posrednika za Kosovo Marttija Ahtisaarija u preambuli predviđa neovisnost te pokrajine pod međunarodnim nadzorom, a u nastavku ponavlja glavne elemente njegova prijedloga od 2. veljače, izvijestili su europski diplomati. Poput plana predstavljenog u veljači Beogradu i Prištini, konačnim prijedlogom poslanim UN-u predviđeno je da "Kosovo bude višeetničko društvo, u kojemu će se upravljati na demokratski način uz potpuno poštivanje pravne države na najvišoj razini, jednako kao i države ljudskih prava i temeljnih ljudskih sloboda", prenio je isti izvor. Spomenuta bi načela trebala biti zajamčena Ustavom koji će kosovska skupština donijeti za 120 dana, nakon uvođenja novoga statusa pokrajine kojom u ovome trenutku upravlja UN. Ustav bi Kosovu trebao omogućiti pregovore i zaključivanje međunarodnih sporazuma te potencijalno pridruženje međunarodnim organizacijama. Francuski list Le Monde u petak je donio dijelove konačnog izvješća u kojemu Ahtisaari među ostalim ocjenjuje, da je "neovisnost Kosova pod međunarodnim nadzorom jedina dugoročna opcija" za tu pokrajinu. Finalni prijedlog pridaje posebnu pozornost zaštiti manjina. Prema mišljenju neimenovanih europskih diplomata, albanski i srpski bili bi dva "službena jezika" a u "službenoj uporabi" bit će i jezici ostalih zajednica – turske, romske i bošnjačke.Manjine, što znači sve nealbanske zajednice, imat će zajamčen broj zastupnika u kosovskom parlamentu koji će se birati devet mjeseci nakon stupanja na snagu novoga statusa, prenosi Le Monde. Zakoni koji će se posebno odnositi na njih, neće moći biti odobreni bez većine glasova njihovih zastupnika."Širokom decentralizacijom" predviđaju se "proširene mogućnosti" za općine s većinskim srpskim stanovništvom, koje će imati pravo primati financijska sredstva od Srbije. U izvješću stoji kako je predviđena i zaštita kulturnog i vjerskog naslijeđa, posebno Srpske pravoslavne crkve. Primjenu novog statusa, koji će idući tjedan biti podnesen na razmatranje UN-ovu Vijeću sigurnosti, nadzirat će međunarodna zajednica. U pokrajini će biti prisutan posebni predstavnik EU-a, ali i međunarodni civilni predstavnik koji će imati šire ovlasti. Ona će mu primjerice, omogućiti poništavanje zakona ili otpuštanje pojedinaca koji ne surađuju. Civilnom predstavniku pomagat će međunarodne snage NATO-a i predstavnici EU-ove misije. One će biti zadužene za "nadziranje, vodstvo i savjetovanja u svim domenama pravne države". Europska će misija imati pravo istražiti i sudski goniti odgovorne za, primjerice organizirani kriminal, međuetnički kriminal, financijske delikte i ratne zločine. (kliker.info/Hina)