Kliker.info

Iako smo od predstavnika vlasti Hrvatske dobili čvrsto obećanje da će zbog naše dragovoljne predaje Haaškom sudu nama i našim obiteljima pružiti materijalnu pomoć, to nije učinjeno. Zbog toga smo odlučili podići tužbu protiv Hrvatske – tvrdi u izjavi za naš list Zoran Kupreškić koji je zajedno s bratom Mirjanom i rođakom Vlatkom Kupreškićem na Županijskom sudu u Zagrebu predao zahtjev za podizanje tužbe protiv Hrvatske, piše "Večernji list". Trojica haaških optuženika iz srednje Bosne koje je Haaški sud pravomoćnom presudom u listopadu 2001. godine oslobodio bilo kakve odgovornosti pokrenula su prošlog ljeta tužbu protiv Hrvatske, kako tvrde, samoinicijativno.
– Smatramo da je prema nama i našim obiteljima počinjena nepravda – ističe Zoran Kupreškić uz napomenu da su tužbeni zahtjev za naknadu štete tek pokrenuli i da stoga ne mogu otkrivati više detalja. On tvrdi da tek traže odvjetnika koji će ih zastupati tijekom postupka pa o iznosu odštetnog zahtjeva ne može govoriti. Naš sugovornik u svojoj knjizi pod nazivom “Haaška priča”, u kojoj opisuje život u haaškom pritvoru, navodi da je za donošenje konačne odluke o dragovoljnoj predaji Haaškom sudu presudno bilo jamstvo koje je u pratnji dužnosnika HDZ-a BiH dao tadašnji savjetnik predsjednika Hrvatske za unutarnja pitanja dr. Ivić Pašalić. “Hrvatska bi stajala iza onih koji bi se predali dragovoljno te bi skrbila za njihove obitelji i pomogla im u obrani. S obzirom na to da je to izjavio dr. Pašalić, trebalo je to značiti potpunu ozbiljnost sveukupne situacije.
Pretpostavili smo da se sve to odvija na visokoj razini i da smo nečije igračke, a kako nismo imali izbora i kako smo tražili način da se predamo, to smo i odlučili bez obzira na igre” zapisao je u svojoj knjizi Zoran Kupreškić. Ta bi knjiga u sudskom sporu protiv Hrvatske mogla poslužiti kao jedan od dokaza. Nekadašnji Tuđmanov savjetnik za unutarnju politiku dr. Ivić Pašalić priznaje da su dali obećanja svim haaškim dragovoljcima i ispunjavali ih sve do promjene vlasti 2000. godine. “Nakon toga sve eventualne posljedice”, ističe Pašalić, “snosi Račanova ili Sanaderova vlada”. Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić odlučili su tužiti Federaciju BiH jer je tadašnja vlada premijera Edhema Bičakčića odbila izdati jamstva za njihovo privremeno puštanje na slobodu, iako su na to, prema odredbama Haaškog suda, imali pravo.

Nekadašnji predsjednik Haaškog suda Claude Jorda u studenome 2000. preko generalnog tajnika obratio se Vijeću sigurnosti sa zahtjevom da se obave izmjene i dopune Statuta obaju međunarodnih sudova kako bi se omogućilo da osobe koje su pogrešno gonjene ili osuđene, kao i osobe koje su nezakonito uhićene ili pritvorene, dobiju pravo tražiti naknadu. Taj zahtjev, koji je u skladu s različitim aktima o ljudskim pravima i domaćim kaznenim zakonima te u skladu sa stavom koji je zauzeo Međunarodni kazneni sud, još se rješava.

U odvjetničkom uredu Ranka Radovića u Zagrebu, koji je ujedno bio i prvi pravni zastupnik Kupreškića pred sudom u Haagu, dobili smo informaciju da je on uključen u postupak protiv Hrvatske. Njegova pomoćnica kazala nam je da odvjetnik Ranko Radović ne može davati nikakve informacije do završetka odmora, ali da se na cijelom slučaju još ništa ne radi na Županijskom sudu u Zagrebu.

(Kliker.info)