Kliker.info

Moram naglasiti da je gospodin Dodik u velikoj mjeri doprinio procjeni i trenutnom stavu međunarodne zajednice, a to je da se mora produžiti djelovanje OHR-a", rekao je Švarc-Šiling."Dešavale su se u posljednje vrijeme neke stvari za koje možemo reći da se ozbiljno tiču slobode medija. Dakle, tu se dešavaju ozbiljni problemi i međunarodna zajednica te probleme i razmatra vrlo ozbiljno i samim tim došla je upravo do ovakvog zaključka", dodao je on. Švarc-Šiling je izrazio nadu da će premijer RS biti "dovoljno realan da sagleda i uzme u obzir svoje političko djelovanje i ponašanje, a ne samo da posmatra i doživljava stvari kao lošu volju kod druge strane". "Vjerujte mi da ne postoji ta loša volja. Činjenica je da gospodin Dodik sasvim bespotrebno provocira određene reakcije. Potpuno bespotrebno", kaže Švarc-Šiling. 

NN: Prošla je godina kako ste na čelu OHR-a. Kako ocjenjujete to vrijeme?  

Švarc-ŠILING: Mislim da je izuzetno važna godina iza nas. Okolnosti o kojima govorim nisu bile tako dobre. Došao sam u godini u kojoj je održana izborna kampanja, a svi znamo kakva je bila. Takođe je došlo do zastoja u radu parlamenta. Nijedan novi zakon u ovom periodu nije usvojen, a isto tako, kao što znate, četiri mjeseca borili smo se kako bi se formirala nova vlada. Bez obzira na sve to, mislim ipak da je sasvim jasno da je došlo do promjene filozofije i odnosa međunarodne zajednice, jer u ovom periodu domaćim političarima i domaćim liderima dali smo puno više odgovornosti. Dakle, oni su ti koji su preuzeli vodeću ulogu i odgovornost mnogo više nego što je to bio slučaj s mojim prethodnicima.  

NN: To i jeste, čini mi se, najteži dio Vaše misije da učinite naše političare odgovornijim. Koliko mislite da ste u tome uspjeli?  

Švarc-ŠILING: Čini mi se da su domaći političari uradili dosta stvari samostalno, naravno uz pomoć međunarodne zajednice, ali nije morala međunarodna zajednica preuzimati punu odgovornost. Evo navešćemo jedan primjer, to je uvođenje PDV-a. To je nešto što su domaći organi vlasti sami uradili. Isto tako što se tiče procesa provjere kandidata za ministarske funkcije. Znate da je sada po prvi put taj proces provjere u rukama domaćih vlasti. Isto tako tu su i pregovori za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pregovarački tim BiH obavio je odličan posao isto tako kao i drugi pripremni timovi koji su učestvovali u pripremama za pregovore i mogu reći da je međunarodna zajednica bila izuzetno pozitivno iznenađena, impresionirana profesionalizmom i efikasnošću kojom su oni uradili taj posao u pregovorima. Isto tako, BiH je konačno postala članica CEFTA, stupila je u Partnerstvo za mir, to su veliki uspjesi i mislim da je bilo nekih predstavnika međunarodne zajednice koji to nisu očekivali. Naravno, pred BiH je sada shodno tome veoma mnogo obaveza i odgovornosti, ali vidjećemo.  

NN: Nedavno ste razgovarali s čelnicima zemalja EU, razgovarali ste i sa Havijerom Solanom. Na kakav odjek su naišla Vaša zapažanja o stanju u BiH?  

Švarc-ŠILING: Mislim da i oni mnogo realnije sagledavaju situaciju u ovoj zemlji, oni redovno dobijaju moje izvještaje, imamo priliku da razgovaramo o svemu i naravno onda zajedno dolazimo do određenih zaključaka. Prvi takav zaključak, kao što ste i vi sami rekli, jeste da je ostvaren određeni napredak, ali, s druge strane, moramo uvidjeti da je isuviše kratak vremenski period da bi domaći organi vlasti, političari i institucije ove zemlje u potunosti naučili da potpuno samostalno i odgovorno djeluju i upravljaju. Mislim da i u tom smislu međunarodna zajednica mora imati mnogo više strpljenja. Svi oni načelno podržavaju koncept prenosa odgovornosti na domaće organe vlasti, svi oni vjeruju da domaće institucije moraju biti potpuno nezavisne i preuzeti punu odgovornost za osmišljavanje i sprovođenje politike. I, s druge strane, kao što smo imali svi priliku uvidjeti, naučiti, jasno je da međunarodna zajednica mora imati određenu nadzornu ulogu, da tako kažemo. Postoje određeni pokazatelji da neki domaći političari sada vjeruju kako, uzimajući u obzir čitav ovaj proces prenosa odgovornosti na domaće organe vlasti, međunarodna zajednica zbog toga ne prati sa dovoljnom pažnjom razvoj situacije, da ne nadgleda situaciju i da naprosto ne djeluje. Međutim, to je potpuno pogrešan stav.  

NN: Na koga mislite konkretno?  

Švarc-ŠILING: Navešću samo jedan primjer, znate da je mjesecima trajala blokada u dogovorima oko procenata za raspodjelu prihoda od PDV-a, mjesecima se ništa nije dešavalo, prepirali su se oko procenata koeficijenata koje će entiteti dobiti i onda sam naprosto rekao to se mora završiti – "do utorka morate donijeti odluku" i znate da su poslije toga usvojili odluku.Ima i drugih primjera, recimo Mostar. Isto tako moram često ponavljati, podsjećati domaće političare da ne daju pogrešne izjave, izjave koje se tiču Dejtonskog sporazuma, izjave o svojim, kako razmišljanjima, tako o mogućim budućim mjerama o stvarima koje žele preduzeti čak i ako se radi o stvarima koje su možda protivne Dejtonu. I u takvim situacijama moramo paziti i opominjati ih. I takve političare stalno podsjećam da svojim djelovanjem blokiraju, odnosno odgađaju tranziciju Kancelarije visokog predstavnika u kancelariju specijalnog predstavnika EU. Isto tako, upravo uzimajući iskustva nekoliko naših proteklih mjeseci, i međunarodna zajednica je sada svjesna s obzirom na sve što se dešavalo da se ovlaštenja i mandat OHR-a ne mogu ukinuti tek tako i da taj period prenosa odgovornosti na domaće organe vlasti mora biti duži. Dakle to je bio moj neki načelni zaključak sada poslije niza razgovora sa zvaničnicima. Mislim da i međunarodna zajednica prati i da je uvažila moje prijedloge.  

NN: U tom smislu vjerovatno očekujete zaključke PIK-a u februaru?  

Švarc-ŠILING:Da.  

NN: Čini mi se da izuzev po pitanju Mostara nije bilo korištenja bonskih ovlaštenja?  

Švarc-ŠILING: Mislim da to nije baš u potpunosti tačno. Mi jesmo pokušavali da imamo ulogu medijatora, posrednika. Posredovali smo u pregovorima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, tako da poslije nekoliko mjeseci teških pregovora u periodu u kojem Gradsko vijeće nije uspjelo postići dogovor morali smo donijeti konačnu odluku. Poslije svega toga ja sam donio odluku o arbitraži, a znamo da je arbitraža konačna obavezujuća i poslije toga nema pregovora. I kao što ćete vidjeti pola ih je prihvatilo arbitražu, oni su sami usaglasili stavove po tom pitanju, međutim druga polovina će morati biti nametnuta. Takođe, koristio sam bonska ovlaštenja da donesemo izmjene zakona koji se tiču vremena pritvora za haške optuženike. Znate da je to bio problem upravo zbog komplikovanosti procesa, pripremanja optužbe itd., za mnoge pritvorenike koji su iz Haga prebacivani u Sarajevo pojavljivao se taj problem. Oni bi, dakle, bili u mogućnosti da izađu iz zatvora i s obzirom na to da domaći političari nisu bili primijenili zakon morali smo nametnuti izmjene zakona kako bi pritvor trajao duže. Tako, kao što vidite, nekada mi zaista trebaju bonska ovlaštenja. 

NN: U ovom trenutku najatraktivnija, bilo u pozitivnom ili negativnom smislu, politička ličnost u BiH je gospodin Milorad Dodik. Kakvo je Vaše mišljenje o njemu?  

Švarc-ŠILING: On je svakako sposoban političar, ali mislim da se nekada igra vatrom. Naravno, mi njemu uvijek moramo prenositi svoje stavove, svoje zabrinutosti i ne dobijemo uvijek pravi odgovor, da tako kažem. Međutim, moram naglasiti da je gospodin Dodik u velikoj mjeri doprinio procjeni i trenutnom stavu međunarodne zajednice, a to je da se mora produžiti djelovanje OHR-a. Gospodin Dodik se deklarativno zalaže za suprotno. On je od onih govornika koji smatraju da međunarodna zajednica treba da ode, da domaći političari treba da preuzmu punu odgovornost. Međutim, dešavale su se u posljednje vrijeme neke stvari za koje možemo reći da se ozbiljno tiču slobode medija. Dakle, tu se dešavaju ozbiljni problemi i međunarodna zajednica te probleme i razmatra vrlo ozbiljno i samim tim došla je upravo do ovakvog zaključka.  

NN: Ako sam dobro razumio, kažete da je međunarodna zajednica razmatrajući pitanje zatvaranja OHR došla do zaključka da za to nije vrijeme i zbog "nekih stvari koje se ozbiljno tiču slobode medija". O čemu se konkretno radi?  

Švarc-ŠILING: Nezavisni mediji su jedan od stubova svake demokratije. Reforma medija predstavlja suštinski dio poslijeratne obnove i oporavka Bosne i Hercegovine, ali ta reforma još nije završena. Nedavna dešavanja, posebno u Republici Srpskoj, nisu ohrabrujuća. Ovdje mislim na politički pritisak koji Vlada Republike Srpske vrši na BHRT. Međutim, s obzirom na to da postoje mehanizmi za rješavanje svih problema koje gledaoci ili institucije imaju u pogledu programa, uvjeren sam da ova zemlja ima sve potrebne instrumente za rješavanje bilo kakve pritužbe iz ove oblasti. U potpunosti podržavam bh. institucije i njihov sistem za zaštitu nezavisnosti medija.  

NN: Kako OHR gleda na budućnost javnog sistema emitovanja u BiH, kao jednog od uslova EU?  

Švarc-ŠILING: Građani Bosne i Hercegovine imaju pravo da putem javnih RTV servisa primaju nepristrasne i istinite informacije. Reforma javnog RTV sistema (PBS) je zaustavljena zbog toga što parlament Federacije BiH nije usvojio relevantne zakone o PBS-u potrebne za kompletiranje zakonodavstva iz ove oblasti i za propisno funkcionisanje sistema u cjelini. Stoga od parlamenta Federacije BiH očekujem da što prije usvoji harmonizirani zakon o PBS-u i da na taj način ispuni i jedan od ključnih uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.   

NN: Dodik je tokom razgovora sa Sergejem Lavrovim pohvalio Vaš tolerantan odnos prema stvarnosti u BiH, ali i zatražio od Rusije da utiče na brže povlačenje OHR-a. Kako gledate na to?  

Švarc-ŠILING: Mislim da se radi o dvostrukoj igri koja ne može imati konstruktivan ishod i gospodin Dodik će to uvidjeti. On jeste sposoban političar, mislim da možda možemo reći da gospodinu Dodiku nedostaje iskustvo u međunarodnoj politici, i to bi se moglo pokazati vrlo bolnim iskustvom. Ali, nadam se da će biti dovoljno realan da sagleda i uzme u obzir svoje političko djelovanje i ponašanje, a ne samo da posmatra i doživljava stvari kao lošu volju kod druge strane, jer, vjerujte mi, ne postoji ta loša volja. Činjenica je da gospodin Dodik sasvim bespotrebno provocira određene reakcije. Potpuno bespotrebno.  

NN: Dvije ključne reforme stoje pred BiH, reforma policije i reforma Ustava. Kakvo je Vaše mišljenje, da li će se bh. političari uspjeti dogovoriti o tim reformama?  

Švarc-ŠILING: Vrlo nerado dajem takve vrste predviđanja, prognoza, s obzirom na to da smo proteklih nekoliko mjeseci imali veoma mnogo zastoja. Što se tiče reforme policije, činjenica je da je RS imala godinu dana, što je veoma mnogo vremena da da konstruktivne prijedloge kako da se problemi u toj oblasti riješe. Barem nisu, kao što je bilo nekih najava, napustili Direkciju u njenom radu. Znamo da je poslije postizanja političkog dogovora o reformi policije 5. oktobra 2005. Direkcija intenzivno radila kako bi usaglasila svoj izvještaj.Dakle, bilo je mnogo vremena da se taj posao završi. Činjenica je da je Direkcija pripremila konačni izvještaj sa zakašnjenjem od tri mjeseca u odnosu na prvobitno utvrđeni datum. U svakom slučaju, nama je drago da se nisu desile ove stvari: da se RS nije povukla iz Direkcije u fazi pregovora. Ali, sada imamo, da tako kažem, jedan vremenski razdor. Dakle, tehnički dio pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju je sada završen. Jedino što se čeka je upravo dogovor o pojedinim reformama na političkom nivou, kao što je reforma policije. Dakle, taj problem konkretno odgađa potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ja se konačno nadam da će sada kada je vlast formirana političke stranke i političari postići vrlo brzo konačan dogovor o reformi policije. S obzirom na to da je izvještaj Direkcije sada spreman nadam se da će ga što prije razmotriti svi oni koji budu imali eventualne prigovore ili prijedloge, da će vrlo brzo dati svoj doprinos kako bi se što prije postigao politički dogovor o reformi policije. Nadamo se da će političari stvarno sada kada je vlast formirana puno brže raditi svoj posao i da će shodno tome Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju biti potpisan u prvoj polovini ove godine. Što se tiče ustavnih reformi mislim da će tu biti potreban jedan sasvim novi pristup, zamah kako bi se tu postigli pomaci. Jer mislim da su ustavne izmjene neophodne kako bi se prvenstveno poboljšala situacija u ekonomsko-socijalnoj sferi, kao i u mnogim drugim sferama. Mislim da je najveći hendikep u ovoj zemlji sa stranim ulaganjima i stvaranjem funkcionalnog jedinstvenog tržišta unutar zemlje. Ali, i tržišta van zemlje. Dakle, problemi sa certifikacijom proizvoda unutar zemlje. Sve su to problemi koji se javljaju zbog ovih nedostataka. I često vidimo da se entiteti ponašaju kao potpuno samostalne države i upravo zbog toga u tom smislu se Ustav mora promijeniti.  

NN: SAD i dalje ostaju na poziciji paketa ustavnih promjena iz aprila?  

Švarc-ŠILING: To je tačno. Vidjećemo koliko će vremena trebati, jer mislim da je sada najbitnije pokrenuti taj proces, da on krene u pravom smjeru i da se odvija na jedan drugačiji način. Mislim da to mora biti jedan otvoreni, dugoročniji proces u kojem će učestvovati parlament, predstavnici naučnog društva, domaći i strani predstavnici civilnog društva. To će biti jedan otvoreni sveobuhvat, koji mora da traje duže kako bi se ustavne reforme donijele.  

NN: U petak bi Marti Ahtisari trebalo da izađe s konačnim rješenjem o statusu Kosova. Smatrate li da će budući status Kosova imati refleksije na stanje u BiH?  

Švarc-ŠILING: S pravnog, međunarodnog stajališta situacija na Kosovu nema nikakve veze sa BiH. I zaista mi je žao što gospodin Dodik daje takve izjave o RS koje je direktno vežu za konačnu odluku o statusu Kosovo. To je naprosto pogrešno i navodi ljude na pogrešne zaključke i u pogrešnom pravcu.  

NN: Mislim da niste tu u pravu. Dodik je prije tri večeri na TV izjavio da će, ukoliko bi došlo do nekih nemira, upotrijebiti policiju RS da spriječi bilo kakve incidentne povodom odluke o Kosovu.  

Švarc-ŠILING: Zašto onda gospodin Dodik po medijima govori da će možda pozvati ne znam koliko desetina hiljada ljudi da izađu na demonstracije. Mislim da nam policija nije potrebna ukoliko nemamo političare koji pokušavaju iskoristiti određenu situaciju za svoje političke ciljeve. 

NN: Koliko znam, on je govorio o mogućim protestima u slučaju njegove eventualne smjene?  

Švarc-ŠILING: Mi govorimo o redu i miru u ovoj zemlji i mislim da svako mora preuzeti svoj dio odgovornosti ako poziva na proteste protiv reda i mira. I apsurdno je koristiti to kao razlog da se sačuva policija RS. U skladu s principima Evropske komisije za organizaciju policije znamo da se policijom mora upravljati s najvišeg političkog nivoa, a to je država BiH. I mislim da nije korisno stalno nanositi štetu i narušavati identitet BiH kao države i pri tome stalno stavljati težište i insistirati na identitetu jednog entiteta. Upravo takvim stavovima Dodik ugrožava položaj entiteta, jer drugim političarima daje povoda da kažu – vidite, entiteti su potpuno štetna stvar za zemlju. Dakle, često ljudi pitaju kada se pojavljuju takvi argumenti, o mogućem ukidanju entiteta i vrlo često čujem emotivne argumente da entiteti treba da budu ukinuti, ali niko to zaista ne želi. Ono što se želi postići ustavnom reformom je samo kako da izmijenimo, da poboljšamo funkcionisanje i administraciju, i to je nešto što se mora desiti uz pristanak cijele zemlje i to je nešto što stalno iznova ponavljamo.Tako da bez obzira na sve to vidimo da se igraju površne igre o površnim temama koje uopšte ne postoje.  

NN: Da li ste optimista kada je u pitanju Savjet ministara BiH u ovakvom sazivu u kakvom se nazire?  

Švarc-ŠILING: Da, ja sam optimista, pogotovo ako uzmemo u obzir izjave koje je Nikola Špirić dao, mislim da su one bile ohrabrujuće i obećavajuće. U svojim izjavama Špirić je rekao da će pratiti dogovor koji su stranke postigle čak i u fazi kada su se sporile u vezi s raspodjelom ministarstava, dakle oni su usaglasili prioritete, govorio je o prioritetima i o pristupima i mislim da ukoliko Špirić na isti način bude rukovodio Savjetom ministara možemo biti optimistični i očekivati racionalne rezultate u radu. 

NN: Hvala Vam na razgovoru i imate li nešto da poručite čitaocima "Nezavisnih novina"?  

Švarc-ŠILING: Poruka je sljedeća, svi političari moraju razmišljati o tome kako da povećaju životni standard, kako da omoguće više radnih mjesta, kako da povećaju socijalnu pomoć za kategorije siromašnih, a njih ima veoma mnogo i mnogima je potrebna pomoć. Isto tako kako da zemlju učine privlačnijom za strana ulaganja, kako da ohrabre male preduzetnike da započnu novi biznis.Da bi se sve to realizovalo građani ove zemlje moraju vidjeti da postoji dobra volja, da postoji duh saradnje među domaćim političarima i to je najvažnija stvar, jedan pozitivan duh saradnje i kako se oni ponašaju jedni prema drugima.Ova zemlja je na putu ka Evropi, a Evropa postavlja standarde, često visoke standarde. Osnovno što Evropa traži jeste jedan pozitivan duh saradnje i ogroman Sizifov posao, koji se mora uraditi da bi zemlja došla tamo. To je ono što se mora uraditi, a ne ovakvi jadni pozivi masama ili nešto slično.  

NN: Kazali ste da ste 11. januara uputili pismo njemačkom kancelaru Angeli Merkel u kojem je obavještavate da nećete tražiti produženje mandata u BiH poslije 30. juna ove godine. Zbog čega? 

Švarc-ŠILING: Zatražio sam od kancelara Angele Merkel da svoje napore usmjeri na zadržavanje bonskih ovlaštenja i poslije kraja juna, a ne na produženje mog mandata. To sam uradio jer sam zainteresovan za, prije svega, dobrobit BiH, a sada nije pravo vrijeme za ukidanje bonskih ovlaštenja. Praktično zaživljavanje prenosa nadležnosti na lokalne organe vlasti će potrajati, a Bosna i Hercegovina mora nastaviti s ostvarivanjem pozitivnih pomaka na svom putu ka EU, dok EU treba intenzivirati svoj angažman u ovom procesu kako bi pružila pomoć u odvijanju evropske integracije. Stoga je važno osigurati novi početak, kao i da taj cijeli proces prati jedna osoba. I dalje vjerujem u prenos nadležnosti na lokalne organe vlasti koji je prvi put istinski pokrenut za vrijeme mog mandata. Međutim, mislim da u Bosni i Hercegovini sada nije pravo vrijeme za ukidanje bonskih ovlaštenja.   

NN: Kazali ste da "bonska ovlaštenja i OHR treba da ostanu u nekom obliku" i poslije juna, zbog situacije u regionu i BiH. Šta znači da bonska ovlaštenja ostanu u nekom obliku?  

Švarc-ŠILING: Još razgovaram s predstavnicima zemalja članica Savjeta za primjenu mira o mehanizmima putem kojih bi se na najbolji način moglo pomoći u vršenju transfera nadležnosti na bh. organe vlasti, koji je u toku, ali i u zaštiti dosadašnjeg napretka koji je ostvaren poslije Dejtona, a da se pri tome istovremeno omogući BiH da nastavi s ostvarivanjem pozitivnih pomaka na putu ka EU. Do sada sam pažljivo procjenjivao situaciju u regionu i u BiH, i to ću činiti i ubuduće, u okviru priprema za sjednicu Savjeta za primjenu mira krajem februara i davanja moje preporuke. Javno sam rekao da postoji niz razloga zbog kojih sam postepeno došao do zaključka da nije prava situacija, a ni pravo vrijeme, za ukidanje bonskih ovlaštenja i potpuno zatvaranje OHR-a

(Nezavisne novine)