Ko je Kamala Harris? : Mogla bi mobilizirati etničke manjine, a ovo joj je glavni adut u borbi protiv Trumpa!
Predsjednik SAD-a Joe Biden, nakon istorijskog povlačenja iz utrke za još jedan mandat u Bijeloj kući, podržao je svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da ga naslijedi na mjestu demokratskog kandidata za predsjednika.
Kamala Harris rekla je u nedjelju da namjerava “zaslužiti i osvojiti” demokratsku predsjedničku nominaciju.
“Čast mi je što me predsjednik podržava i moja je namjera zaslužiti i osvojiti ovu nominaciju. Tokom prošle godine putovala sam diljem zemlje, razgovarajući s Amerikancima o jasnom izboru na ovim važnim izborima. I to je ono što ću nastaviti činiti u danima i sedmicama koji su pred nama. Učinit ću sve što je u mojoj moći da ujedinim Demokratsku stranku – i ujedinim našu naciju – kako bismo porazili Donalda Trumpa i njegovu ekstremnu agendu Projekt 2025.”, napisala je Kamala Harris u izjavi medijima.
Potpredsjednica Harris dobila je i podršku moćnih Demokrata, supružnika Clinton, kao i brojnih drugih poznatih lica, pa je jasno da je ona najizglednija kandidatkinja da službeno postane njegova nasljednica na izborima.
Kamala Harris 2021. je postala je prva Afroamerikanka, prva žena i prva osoba azijskog porijekla na poziciji američke potpredsjednice.
U demokratskim predizborima 2019. borila se protiv Bidena i optužila ga da se protivio politici razvoženja crne djece školskim autobusima u većinom bijele škole 1970-ih.
Unatoč tome, Biden ju je izabrao za potpredsjednicu.
Rođena je 1964. u Oaklandu u Kaliforniji od oca Jamajčanina i majke Indijke i ponosno ističe svoje indijske korijene. Roditelji su joj se rastali kad joj je bilo sedam godina. Odrasla je s majkom, koja je bila naučnica i aktivistica za ljudska prava, a oboje roditelja bili su cijenjeni u svojim poslovima – majka kao naučnica koja se bavila rakom dojke, a otac profesor ekonomije.
Harris je diplomirala na Univerzitetu Howard i Pravnom koledžu Univerziteta Kalifornije Hastings. Pravničku karijeru započela je kao zamjenica okružnog tužitelja između 1990. i 1998., specijaliziravši se za procesuiranje slučajeva seksualnog napada na djecu, ali i radeći na slučajevima ubistava i pljački.
Godine 1998. Harris je imenovana glavnom odvjetnicom za kazneno pravo u Uredu okružnog tužitelja San Francisca prije nego što je postala voditeljica Odjela tužitelja grada San Francisca za obitelj i djecu. Postala je prva žena okružni tužitelj u San Franciscu 2004. Tokom prve tri godine na tom položaju, stopa osuda u gradu skočila je s 52 posto na 67 posto, piše Sky News.
U politiku je ušla 2016. kada je pobijedila u utrci za senatoricu iz Kalifornije, a uzlet doživljava 2019. kada kreće u utrku na demokratskim predizborima za predsjedničkog kandidata. Ipak, na kraju je odustala od utrke ustvrdivši da joj nedostaje novca i podržala je Joe Bidena, iako ga je žestoko kritizirala u debatama.
Njezina je kampanja umrla za manje od godinu dana i Biden je bio taj koji je sada 59-godišnjakinju vratio u središte pozornosti stavljajući je na svoju listu.
Kamala Harris usredotočila se na nekoliko ključnih inicijativa dok je bila u Bijeloj kući i bila je ključna u nekim od najhvaljenijih postignuća Bidenove administracije.
Pokrenula je nacionalnu turneju “Borba za reproduktivne slobode” zalažući se za to da žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu. Bila je žestoka kritičarka odluke Vrhovnog suda da poništi ustavno pravo na pobačaj.
Njezin glas u Senatu bio je odlučujući u donošenju Zakona o smanjenju inflacije i Američkog plana spašavanja, koji su osigurali financiranje pomoći za vrijeme COVID-19 uključujući isplate poticaja.
Njezin odlučujući glas također je potvrdio sutkinju Ketanji Brown Jakson na Vrhovnom sudu.
Ali također se borila postići široku popularnost među Amerikancima, suočavajući se s kritikama sa svih strana.
Unatoč lijevim pozicijama prema pitanjima kao što su homoseksualni brakovi i smrtna kazna, suočavala se s napadima da nije dovoljno progresivna za neke demokratske birače.
Predsjednik Biden dao joj je zadaću da se bavi i ilegalnim imigrantima jer je rekordan broj imigranata pobjegao na američko-meksičku granicu, no kritičari joj zamjeraju kako se nosila s tim problemom. Trebalo joj je čak šest mjeseci od stupanja na dužnost da zaista i ode na granicu.
No posljednjih tjedana, dok su se vrtjela nagađanja o Bidenovoj sposobnosti da pobijedi u novembru , naišla je na obnovljenu podršku demokratske baze, piše BBC.
(Jutarnji list)
Komentari