Kliker.info

Dugo će se pamtiti  u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH druženje na Internacionalno promotivnoj-dijaloškoj tribini “Književni most” pod nazivom “Čovjekova porodica”, koje je s akademikom prof. dr. Tvrtkom Kulenovićem organizirao PEN centar u BiH i na kojemu je bilo govora o njegovu književnom portretu. Uz profesora Kulenovića, gosti Tribine, čija je urednica književnica Fadila Nura Haver, bili su profesori Enver Kazaz, Edin Pobrić i Marko Vešović.

Druženje s akademikom Tvrtkom Kulenovićem, profesorom koji je studentima otkrivao kozmos literature, a i kozmos ljudskosti, koji ih je učio šta je svjetska literatura, koji je otkrio daleke svjetove Azije i Indije, koji je otvorio u svojim putopisima duhovno nasljeđe Evrope, naučio studente da je čitanje ne strogo znanstvena disciplina nego odziv bića na literaturu, koji je svojim romanima… počelo je čitanjem jedne od njegove dvije pjesme koje je napisao, one posvećene Draganu Kaluđeroviću (i pjesmama “Asizi” i “Kolumbo”), a pročitala ju je izvršna direktoricaPEN centra u BiH Ferida Duraković.

Također, prof. Marko Vešović pročitao je dio teksta iz svojeg djela “Na ledu zapisano” u kojemu je analizirao Kulenovićev roman “Kasino”, a prof. Edin Pobrić kazao je, između ostalog, da ono što na samom početku treba reći je to da je Kulenović “vjerovatno najvažniji živući pisac u BiH. Odakle god  da se krene, dakle od njegove zbirke eseja, reinterpretacije književnih teorija, putopisa, romana, radio-drama, u pitanju su knjige koje su ostavile neizbrisiv trag u bh. književnosti sa stanovišta jedne geopoetike…”, a za prof. Envera Kazaza, među ostalim, Tvrtko Kulenović je najveći istraživač mogućnosti romanesknog žanra na južnoslovenskom prostoru.

Kada je profesor Kulenović biran za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti  BiH 1995. godine, pisane su, kako kako i sam reče, vanjska i unutrašnja preporuka, a ovu potonju nije pročitao. Napisao ju je pjesnik Izet Sarajlić, a prof. Kulenović otkrio ju je prije nekoliko mjeseci. U njoj Sarajlić ulazi u komparaciju s piscima svoje generacije, pa piše: “Ne ni Meša Selimović, mada ga je roman Derviš i smrt proslavio širom svijeta, ne ni Ćamil Sijarić, koji je na svoj čaroban način… ne ni… naš prvi ostvareni evropski romansijer je Tvrtko Kulenović”. (Kliker.info-Oslobođenje)