Kliker.info

Istaknuti njemački stručnjak za američku politiku i transatlantske odnose predviđa da će američki predsjednik Donald Trump poništiti nuklearni sporazum s Iranom a zatim izvesti zračne udare na Teheran kako bi spriječio ovu državu da razvija svoje nuklearne kapacitete.

Profesor Josef Braml, stručnjak za američku politiku i transatlantske odnose u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP) u Berlinu, smatra da Trump planiranim povlačenjem snaga iz Sirije ima za cilj udaljiti američke trupe kako ne bi postale meta u slučaju izvođenja zračnih udara na Iran.

U intervjuu za Al Jazeeru je izjavio kako smatra da će ovakav napad biti od koristi američkom predsjedniku unutar države, kao i za ostvarivanje ciljeva Sjedinjenih Država u njihovom geostrateškom sukobu s Kinom.

Ovaj njemački stručnjak zaključuje da bi se Iran trebao pripremiti za ono što će se dogoditi u narednim mjesecima, te da se ne oslanja previše na Rusiju koja će imati koristi od američkog vojnog napada. U nastavku teksta slijedi intervju.

• Napad američkih, francuskih i britanskih snaga na režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada bio je dosta slabiji u odnosu na prijetnje koje je iznosio američki predsjednik Donald Trump, kako Vi to tumačite?

Mnogi su očekivali da će ovi napadi dovesti do američko-ruske konfrontacije ili američko-iranskog sukoba. Ali, od samog početka sam vidio da su Trumpove prijetnje samo ”vrući zrak” i ništa više, što se trenutno opisuje kao hladni rat. Kada su Rusi zaprijetili Amerikancima da će odgovoriti ako njihovi vojnici i vojna oprema budu meta napada u Siriji, to je zapravo značilo: ako vaši napadi ne budu usmjereni na nas i na promjenu režima u Siriji, onda radite šta želite.

Bojazan koja je vladala prije napada da će se na meti naći Iran ili njegove pristalice u Siriji, što bi moglo izazvati američki sukob sa Teheranom, iščezla je kada je američki sekretar za odbranu James Mattis sabotirao plan novog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona o napadu širokih razmjera na iranske vojnike u Siriji.

• Da li je Trump suzdržanijim napadom na sirijski režim nastojao izbjeći bijes Rusije?

Trump je ovim napadom želio pokazati Americi da on nije marioneta u rukama predsjednika Vladimira Putina. Ovom igrom je uspio odvratiti pažnju od istrage koju vodi specijalni istražitelj Robert Mueller. S druge strane, napad tri države na režim Bashara al-Assada bio je od koristi Rusiji jer je u svom javnom mnijenju vratila sliku o sebi kao glavnom neprijatelju Zapada, što joj je dalo težinu velike sile nakon što ju je bivši američki predsjednik Barack Obama prikazao kao regionalnu silu.

• Da li je napad na Siriju bio odraz neslaganja između Trumpa i njegovih generala?

To nije neko značajnije neslaganje, zbog prirode ustrojstva američke vojske koja se temelji na poštivanju naređenja predsjednika kao vrhovnog komandanta oružanih snaga, a to se odnosi i na Trumpa.

• Planira li Trump uistinu povući svoje trupe iz Sirije?

Da, kako bi izbjegao otmice ili napade na američke vojnike na sirijskoj sceni kada izbije moguća eksplozija s Iranom. Odlučno tvrdim da će Trump poništiti nuklearni sporazum s Teheranom u maju, a nakon toga izvesti i zračne napade s ciljem da spriječi Iran da razvija svoj nuklerani program. Zbog toga neće biti dobro da američke trupe budu prisutne u Siriji. Predstavljanje udaljavanja ovih snaga kao povlačenje je površan pogled na situaciju, budući da se takav potez tiče isključivo priprema za napad na Iran koji predstoji.

• Ako Trump ode s vlasti prije vremena zbog rezultata Muellerovih istraga, hoće li to dovesti do američkog sukoba s Rusijom i Iranom u Siriji?  

Strašan scenarij za Trumpa bio bi da republikanci izgube izbore u oba doma Kongresa (Zastupnički dom i Senat) koji se održavaju 6. novembra. Ovakva situacija bi mu prouzrokovala ogromne probleme jer bi demokrate dobile kontrolu nad Kongresom što bi im omogućilo da započnu proces za njegovo uklanjanje s vlasti dvotrećinskom većinom glasova ako istražitelj Mueller dođe do ozbiljnih stvari koje kompromitiraju američkog predsjednika.

Ali, ako Trump uspije uticati na izbornu dinamiku preuveličavanjem iranske nuklearne prijetnje i traženjem sukoba s Teheranom, to bi onda moglo promijeniti izborne rezultate u korist njegove Republikanske stranke i priskrbiti mu veliku podršku javnosti. U američkoj historiji postoje slični primjeri kada su se Amerikanci okupljali oko predsjednika, što je poznato kao efekat ”okupljanja oko zastave” (Rally ’round the flag). George W. Bush nije izgubio glasove na kongresnim izborima 2002. godine nakon što je aktivirao unutrašnji američki front u svom ratu protiv terorizma.

• Da li će američki predsjednik ići u rat s Iranom? 

To ne mogu sa sigurnošću tvrditi. Međutim, ako se uzme u obzir želja Saudijske Arabije za vojnim djelovanjem protiv Teherana i zainteresiranost Izraela za istu stvar kako bi se onemogućilo da Iran postane nukelarna država, to onda olakšava procjenu da Trump neće spriječiti, a možda će čak i pozdraviti napad bilo koje od ove dvije države.

Aktuelni američki predsjednik neće ponoviti ono što je učinio njegov prethodnik Barack Obama koji je izazvao jako nezadovoljstvo i oštre kritike svojom zabranom Saudijskoj Arabiji i Benjaminu Netanjahuu da poduzmu vojnu akciju protiv Irana. Prema tome, da sam na mjestu Irana, pripremio bi se za ono što donosi nekoliko narednih mjeseci.

• Hoće li Trump izvesti ove napade kako bi izbjegao Muellerovu istragu?

Bez obzira na ovu istragu, Trump će imati korist od napada na Teheran i to mu neće naštetiti. Sjedinjene Države imaju i druge razloge koji ih navode da učine takav korak, između ostalog radi ograničavanja iranske geostrateške ekspanzije i ograničavanja Kine koja predstavlja glavnu opasnost za Ameriku.

Peking se uglavnom oslanja na naftu i plin s Bliskog istoka, a napad na Iran bi pomogao Americi da stegne obruč oko Kine na Bliskom istoku koji bi se pretvorio u glavnu arenu geostrateške borbe Washingtona s Pekingom. To znači da je povlačenje SAD-a s ove scene samo pusti san.

• Kakve su ruske računice kada je u pitanju potencijalni američki napad na Iran?

Ruska podrška Iranu – u slučaju da dođe do američkog napada na ovu državu – veoma je upitna, jer će ovaj vojni napad dovesti do povećanja cijena nafte. Također će utjecati na kinesku nabavku nafte iz Irana, što će ovu državu preusmjeriti prema ruskoj nafti, a to znači i više dolara u Putinovoj kasi. Stoga se planeri iranske politike ne bi trebali oslanjati na bilo kakvu podršku Rusije u događajima koji dolaze.

Khaled Schmidt (Aljazeera)