Jelko Kacin : Niko u Srbiji neće rizikovati bezvizni režim zbog Republike Srpske
Mslim da nije baš najbolji način usvajanje dvije rezolucije, jedne u Srebrenici, i još jedne druge koja nije osuđena. Naime, ono što se desilo u Srebrenici je ipak jedini, odlukom međunarodnog suda, priznati genocid i taj zločin je toliko strašniji od svih drugih da jednostavno nije moguća nikakva usporedba", kaže, među ostalim, u intervjuu za Svevijesti.ba Jelko Kacin, poslanik Evropskog Parlamenta i izvjestioc za Srbiju. Sa gospodinom Kacinom razgovarali smo i o najavi usvajanja rezolucije o Srebrenici u Parlamentu Srbije, bezviznom režimu za građane BiH, očekivanjima od Ashtonove i Fulea, angažmanu SAD-a…
– Ovih dana aktuelno je pitanje inicijative predsjednika Srbije Borisa Tadića o usvajanju rezolucije o Srebrenici u srbijanskom Parlamentu. Kakav je Vaš komentar, i šta bi to značilo za odnose između BiH i Srbije, i uopće za za region?
Kacin: Ja se iskreno radujem toj inicijativi od strane predsjednika Tadić, koja svakako bitno mijenja atmosferu. Takvih inicijativa bilo je i prije u Srbiji. Moram reći da je Čedomir Jovanović, predsjednik LDP-a Srbije, bio taj koji se tada javno založio za donošenje rezolucije o Srebrenici. Sada kada je i predsjednik Tadić krenuo tim putem stvoreni su uslovi da se stvori kritična masa pozitivne energije unutar Narodne skupštine Srbije kako bi se takva rezolucija mogla donijeti. Ja mislim da je od izuzetne važnosti da se ta rezolucija usvoji do 15-te obljetnice Srebrenice. Također mislim da nije baš najbolji način usvajanje dvije rezolucije, jedne u Srebrenici, i još jedne druge koja nije osuđena. Naime, ono što se desilo u Srebrenici je ipak jedini, odlukom međunarodnog suda, priznati genocid i taj zločin je toliko strašniji od svih drugih da jednostavno nije moguća nikakva usporedba.
Na drugoj strani, ja se svakako slažem da se treba osuditi sve zločine, ali se onda postavlja pitanje ako je to tako zašto Narodna skupština Srbije do sada takvu odluku o osuđivanju svih zločina još nije donijela. Usvajanje rezolucije o Srebrenici bi znatno ojačalo mogućnosti da brzo iza toga dođe i do usvajanja, odnosno posvajanja, te rezolucije i u Skupštini BiH. Dalje to bi omogućilo i da neke druge parlamentarne skupštine odnosno skupštine drugih država zapadnog Balkana koje to do sada još nisu napravile, govorim o Kosovu i o Makedoniji, usvoje tu rezoluciju kako bi se stvorili znatno povoljniji uslovi za evropsku perspektivu u širem regionu. Ono što se desilo u Srebrenici je događaj kojeg treba sistematski uvrstiti u naše istorijsko pamćenje u svim državama zapadnog Balkana jer je samo sa čistim i jasnim pogledom unazad moguće sanjati i ostvariti EU u tim zemljama u početku ovog stoljeća.
– Ovo je svakako dobra poruka gospodina Tadića. Da li po vama ovo znači i odmicanje od nekih poteza premijera RS Milorada Dodika koji ovih dana najčešće prijeti referendumom?
Kacin: Znate kako je u međunarodnoj javnosti, posebice ka približavanju i ulasku u EU, – prijetnje nikada nisu urodile plodom i zato treba jednostavno na drugačiji pristup reagirati na sve to. Ja jednostavno ne pristajem na ucijenjivanje a jako dobro čujem šta se govori iz njegovog officea. No vidim i neke sretne okolnosti koje su se ovih dana desile na zapadnom Balkanu. Naime, u Hrvatskoj su bili predsjednički izbori i novi, treći, hrvatski predsjednik govori nekim drugim jezikom, govori racionalno, ne prijeti, ne govori emocionalno, ne manifestira populizam koji se često dešava kod nekih političara unutar BiH. Samim tim dosadašnja praksa takvog nastupanja i istupanja veoma brzo će se pokazati kao neevropska, kao usmjerena ka prošlosti, kao ponašanje, kako se kaže na francuskom – demode, koja ne vodi ničemu. Onda će gospodin koga ste vi spomenuli veoma brzo doći do spoznaje da sa takvim načinom ponašanja on jednostavno sebe udaljava iz političke scene BiH .
– Gospodine Kacin imali ste prilike upoznati ih, možete li nam dati jednu kratku ocjenu, šta BiH može očekivati od dvojca Štefan Fule i Katrin Ešton ?
Kacin: Ja bi pitanje postavio obrnuto – što Štefan Fule i gđa. Ešton mogu očekivati od BiH!? Međunarodna zajednica ne treba dati nešto BiH, nego se radi o tome da se BiH dokaže pred međunarodnom zajednicom odnosno međunarodnom javnošću . Posebice kada govorimo o pitanju ukidanja viza. Ja želim i ovom prilikom ponoviti ono što sam rekao svim državama gdje su vize ukinute. Nisu države članice EU te koje su ukinule vize, nego su to učinile vlasti Crne Gore, Makedonije i Srbije koje su punom implementacijom tzv. Mape puta i realizacijom svega onoga što su preuzele kao svoju obavezu, kao preduslov za ukidanje viza de facto i de jure same sebi i svojim građanima ukinuli. Radi se o tome da BiH mora pokazati volju da ukine vize svojim građanima.
– Ali kako gospodine Kacin!? Nadam se da ste EU Parlamentu svjesni …
Kacin: Samo da nastavim, u vezi sa time treba najširoj javnosti unutar RS jednostavno raširiti spoznaju da sve vize koje su sada bile ukinute mogu biti ponovo uvedene. Evo kako, ako bi bilo koja od tih država prevazišla svoja ovlaštenja i prešla sama sebe. Zato i građani RS-a unutar BiH moraju znati da evenutalno duplo državljanstvo Republike Srbije njima neće omogućiti da dođu do bezviznog režima. Zato treba naći rješenje za cjelokupnu BiH i za građane BiH jer oni koji se nadaju da će automatski dobiti slobodan ulaz u EU samo jer imaju istovremeno i srpsko državljanstvo to neće dočekati. Jer ne poznajem ni jednog političara u Srbiji koji bi riskirao da se građanima Srbije ponovo uvedu vize u slučaju da se onako širokogrudno dijele pasoši unutar RS.
– Svjedoci smo da je inicirani butmirski proces već odavno propao, možemo li očekivati nešto novo od Španije kao predsjedavajuće EU. Naime, već je bilo, doduše medijskih napisa, o mogućim novim sastancima?
Kacin: Da svakako, biće novih inicijativa, biće novih sastanaka. Ali to nemože biti samo inicijativa EU to mora biti inicijativa koja će adekvatno uključiti i SAD. Zato ja odavno držim i javno ponavljam da je došlo krajnje vrijeme da SAD, odnosno njihov predsjednik Barak Obama imenuje svog predstavnika za područje zapadnog Balkana koji nije potreban samo radi nadgradnje Dejtonskog ustava u slučaju BiH, nego je američka stalna prisutnost i angažiranost veoma potrebna i na Kosovu i u Albaniji i u Makedoniji pa i u Srbiji ako govorimo o budućnosti unutar saveza NATO. Znači, to ubuduće mora ići kordinirano, ne samo rame uz rame, nego i ruku uz ruku i uz stav EU i SAD-a. Inicijativa koja bi bila angažirana samo na volji Španije kao predsjedavajuće, kojoj ističe mandat krajem šestog mjeseca, uvijek je na neki način osuđena na nedostatak vremena i na neke ishitrene odluke i sastanke koji na kraju ne mogu uroditi plodom. Ustvari taj plod nije cjelovit, zato stojim na poziciji da treba mnogo toga više uraditi na pripremi i stvaranju uslova kako bi se u boljim uslovima u boljoj političkoj atmosferi neke stvari mogle dogoditi.
Angažman SAD-a „1995. godine u BiH je došao mir a sastavni dio tog procesa bio je i Dejtonski dogovor i dejtonski Ustav. Gospodin Holbruk koji je u ime SAD-a sebe najviše angažirao u tom procesu je na neki način tada uspostavio situaciju da su SAD garant tog postignutog dogovora. Ali se u tih posljednih 14, u ovoj godini će biti 15 godina, pokazalo da su neke odluke koje su tada donešene i neki okviri koji su Ustavom tada uspostavljeni jednostavno nedovoljni i neadekvatni za ambicoznu euroatlansku budućnost BiH. BiH nije potpuna država, na nivou države BiH nema nekih institucija koje su neophodno potrebne kako bi se država mogla približiti i na kraju uključiti u EU kao i u NATO". Sedin Ćenan (Svevijesti)
Komentari