Kliker.info

U  intervjuu za Federalnu televiziju evropski diplomat Jelko Kacin govori o reformama, OHR-u, švedskoj avanturi i našim političarima. Ukratko, za sve loše u državi, posebno loše političare, poznati su krivci. Građani ove države koji ih biraju na izborima. Sve je potpuno jasno.

To je veoma delikatno pitanje. Kadija te tuži, kadija ti sudi – sve nije moguće pripisati samo političarima. Ipak su političari posljedica izbora. Imate vladu i vlade kakve zaslužujete, takve ste demokratskim procesom izabrali. Treba naći i podržati ljude od povjerenja, ljude koji se ne bave historijom nego ljude koji znaju historiju, ali se bave budućnošću.

U BiH postoji mišljenje kako EU primjenjuje dvostruke standarde prema BiH i drugim državama u regionu. Ima li u tome istine?

U Zagrebu misle da se na isti način EU ponaša preman njima, u Beogradu su ubijeđeni da su oni velike žrtve EU-a i nerazumijevanja položaja Srbije, u Makedoniji su 110% sigurni da je Makedonija blokirana odavno po krivici i da Evropska unija ima dvostruke ili trostruke politike…

BiH ne može u EU s OHR-om, a transformacija OHR se prolongira jer za to još nisu ispunjeni svi uvjeti. Da li je u ovom trenutku BiH potrebniji OHR ili EU i da li jedno drugo apsolutno isključuje?

Njemačka je ušla u EU 1957. godine. A do 1955. je bila protektorat četiriju država koje su je okupirale nakon Drugog svjetskog rata. Iako je to bio protektorat, ušla je u EU i tek poslije pada Berlinskog zida došlo je do promjena ustava. A do promjene ustava 1991. godine Njemačka je de facto i de jure bila protektorat. Pitanje je da li može neki protektorat dobiti status kandidata ili da li može postati član EU-a. Historija govori ne samo da može već se to i dogodilo u slučaju najveće zemlje EU-a. Zato mislim da EU mora revidirati taj svoj stav i mora jasno reći da BiH mora imati OHR da on mora podržavati BiH na putu ka EU do trenutka kad dobije status zemlje kandidata, a i poslije, do samog ulaska u EU. I taj OHR mora imati bonska ovlaštenja koja će koristiti kad god se pojavi opasnost da BiH zastane.

Bh. političari učestvuju u pokušajima ustavnih promjena koje su inicirali međunarodni zvaničnici u tzv. Butmirskom procesu. Od prvih sastanaka do danas nije napravljen značajan napredak. Vi niste bili optimist ni kada su najavljeni ovi susreti. Zašto?

To je bila solo akcija u periodu švedskog predsjedavanja koja nije mogla uroditi plodom. Tu su se našli na tankom ledu i EU, SAD, BiH i, prije svega, javnost u BiH. Bilo je tu dosta cirkusa, dosta glume, dosta kolateralne štete. To bih, što je prije moguće, zapakirao i stavio u arhiv jer nema smisla gubiti energiju za to. Razgovarala Vildana Kurtić (FTV)