Kliker.info

Ivo Josipović, novoizabrani predsjednik Hrvatske, smatra da nije ni pametno i mudro izvana forsirati formule za BiH te da formulu moraju naći tri konstitutivna naroda, zajedno, sami."Sve što bi se izvana nametnulo bilo bi kratkoga vijeka", ističe Josipović i dodaje da su stabilni, kvalitetni i dobri odnosi u BiH i odlična pozicija BiH u međunarodnoj zajednici i strateški interes Hrvatske.

NN: Vaša pobjeda primljena je u svim susjednim državama kao pobjeda za bolju budućnost regiona, sa boljim odnosima između naroda i država. Kako planirate realizovati tu nadu?

JOSIPOVIĆ: Kanim ponajprije u Hrvatskoj učiniti ono što je nužno. Želim zajedno sa Vladom pobijediti u borbi protiv korupcije, želim da pravednost uđe u hrvatske zakone i hrvatske institucije. Želim da Hrvatska uđe u EU kao jedna moderna i dobro organizirana zemlja.

NN: Da li je to moguće sa izvršnom vlašću u Hrvatskoj?

JOSIPOVIĆ: Mora biti moguće. Ja sam optimist. Mislim da u premijerki Jadranki Kosor mogu imati ozbiljnog partnera. Ustav je dužnost i njoj i meni da surađujemo.

NN: Kako vidite odnos prema Bosni i Hercegovini? Hoćete li nastaviti politiku Stjepana Mesića, koji nije imao podršku i simpatije Hrvata, ali ni Srba u BiH? Da li planirate uskoro doći u BiH i posjetiti Sarajevo?

JOSIPOVIĆ: Apsolutno. Ja sam i u četvrtak imao sastanak sa gospodinom Željkom Komšićem, predsjedavajućim Predsjedništva BiH. Stabilni, kvalitetni i dobri odnosi u BiH i odlična pozicija BiH u međunarodnoj zajednici su i strateški interes Hrvatske. Stabilnost cijele regije ovisi o tome, pa, naravno, i Hrvatske. Želim da, i sa političkog i sa ljudskog aspekta, BiH nađe ključ svoje organizacije, da tri konstitutivna naroda nađu formulu oko koje će se složiti, koja će biti pravedna, odnosno koja će biti smatrana pravednom u sva tri konstitutivna naroda.

NN: Da li službeni Zagreb ima formulu za BiH?

JOSIPOVIĆ: Mislim da nije ni pametno ni mudro izvana forsirati formule. Formulu moraju naći tri konstitutivna naroda, zajedno, sami, jer sve što bi se izvana nametnulo bilo bi kratkoga vijeka.

NN: Kada smo već kod politike Stjepana Mesića, hoćete li Vi, za razliku od njega, kada budete posjetili BiH, posjetiti Banjaluku i Mostar?

JOSIPOVIĆ: Hoću, sasvim sigurno.

NN: Kako vidite odnose sa RS? Da li je ona za Vas sporna, pošto dolazite kao kandidat SDP-a, koji podržava više unitarno uređenje BiH, tačnije, stav blizak onome koji ima SDP BiH?

JOSIPOVIĆ: U prvom redu moram vam reći, meni, kao predsjedniku Republike Hrvatske, unutrašnje uređenje koje jest formalno, koje postoji, ono koje je takvo, dakle, predstavlja službenu organizaciju BiH i nije na meni da je mijenjam. Prema tome, onako kako je sada organizacija postavljena, ona je legalna i legitimna. A, kada bude drugačije, kada se o tome bude razgovaralo, onda ćemo promijeniti stav. Kada vi promijenite svoju organizaciju, to će za mene biti relevantno.

NN: Vi ste na istom fonu kao i Boris Tadić, predsjednik Srbije, odnosno službeni Zagreb, kao i Beograd, želi da podrži dogovor tri naroda u BiH?

JOSIPOVIĆ: Apsolutno.

NN: Da li biste podržali BiH uređenu sa tri federalne jedinice, od kojih bi jedna bila sa hrvatskom većinom?

JOSIPOVIĆ: Ako se o tome dogovore tri naroda, apsolutno ću i to podržati. Ako tri naroda smisle pet entiteta, sedam ili 323 entiteta, samo neka se dogovore i neka bude mir.

NN: Izjavili ste da je ključ odnosa u regionu u odnosima Srbije i Hrvatske.

JOSIPOVIĆ: U dobroj mjeri.

NN: Hoćete li pozvati Borisa Tadića u Zagreb na Vašu inauguraciju ili ćete čekati njegov poziv da Vi posjetite Beograd?

JOSIPOVIĆ: Poziv za moju inauguraciju poslat je svim čelnicima u regiji. Volio bih da predsjednik Tadić dođe.

NN: Najavili ste mogućnost povlačenja hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije, što je u Beogradu dočekano s odobravanjem. Vjerujete li u iskreno pomirenje i bolju saradnju sa Srbijom? Hoćete li se Vi izviniti žrtvama rata kao što je to uradio Tadić?

JOSIPOVIĆ: Vjerujem u pomirenje, ali pomirenje može biti onda kada se uspostavi pravda. Za pravdu i za povlačnje tužbe treba još, čini mi se, dosta toga napraviti. Ostavimo to vremenu. Mislim da su to sve opcije koje su moguće i koje su za dobrobit svih naroda.

NN: Niste mi rekli da li ćete se izviniti žrtvama rata kao što je to uradio Tadić?

JOSIPOVIĆ: Sve žrtve rata su jednake. Međutim, ja ipak moram reći da nije isti odnos prema žrtavama u Hrvatskoj, Hrvatske i Srbije, jer u Hrvatskoj su stradali hrvatski državljani, bez obzira jesu li Hrvati ili su Srbi. Mislim da je sasvim jasno, ne samo u Hrvatskoj nego uopće da pozicija u odnosu prema ratu Hrvatske i Srbije nije jednaka. Ja, naravno, ne inzistiram ni na kakvim gestama koje bi bile neprilične, ali ipak se mora znati situacija da se mora razlikovati položaj Hrvatske i Srbije. Ja sam za to da se svaka žrtva prepozna, da se svaki zločin nazove tim imenom, jer zaista je potpuno svejedno ko je zločinac, a ko je žrtva. To treba prepoznati kao zločin i zločinca treba kazniti.

NN: Dobili ste podršku srpske zajednice u Hrvatskoj. Kako planirate pomoći proces povratka i ostvarivanja prava Srba?

JOSIPOVIĆ: U svakom slučaju mislim da je to problem koji treba odmah početi rješavati. Na načelnoj razini nema velikih problema. Svako mora znati da ima pravo na povratak, da ima pravo na povrat imovine. Međutim, postoje drugi ozbiljni problemi koji su pitanje ekonomskog opstanka onih koji bi se željeli vratiti. Recimo, danas u okolici Benkovca ni Hrvati ni Srbi nemaju perspektivu. Prema tome, ključno je pitanje kako ljudima otvoriti mogućnost zaposlenja, otvoriti mogućnost da opstanu sa svojim obiteljima u ekonomskom smislu. Danas više nemate situaciju da neko ne može doći zato jer je ugrožen fizički, ali zato postoji vrlo, vrlo ozbiljni egzesticijalni problemi koje treba početi rješavati na jedan smislen, suvislan način.

NN: Šta zamjerite svom prethodniku na Pantovčaku? Koji su, po Vašem mišljenju, pogrešni potezi koje Vi ne biste uradili i u odnosima u Hrvatskoj, ali i u odnosu na susjede?

JOSIPOVIĆ: Ja sam rekao da je predsjednik Mesić sasvim sigurno pozitivno obilježio vrijeme u kome je bio na čelu države. On je danas zaslužan zbog toga jer je, na neki način, ustrajao i učvrstio demokraciju i demokracijska načela, posebno kada je postavio granicu sudjelovanja vojnih osoba u političkom životu. Predsjednik Mesić je puno učinio na međunarodnoj afirmaciji Hrvatske. Dakle, on je apsolutno pozitivac, što bismo rekli malo slobodnijim rječnikom. Ono gdje bih zasigurno ja bio oprezniji kod pomilovanja. Mislim da su neka pomilovanja možda bila olako dana ili ishitrena. Evo, i ovo pomilovanje Siniše Rimca, koje je izazvalo toliko spora. Za ostale aspekte bih rekao da se možemo s nečim složiti ili ne složiti, ali da zapravo nisu mogli nego pozitivno obilježiti mandat predsjednika Mesića.

NN: Rekli ste da biste podržali u BiH ono o čemu se dogovore tri naroda u njoj. Hrvatska je daleko napredovala vezano za ulazak u EU. Šta biste poručili političarima u BiH, kako da prepišu vaš recept bržeg puta ka EU?

JOSIPOVIĆ: U svakom slučaju, mislim da se iz hrvatskog iskustva može puno naučiti. Hrvatsko iskustvo je to da za ulazak u EU nisu dovoljno lijepe riječi nego treba lijepo i dobro raditi. I upravo to, prvi korak je unutarnje uređenje BiH, ustavne promjene koje tri naroda moraju dogovoriti i zato je moja apsolutna preporuka i poruka, put u Evropu vodi preko dobrog i kvalitetnog rješenja odnosa između tri konstitutivna naroda. Dakle, pretpostavke kvaliteta ustavnog rješenja je to toliko prevažno pitanje, ne samo za ovu generaciju nego i za nekoliko budućih generacija. Mislim da se vrlo lako može reći sjedite i pregovarajte dok se ne dogovorite.

NN: Vaš slogan u predizbornoj kampanji bio je "Pravda za sve". Kako to mislite da ostvarite?

JOSIPOVIĆ: To je proces. Hrvatska ima jako puno problema, uostalom, zato i nije zatvorila 23. poglavlje. Nije ga ni otvorila, a kamoli zatvorila pomenuto poglavlje. Mi trebamo kvalitetnije i pravednije zakone s jedne strane, ali još i više jasne, čvrste i efikasne mehanizme zaštite prava građana i upravo na tome kanim raditi. Mislim da danas na javnoj sceni ima dovoljan broj političara koji zagovaraju slično. Potrebna je dodatna politička volja. Nadam se da ću unijeti tu političku volju kako bi se te stvari riješile i provele i da će Hrvatska, možda ne u tako dalekom periodu, moći reći da je učinjen prepoznatljiv napredak.

Biografija

Ivo Josipović je rođen 28. avgusta 1957. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te 1980. pravni fakultet i položio pravosudni ispit. Magistrirao je na postdiplomskom studiju krivičnopravnih nauka 1985. godine, a doktorirao 1994. Univerzitetski je profesor, saborski poslanik i kompozitor.Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predaje krivičnoprocesno pravo, međunarodno krivično pravo i prekršajno pravo. Objavio je 85 naučnih i stručnih radova u domaćim i inostranim časopisima. Josipović je zastupao Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sarađivao je u nekoliko međunarodnih projekata, a kao ekspert Savjeta Evrope učestvovao je u valorizaciji zatvora u Ukrajini, Mongoliji i Azerbejdžanu.

Josipović je bio član SKH od 1980. godine. Učestvovao je u njegovoj transformaciji tokom demokratskih promjena u Hrvatskoj, kada je i napisao prvi statut SDP-a. Godine 1994. napustio je politički angažman i SDP, te se potpuno posvetio pravu i umjetnosti. No, politička strast nije se mogla dugo pritajiti pa se 2003. vratio u politiku. Na poziv Ivice Račana postao je nezavisni poslanik SDP-a u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Kluba poslanika SDP-a. U mandatu od 2005. bio je poslanik u Gradskoj skupštini grada Zagreba, a 2007. godine ponovo je izabran u Hrvatski sabor. Prošle godine se i formalno vratio u članstvo SDP-a.Inače, nakon srednje muzičke škole, Josipović je nastavio i muzičko obrazovanje na studiju kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Komponovao je za različite instrumente, komorne sastave i simfonijski orkestar. U braku je sa suprugom Tatjanom, takođe univerzitetskom profesoricom prava.  Otac je osamnaestogodišnje kćerke Lane. Saša Čavrag (Nezavisne novine)