hamburger-icon

Kliker.info

Ispovijest mladog milijardera: ‘Nisam se ni seksao ni tuširao, samo sam zgrtao lovu, a sada ću njome spasiti ljudski rod!‘

Ispovijest mladog milijardera: ‘Nisam se ni seksao ni tuširao, samo sam zgrtao lovu, a sada ću njome spasiti ljudski rod!‘

06 Aprila
07:10 2022

Ekonomski klub New Yorka ugostio je razne kraljeve, premijere i predsjednike, kao i gazdu Amazona Jeffa Bezosa i Jamiea Dimona iz JPMorgan Chasea. Komentari bankara u toj 115 staroj organizaciji uvelike su utjecali na tržište. No Sam Bankman-Fried, 30-godišnji kripto-milijarder, vjerojatno je prva osoba koja je ondje govorila istovremeno igrajući video igricu, piše Bloomberg.

Gostujući jednog jutra u februaru, Bankman-Fried je izgledao uobičajeno neuredno, zavaljen u stolac za igranje u plavim kratkim hlačama i sivoj majici dok je reklamirao svoju kriptovalutnu berzu, FTX. Skupu se obratio preko Zooma iz svog ureda na Bahamima.

Na njegovom stolu razbacane su razne stvari kao kod ljudi koji, više-manje, žive na svojem radnom mjestu: zgužvani računi iz SAD-a i Hong Konga, devet tubi balzama za usne, dezodorans, mala posuda sa soli i otvoren paket korme sa slanutkom (korma – indijsko mesno jelo, prev.) koju je imao za ručak dan ranije. Velika vreća za ležanje, za koju njegovi asistenti kažu da mu većinom služi kao krevet, tako je blizu da bi se direktno sa stolca lako mogao na nju izvaliti.

Dok odgovara na pitanja o tome kako bi SAD trebali regulirati njegovu industriju, započinje fantasy igru Storybook Brawl, odabire igrati kao ‘Peter Pants’ i sprema se za bitku s nekim ko se zove ‘Funky Kangaroo’.

‘Očekujemo velik rast u SAD-u’, kaže Bankman-Fried dok baca čini na jednog od vitezova u svojoj bajkovitoj vojsci.

Ima ga posvuda

Ovakvo pojavljivanje više nije neka novost za Bankman-Frieda, koji je od decembra već dva puta svjedočio pred Kongresom SAD-a. Prošloga je vikenda gledao Super Bowl sa sjedala uz sam teren, ispred NBA-ovog Stepha Curryja – jednog od ulagača FTX-a. Kasnije je ručao s košarkaškom legendom Shaquilleom O’Nealom i partijao sa šefom Goldman Sachsa. Pjevačica Sia ga je pozvala na večeru u vilu na Beverly Hillsu s Bezosom i glumcem Leonardom DiCaprijem, na kojoj je Kate Hudson otpjevala američku himnu, da bi poslije s Katy Perry čavrljao o kriptovalutama. Idući je dan ona svojih 154 miliona pratitelja na Instagramu, u besplatnoj reklami, podijelila da se ‘prestaje baviti muzikom i postaje pripravnica za @ftx_official’.

Bankman-Fried je toliko indiferentan da je novinaru Bloomberga, Zekeu Fauxu, dopustio da mu preko ramena gleda u njegovih šest ekrana na kojima izmjenjuje poruke koje bi većina izvršnih direktora skrivala poput državne tajne. Istog se jutra pojavio u programu NPR-a i razmjenjivao e-mailove s novinarima Pucka i New York Timesa. Njegov glavni strateg za Washington u jednom trenutku mu kaže kako će se senator Cory Booker, demokrat iz New Jerseya, prikloniti načinu regulacije koji Bankman-Fried preferira. Primio je i poruku da je MoneyGram International Inc. na prodaju te proveo par trenutaka razmišljajući bi li ta kompanija bila dobro ulaganje. Asistent ga obavještava da je čelnik jedne investicijske banke na Bahamima te da ga želi posjetiti, na što mu Bankman-Fried samo otpisuje: ‘Ma.’ Te je večeri planirao odletjeti na Sigurnosnu konferenciju u Münchenu kako bi se sastao s premijerom Gruzije.

S obzirom na nevjerovatnu brzinu i rizičnost njegova uspona u prvi ešalon financijskog svijeta, u usporedbi s time skoro sve drugo izgleda kao sitno ulaganje. Prije pet godina, Bankman-Fried je radio u humanitarnoj organizaciji koja je promovirala tada začudnu ideju ‘učinkovitog altruizma’ pri čemu bi se koristilo naučno zaključivanje kako bi se iznašao način kako najviše pomoći što većem broju ljudi. Tada je uočio anomaliju u cijeni Bitcoina koja se činila predobrom da bi bila istinita i odlučio da bi, što se njega tiče, pravi put bio zaraditi jako puno novca koji bi kasnije donirao.

Težak više od 20 milijardi dolara

Sada je Bankman-Fried jedan od najbogatijih ljudi na svijetu čije se bogatstvo procjenjuje na više od 20 milijardi dolara, prema Bloombergovom indeksu milijardera, nakon što su investitori skloni rizičnim ulaganjima nedavno u FTX i njegovu američku podružnicu uložili 40 milijardi dolara.

Unatoč silnom bogatstvu, Bankman-Fried kaže kako je njegova temeljna filozofija ostala ista. Zadržat će dovoljno novca za udoban život: jedan posto svoje zarade ili minimalno 100.000 dolara godišnje. Osim toga, i dalje planira sve donirati – do posljednjeg dolara ili Bitcoina. On je neka vrsta kriptovalutnog Robina Hooda koji bogate pobjeđuje u njihovoj vlastitoj igri kako bi osvojio novac za gubitnike kapitalizma. No sada je i sam postao dio te moćne strukture za koju kaže da je želi popraviti. Mnogo donira i u političke svrhe i nastoji agendu svoje kompanije progurati i u Washingtonu. No zasad je u humanitarne svrhe donirao manje nego što je potrošio na pravo na ime za stadion Miami Heata (što stoji 135 miliona dolara za 19 godina) i emitiranje reklame tokom Super Bowla u kojoj je komičar Larry David glumio mrzovoljnog kripto-skeptika (procjenjuje se da je to koštalo oko 30 miliona dolara). No on u tome ne vidi problem: on investira kako bi maksimizirao količinu dobra koje čini, čak i ako na taj način riskira sve što je dosad zaradio u kriptovalutama.

Kao daleko najbogatija osoba koja je proizašla iz pokreta učinkovitog altruizma, Bankman-Fried je misaoni eksperiment s jednog univerzitetskog filozofskog seminara koji je postao stvarnost. Treba li neko ko želi spasiti svijet prvo nagomilati koliko god je novca i moći moguće, ili će ga ta namjera usput pokvariti?

‘Kapitalistički redovnik’

Prema onoma kako ga njegovi kolege opisuju, Bankman-Fried je neki čudan oblik kapitalističkog redovnika. Jedan kolega kaže da je u početku tako puno radio da se jako rijetko tuširao. Drugi kaže kako je odustao od romantičnih veza jer nema vremena. Čini se da čak i na spavanje gleda kao na nepotreban luksuz. ‘Svaka minuta koju provedete spavajući, košta vas X hiljada dolara, a to znači da ćete spasiti i toliko manje života’, kaže Matt Nass, Bankman-Friedov kolega i prijatelj iz djetinjstva.

Ovih dana Bankman-Fried je u Nassau, glavnom gradu Bahama. FTX planira izgraditi kampus za 1000 zaposlenika s pogledom na ocean. Zasad su njihovi uredi smješteni u jednospratnici s crvenim krovom u blizini aerodroma. Stolovi su još uvijek označeni imenima napisanima na naljepnicama, kao da se oko 60 ondje zaposlenih ljudi još nije stiglo raspakirati. Dan prije njegovog prestižnog razgovora tokom koje je igrao Storybook Brawl, dok je Faux razgovarao s jednim od njegovih asistenata u sobi za odmor, Bankman-Fried je upao unutra bos, samo u bijelim čarapama.

‘O, bok’, kaže on. Sjeli su u konferencijsku sobu. Faux ga pita o njegovom odlasku na Super Bowl. ‘Ne znam je li ‘zabavno’ baš riječ kojom bih to opisao’, kaže Bankman-Fried češkajući se po ruci. ‘Partyiji nisu moja stvar.’

Bankman-Fried živi kao student koji se stalno priprema za završni ispit. Vozi Toyotu Corollu i kad nije u uredu, spava u apartmanu s još desetak cimera, premda je to penthouse u najljepšem resortu na otoku. Bankman-Fried kaže kako su još petoro njegovih saradnika također milijarderi. Njegovi prijatelji kažu kako s lakoćom procjenjuje izglede u bilo kojoj situaciji, bilo da je usred maratona u nekoj igri ili su ga probudili dok je spavao na svojoj vreći kako bi dao svoju procjenu oko neke upitne trgovine. Kaže da, iako ne troši puno vremena na razmišljanje o troškovima, ne vidi neku vrijednost u kupovanju stvari.

‘Čovjek jako brzo iscrpi učinkovite načine da se učini sretnim kupujući si stvari’, kaže Bankman-Fried. ‘Ne želim jahtu.’

Kripto industrija se čini pomalo neobičnim odabirom za nekoga ko želi činiti dobro: Omogućava beskrajne prevare, pretvara ucjenjivanje u industriju i troši enormnu energiju – prema nekim procjenama koliko i zemlja Malezija. No Bankman-Fried to ne gleda na taj način. On kaže kako FTX vodi poštenu trgovinu, provjerava kupce, kupuje ugljične kredite za emisije koje proizvodi i učinkovitiji je od klasičnog financijskog sistema. No jasno je da mu je u svemu najprivlačnija stvar kako se brzo obogatiti.

Smiješi se dok Fauxu pokazuje tablicu na kojoj stoji da FTX raste brže od glavnih konkurenata, poput Binance. Tržište je ogromno. FTX je tek treća kripto burza po veličini, no na dobar dan obavi trgovanja u vrijednosti od 15 milijardi dolara. Umjesto da kupuju dionice Microsofta, korisnici kupuju i prodaju Bitcoin, Ether, Dogecoin i još stotine neobičnih kriptovaluta.

Ogromne ambicije

Bankman-Fried je bacio oko na američko tržište kojim dominira Coinbase Global Inc. Želi kriptovalutama ponuditi ‘futures’, zamjene i opcije te u tome vidi potencijal trgovanja od 25 milijardi dolara dnevno. Ako uspije u preuzimanju kripto svijeta, klasična financijska industrija je sljedeća. ‘Sad se, na neki način, igramo u malom bazenčiću za djecu’, kaže Bankman-Fried. ‘U idealnom slučaju, želim da FTX postane najveći izvor financijskih transakcija u svijetu.’

Etika ‘prvo-ja’ spisateljice Ayn Rand inspirirala je bezobzirne poduzetnike od Travisa Kalanicka iz Ubera, pa do tehnološkog mogula Petera Thiela. Kapitalistička muza Bankmana-Frieda je utilitaristički filozof Peter Singer, profesor na Princetonu i zagovornik prava životinja. Bankman-Fried se prvi put susreo sa Singerovim radom kad je kao tinejdžer živio u Berkeleyu u Kaliforniji. Oboje njegovih roditelja su profesori prava na Stanfordu. Njegova majka također vodi utjecajnu grupu donatora Demokratske stranke, a otac je i klinički psiholog.

U jednom svojem radu iz 1970-ih, Singer je postavio naizgled jednostavno etičko pitanje: Ako vidite dijete da se utapa u plitkoj lokvi, biste li ga izvukli iako biste si time uprljali odjeću? Nakon toga, Singer kaže da ako biste pomogli djetetu – jer ko to ne bi učinio? – tada imate jednaku obavezu spasiti nekoga ko živi daleko tako što ćete donirati nekoj međunarodnoj humanitarnoj organizaciji. Ne uplaćivati velike iznose novca u humanitarne svrhe je isto kao i pustiti dijete da se utopi.

Bankman-Fried se slaže, iako nije uvijek bio siguran šta da učini po tom pitanju. ‘To je vrlo zahtjevno. Kao, ako postoji ispravna stvar koju možeš učiniti, onda to ne želim zanemariti samo zato što je teško.’ Do 2012. godine, kad je bio brucoš fizike na MIT-u, opisao se kao utilitarist poput Singera i postao vegan.

Pridružio se studentskom bratstvu pod nazivom Epsilon Theta, gdje su, umjesto da prazne bačve piva, članovi ostajali budni cijelu noć igrajući društvene igre i spavali na tavanu punom kreveta na sprat. Bankman-Fried je regrutirao druge ‘Thetane’ da dijele pamflete protiv industrijskog uzgoja životinja.

‘Učinkoviti altruizam’

Te je godine Bankman-Fried otišao na okupljanje Willa MacAskilla, 25-godišnjeg doktoranda na Oxfordu koji je pokušavao Singerove ideje pretvoriti u pokret. On i njegovi saradnici imali su za cilj upotrijebiti matematičke izračune kako bi otkrili kako pojedinci mogu učiniti najviše dobrog sa svojim novcem i vremenom. Nazvali su to ‘učinkovitim altruizmom’.

Tokom ručka MacAskill je rekao Bankman-Friedu više o još jednoj od svojih ideja: ‘zarađivati ​​da bi davao’. Rekao je da bi za nekoga s Bankman-Friedovm matematičkim talentima moglo imati smisla potražiti visoko plaćeni posao na Wall Streetu, a zatim donirati svoju zaradu u dobrotvorne svrhe. GiveWell, skupina za učinkoviti altruizam sa sjedištem u Oaklandu, u Kaliforniji, kaže da svakih 4500 dolara potrošenih na mreže za krevet tretirane insekticidima za borbu protiv malarije u Africi može spasiti jedan život. MacAskill je tada procijenio da bi uspješna bankarica koja je donirala polovicu svog prihoda mogla spasiti 10.000 života tokom svoje karijere.

MacAskillove ideje su kontroverzne. Neki kažu da ciljevi ne opravdavaju sredstva – da Wall Street perpetuira nejednakost i potkopava sve ono dobro što se može učiniti donacijama. (MacAskill tvrdi da je, iako altruisti ne bi trebali uzimati poslove koji štete društvu, velik dio financija neutralan.) Drugi kažu da pokret podilazi bogatima opisujući ih kao heroje i ne rješava temeljne uzroke siromaštva. ‘Učinkoviti altruizam ne pokušava razumjeti kako moć funkcionira, osim da se bolje uskladi s njom’, napisala je Amia Srinivasan, profesorica filozofije na Oxfordu, u recenziji knjige MacAskilla iz 2015.

No, MacAskillov stav se svidio mladom utilitaristu. MacAskill se, uz osmijeh, prisjeća Bankman-Friedovog tadašnjeg odgovora: ‘U osnovi je rekao: ‘Da, to ima smisla’.’

Još jedan MacAskillov odani sljedbenik otišao je raditi za Jane Street Group, moćnu trgovačku kompaniju u New Yorku. Bankman-Fried je također tamo dobio posao, a tri godine nakon diplome radio je kao trgovac i svake godine oko polovice svoje šesteroznamenkaste plaće davao raznim grupama za zaštitu životinja i drugim dobrotvornim organizacijama koje su odobravale učinkoviti altruizam. Ali postao je nemiran. Otišao je u MacAskillov centar za učinkovit altruizam. Zatim je naišao na web stranicu za kriptovalute i primijetio nešto čudno.

Prijelomna ideja

Bila je 2017., a kripto je bio usred svog prvog procvata. Cijena Bitcoina skočila je 10 puta te godine, a investitori su uložili gotovo pet milijardi dolara u stotine ‘početnih ponuda kovanica’ ili ICO-a, od kojih su mnogi jedva prikrivali prevare. Bankman-Fried, kao i mnogi na Wall Streetu, nije razumio kriptovalute. Ono što je privuklo njegovu pozornost bila je stranica na CoinMarketCap.com na kojoj su navedene cijene s berzi diljem svijeta.

Unatoč riječima zagovornika kriptovaluta o decentraliziranoj financijskoj revoluciji, većina aktivnosti se oslanja na privatne razmjene kako bi se uskladili kupci i prodavači. Ljudi koji žele kupiti Bitcoin ili Litecoin ili Ether jednostavno pošalju svoje dolare, jene ili eure na razmjenu, trguju neko vrijeme, a zatim podignu svoj novac.

Bankman-Fried je vidio da se određeni coini na nekim berzama prodaju mnogo skuplje od drugih. To je bila vrsta arbitražne prilike za kupnju po niskim i prodaju po visokim cijenama koju je naučio iskoristiti u Jane Streetu. Ali ondje je izgradio složene matematičke modele za trgovanje kojima je cilj zaraditi na malim razlikama u cijenama. Na kripto burzama odstupanja su bila stotine puta veća. ‘To je prelako’, prisjeća se da je tada pomislio. ‘Nešto nije u redu.’

Neki od podataka bili su lažni, a neke kupnje je bilo nemoguće izvesti. Kontrole kapitala spriječile su trgovce da šalju gotovinu kući iz Južne Koreje, gdje se Bitcoin prodavao po 30 posto višoj cijeni nego u SAD-u, ali u Japanu, koji nije imao ta pravila, Bitcoinom se i dalje trgovalo s 10 posto premije. U teoriji, neko bi mogao zaraditi 10 posto svaki dan kupnjom Bitcoina na američkoj berzi i slanjem u Japan na prodaju. Tom brzinom, za nešto više od četiri mjeseca, 10.000 dolara naraslo bi na milijardu dolara.

Bankman-Fried je angažirao nekoliko prijatelja da mu pomognu u projektu. Bio je tu Gary Wang, cimer s MIT-a koji je tada radio na podacima o letovima za Google; Caroline Ellison, trgovkinja iz Jane Streeta i Nishad Singh, prijatelj njegovog mlađeg brata koji je tada bio inženjer u Facebooku. Svi su bili zagovornici učinkovitog altruizma koji su prihvatili Bankman-Friedovo mišljenje da im je ovo najbolja prilika da zarade i doniraju mnogo novca. Preselili su se u kuću s tri spavaće sobe u Berkeleyu i ukopali se u kripto-arbitražu (u ovom slučaju, postupak u trgovanju kriptovalutama).

Posao je u početku zvučao sumnjivo

Prepreke trgovini bile su uglavnom praktične. Bankman-Fried je svoju kompaniju nazvao Alameda Research da zvuči bezopasno. Ali američke banke su smatrale kriptovalute toliko neodređenima da mu neke nisu dopuštale da otvori račun. Japanske berze dopuštale bi samo Japancima podizanje novca u jenima. Stoga je otvorio podružnicu u Japanu i zaposlio lokalnog predstavnika. Ipak, posao je zvučao sumnjivo, a blagajnici bi postavljali pitanja o njegovim bankovnim transferima u inozemstvo. Imao je toliko problema sa slanjem novca da je počeo kalkulirati ima li smisla unajmiti avion, letjeti u Japan i natjerati gomilu ljudi da podigne gotovinu i donese je kući. (Nije imalo smisla.)

Jednom kada je Bankman-Fried pronašao banke spremne sarađivati, svaki je dan postao utrka. Ako nisu poslali novac iz Japana prije zatvaranja podružnice, toga bi dana propustili povrat od 10 posto. Završavanje ciklusa zahtijevao je preciznu logistiku kao iz nekih filmova o kompliciranim pljačkama. Tim ljudi provodio je tri sata dnevno u američkoj banci kako bi osigurao prolaz novca, a drugi tim u Japanu satima je čekao ispred blagajne kada je došlo vrijeme za vraćanje novca. Na vrhuncu, Alameda je slala 15 miliona dolara svaki dan i generirala profit od 1,5 miliona. U svega nekoliko sedmica, prije nego je razlika u cijenama nestala, kompanija je zaradila oko 20 miliona.

Malo se uloga isplatilo tako lako, no neki su bili prilično blizu. U usporedbi s trgovanjem dionicama, kripto trgovanje nudi vrlo izdašne mete jer su se investitori gomilali, a tek je nekolicina vrlo pametnih igrača lovila kripto-arbitraže. 2018. godine Bankman-Fried je otišao na Bitcoin konferenciju u Macau gdje je upoznao još neke velike igrače u industriji i odlučio ostati u centru akcije. Svojim kolegama je putem Slacka (alata za poslovno komuniciranje, op.a.) da se ne vraća u Berkeley. S vremenom, mnogi su mu se pridružili u Hong Kongu, gdje su regulative blaže nego u SAD-u.

Do 2019., Alameda je bacala stotine hiljada dolara dnevno. Dovoljno, prema logici učinkovitih altruista, da svakog sata spasi život da je Bankman-Fried novac dao pravim dobrotvornim organizacijama. No umjesto toga, on i njegovi kolege odlučili su ponovno uložiti svoju zaradu, dijelom u izgradnju vlastite kripto berze.

Kripto trgovine su bile u jadnom stanju. Bile su pune bugova, često su se rušile kada su cijene padale ili rasle. Neki su Alamedi naplaćivali naknade kako bi nadoknadili berzama vlastite gubitke na marginalnim zajmovima klijentima – što je praksa nezapamćena na berzi u New Yorku. Jedan od najvećih, BitMEX, bio je pod istragom SAD-a. (Dvojica njegovih osnivača u februaru su priznala krivnju za kršenje Zakona o bankovnoj tajni i prijete im potencijalno višegodišnje zatvorske kazne.)

Četiri mjeseca za novi kod

Bankman-Friedovoj ekipi su trebala četiri mjeseca da napišu kod na kojem se temelji nova berza, koja je počela s radom u maju 2019. FTX je služio velikim trgovcima, nudeći desetke različitih kovanica za ulaganje, složene derivate poput tokena s ugrađenom polugom ili indeksne ‘futurse’, pa čak i oklade na izbore i cijene dionica. Nudila je marginalne zajmove, tako da su trgovci mogli povećati svoje povrate – ali i rizike. Klijenti su mogli posuditi iznos do 101 puta veći od njihovog kolaterala – nešto veću polugu od one koju nudi konkurencija. (FTX je prošle godine, nakon kritika, smanjio ograničenje na 20 puta) I, što je ključno, trgovci su mogli staviti gotovinu kao zalog za posuđivanje bilo kojeg coina koji su htjeli, što neki konkurenti nisu dopuštali.

To je bio pravi hit, dijelom zato što je toliko ljudi željelo koristiti berzu za trgovinu s Alamedom. Dnevni obujam trgovanja dosegao je 300 miliona dolara do jula te godine i prosječno milijardu dolara 2020. godine. FTX uzima smanjenje od dva bazna boda (bazni bod je u žargonu Wall Streeta jedan stoti dio jednog postotka) na većinu narudžbi – što je oko 9 dolara naknade za kupnju jednog Bitcoina za 45.000 dolara – što je cijena kakva je bila krajem marta. To je donijelo prihod od 1,1 milijardu dolara za razmjenu prošle godine i oko 350 miliona dolara dobiti, kaže Bankman-Fried. (Alameda, koju Bankman-Fried više ne vodi na dnevnoj bazi, samo je 2021. ostvarila dodatnih milijardu dolara dobiti.) Dan Matuszewski, suosnivač kriptoinvesticijskog fonda CMS Holdings, kaže da je Bankman-Fried pružao korisničku podršku u svako doba dana i tražio ideje za nove stvari za trgovinu. ‘Imaju kolosalan apetit za rizikom’, kaže Matuszewski, koji trguje na FTX-u, a također je ulagao u berzu. ‘Pokušat će stvari koje stalno podbacuju. Proračunati su i pametni.’

Da je Bankman-Fried ostao u Berkeleyu, mnogi ulozi koje je FTX ponudio ne bi bilo toliko… pa… legalni. Gary Gensler, čelnik američke Komisija za vrijednosne papire i berzu, kaže kako bi većina kriptovaluta trebala biti regulirana kao dionice, a berze poput FTX-a, kao tradicionalne trgovine. Oni koji ignoriraju pravila ne poštuju zakon, kaže.

‘Ova klasa imovine prepuna je prevara i zloupotrebe’, rekao je Gensler prošle godine. ‘Trenutno jednostavno nemamo dovoljnu zaštitu ulagača u kripto.’

FTX, sa sjedištem u karipskoj zemlji Antigua i Barbuda, u početku je branio Amerikancima trgovanje, iako su mu mnogi profesionalci poput Matuszewskog uspjeli pristupiti jer pod svojom kontrolom imaju offshore kompanije.

No američko tržište kriptovaluta je ogromno. Suparnički Coinbase mjesečno generira više od 600 miliona dolara prihoda, iako nudi samo coine na koje se ne odnose SEC pravila.

Rapidno širenje

2020. Bankman-Fried je otvorio američku kripto berzu s ograničenom ponudom tokena za trgovanje. Od tada je u marketinškom napadu. Osim reklame na Super Bowlu i nazivanja sportskog stadiona u Miamiju FTX Arenom, potrošio je 210 miliona dolara za sponzoriranje tima igrača video igara i u sve uključio poznate sportaše poput Toma BradyjaDavida Ortiza i tenisačice Naomi Osake. (FTX je u martu također kupio kompaniju koja stoji iza video igre Storybook Brawl.) Sada apelira na Kongres da usvoji nova pravila koja bi mu omogućila da kupi još coina i kripto derivata.

Kaže kako bi SEC nadzor kripta trebao dijeliti s Državnom komisijom za terminsku trgovinu robama (Commodity Futures Trading Commission – CFTC), koju se smatra sklonijom toj industriji. Zaposlio je bivšeg CFTC povjerenika kao glavnog stratega, kupio berzu derivata koju je licencirala agencija i donirao najviše po 5.800 dolara za desetak članova Kongresa iz obiju stranaka. (2020. je donirao pet miliona dolara odboru koji je podržavao Joea Bidena, čime su postali predsjednikov najveći donator). Možda i ne iznenađuje da je dobio tako srdačan doček kad je posjetio Washington.

‘Uvrijeđen sam što imate puno raskošniju afro-frizuru nego sam ja ikad imao’, našalio se Cory Booker, senator iz New Jerseya na saslušanju u februaru. Bankman-Fried kaže kako je pokušao stvoriti okvir za federalni nadzor kako bi tu debatu odmaknuo od ekstrema koji zagovaraju pristup ‘zabrani ili pusti da podivlja’.

Rohan Grey, profesor prava na Univerzitetu Willamette koji je radio s demokratima na razvoju regulativa za kriptovalute, kaže kako to tržište treba stroža pravila kako bi se potrošači zaštitili od prevara i spriječilo da njegove promjene destabiliziraju širi financijski sistem. Po njegovom mišljenju, lobiranje poput onoga kojim se bavi Bankman-Fried, ometa napore u tom smjeru.

‘Kad god ljudi predlažu strože propise, ljudi poput njega izlaze i pokušavaju spriječiti da se to dogodi’, kaže Gray. ‘I, naravno, u igri je velik novac.’

Mladi tehnološki poduzetnici poput Bankman-Frieda pretvorili su pokret učinkovitog altruizma u pravu snagu u filantropiji. Preko grupe koju vodi Centar za učinkoviti altruizam, više od 7000 ljudi obećalo je donirati najmanje 10 posto zarade u svojoj karijeri. Dustin Moskovitz, suosnivač Facebooka, donira stotine miliona dolara godišnje dobrotvornim organizacijama koje je pokret identificirao kao učinkovite. Elon Musk iz Tesla Inc. angažirao je profesionalnog igrača pokera koji je postao učinkoviti altruist da ga savjetuje o doniranju.

Prošle godine donirao 50 miliona $

Bankman-Fried kaže da je prošle godine donirao 50 miliona dolara raznim organizacijama, uključujući one za pomoć u pandemiji u Indiji i inicijative protiv globalnog zatopljenja. Ove godine kaže da će donirati najmanje nekoliko stotina miliona, možda čak i milijardu dolara, koliko su dale i najveće fondacije. Poput drugih učinkovitih altruista, Bankman-Frieda su privukle prijetnje koje bi mogle dovesti do izumiranja čovječanstva. Po njegovom mišljenju, nešto što ima čak i male šanse spasiti živote biliona ljudi koji bi mogli živjeti u budućim generacijama, može biti vrednije od ublažavanja patnje danas. Neke od tih opasnosti zvuče poput naučne fantastike: pomahnitala umjetna inteligencija, smrtonosno biološko oružje i ratovanje u svemiru. MacAskill, osnivač pokreta učinkovitog altruizma, kaže da je Bankman-Fried na trenutak bio uzbuđen idejom o kupovini rudnika ugljena – kako bi spriječio emisije stakleničkih plinova, ali i da ima gorivo pri ruci u slučaju da bude potrebno u postapokaliptičnom scenariju. (Odlučio je da to ipak nije isplativo.)

Bankman-Fried sada kaže da mu je glavni prioritet pripremljenost na pandemije. Neke buduće pandemije, kaže, mogle bi biti smrtonosne kao ebola i zarazne kao Covid-19. On financira zagovaračku grupu na čelu sa svojim mlađim bratom koja tjera vlade da troše više, a sam je dao pet milijuna dolara neprofitnoj grupi istraživačkih novinara ProPublica da pokrije ovu temu. ‘Trebali bismo očekivati ​​da će se pandemije s vremenom pogoršati i biti sve češće, samo zbog mogućnosti curenja iz laboratorija’, kaže. ‘Ovo ima posve ozbiljnu šansu destabilizirati svijet ako se ne pripremimo za tu mogućnost.’

Pred kraj razgovora, Faux ga pita je li ikada mislio da će svoj život u potpunosti posvetiti zarađivanju i davanju novca. Pritišće rukama lice nekoliko sekundi prije nego što odgovori. ‘To nije nešto što stalno preispitujem, jer mislim da mi ne koristi da bilo šta stalno preispitujem’, kaže. ‘Iz minute u minutu, to mi sve manje izgleda kao odluka.’

Oko 17 sati na dan razgovora u Ekonomskom klubu, Bankman-Fried se ruši. Prvo se onesvijestio u svojoj stolici za igranje, a zatim se sklupča na plavoj vreći za ležanje pokraj svog stola, dok laktom pridržava svoju kovrčavu kosu. Ured je tih, osim što zaposlenici čavrljaju na Slacku. Iza Bankman-Frieda, programer ispituje neki kod, s nogama na stolu i u kratkim hlačama umrljanim umakom od soje. Nakon otprilike sat vremena, Bankman-Fried se prene, pojede paket Nutter Buttersa, a zatim ponovno zatvori oči. Tokom njegovog drijemanja, trgovci će zamijeniti oko 500 miliona dolara Bitcoina, Ethera i drugih kriptovaluta na njegovoj berzi, a FTX će preko raznih naknada zaraditi dodatnih 100.000 dolara.

(Jutarnji list)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku