Kliker.info

Piše : Igor Krišto (Kliker.info)

Po većini analiza i rezultatima ispitivanja javnog mijenja, sljedeći predsjednički izbori u Americi će biti odlučeni na poznatom tronozcu americke politike: ekonomija, zdravstvena zaštita, te nacionalna sigurnost. Unatoč činjenici da Obama trenutno uživa veliku prednost i status favorita koji ima velike šanse da pobjedi, čak i površna analiza situacije u kojoj se Amerika trenutno nalazi ukazuje na činjenicu da on mozda i nije najbolje rješenje u ovom momentu te da je McCain bolje pozicioniran da napravi pomake i promjene koje Amerika tako prijeko  treba.       Trenutna ekonomska situacija u Americi je vrlo komplikovana i jako podsjeća na kasne 70-te kad je adminstracija predsjednika Carter-a bila suočena sa inflacijom, sporim ekonomskim rastom, trgovinskim deficitom, te velikim manjkom novca u državnoj kasi. Povećanje kamate na primarnu emisiju novca je jedini instument borbe protiv inflacije, no u isto vrijeme taj potez smanjuje stopu ekonomskog rasta. Manjak novca u budžetu nalaze na povećanje različitih vrsta poreza koji uticu na poskupljenje domaće proizvodnje i u isto vrijme prave američke proizvode skupljim (čitaj: manje konkurentnim) na svjetskom trzistu sto rezultira produbljivanjem trgovniskog debalansa. Sljedeća američka administracija će se morati suočiti sa dva dodatna faktora – globalizacijom i visokom cijenom bavljenja poslom u Americi.  

      Kakva su rjesenja koja nude Obama i McCain? McCain smatra da je jedini način izlaza iz ove situacije povecanje ekonomskog rasta. Njegov kompletan ekonomski program je usmjeren ka tome. Daljne smanjivanje koštanja poslovanja u Americi je, smatra McCain i njegovi savjetnici, neophodno da bi se podstakla ozbiljna ekonomska ekspanzija te da se dugorocno riješe sistemski problemi. Instrumenti za koje se on zalaže su isprobani već više puta i svaki put su polučili dobre rezultate: smanjivanje svih vrsta poreza, smanjivanje regulacije i adminstracije, te dalje podsticanje novih industrija gdje se ocekuje veliki broj radnih mjesta u budućnosti. (slično rješenje je ono sto Bosna treba u ovom momentu, a ne povećanje poreza, regulacije, i adminstracije). Naravno, ovo rješenje nije savršeno jer ce dovesti do povećanja državnog duga kratkoročno gledano. Dugorocno, većina ekonomskih analitičara se slaže da ekonoski rast od 3-5 % sljedećih 15-20 godina je neophodan Americi da bi se riješili temeljni strukturni problemi.        Obama misli da se problemi mogu riješiti dodatnim oporezivanjem 2-5% najbogatijih ljudi u Americi, a da se porez treba smanjiti onima koje on zove “srednja klasa”. Njegova je logika da oni već i onako imaju dovoljno novca i da im malo povecanje ne znači mnogo. Problem sa tom logikom je činjenica da je ekonomija 21. vijeka globalna te da 2-5% najbogatijih ljudi u Americi direktno ili indirektno kreiraju većinu radnih mjesta. Povećanje troškova poslovanja u Americi ce samo dovesti do dodatnog odliva kapitala iz Amerike u zemlje gdje su ti troškovi manji te ruzultirati smanjenim ekonomskim rastom, većom nezaposlenoscu, te većim državnim troškovima za brigu o nezaposlenim, neosiguranim, itd. Dodatno oporezivanje će biti potrebno u vrlo skoro vrijeme kako bi se pokrili dodatni troškovi, i to je spirala koja na kraju dovodi do duboke recesije (Amerika sa kraja 70-ih godina). Ekonomska rješenja koja McCain nudi su daleko superiornija… prema tome, do sad McCain 1, Obama 0.

      Kad je u pitanju zdravstvena zaštita, plan za koji se McCain zalaze (ako se to i moze nazvati planom) neće  riješiti problem velikog broja neosiguranih ($2500 u povratu poreza za one koji kupe zdravstveno osiguranje na slobodnom tržistu). Problem je u činjenici da većina trenutno neosiguranih ne plaća nikakav porez na dohodak, te da im se ne može dati povrat. Njegov plan za poboljšanje zdravstvene zaštite je blago rečeno vrlo, vrlo loš. Za razliku od njega, Obama ima vrlo ozbiljan plan koji bi kombinacijom privatnog i državnog sektora osigurao veliki broj trenutno neosiguranih obitelji te na taj način smanjio troskove zdravstvene zaštite za one koji su trenutno osigurani. Neki na ljevoj strani političkog spektruma smatraju da njegov plan ne ide dovoljno daleko posto neće pokriti sve trenutno neosigurane. U svakom slučaju, njegova reforma zdravstvene zastite je daleko dublja i efikasnija… McCain 1, Obama 1.  

      Iako Obama vodi u svim ispitivanjima javnog mijenja, ona pokazuju da bi se vecina Amerikanaca osjecala sigurnije sa McCain-om na kormilu u momentu velike međunarodne krize ili terorističkog napada većih razmjera. McCain je imao vrlo uspjesnu vojničku karijeru gdje je dosegao cin pukovnika u vazduhoplovstvu, komandujući vrlo efektno najvećom eskadrilom borbenih aviona u Američkom Ratnom Vazduhoplovstvu. Kao ratni zarobljenik proveo je 4 godine u vijetnamskim zatvorima gdje je svojim herojskim ponašanjem zadivio i svoje neprijatelje odbijajući da ga se pusti sve dok sve dok i jedan zatvorenik ostaje iza njega.  Po povratku počeo je 30-godišnju političku karijeru, prvo u kongresu, pa onda u senatu gdje je prosao (ili predsjedavao) svim odborima vezanim za odbranu, nacionalnu sigurnost, i spoljnu politiku. McCain lično poznaje veliki broj stranih drzavnika i predsjednika vlada i ima vrlo dobre kontakte sa svima. Za razliku od McCain-a, Obama-ino iskustvo u ovoj sferi je vrlo ograničeno (neki bi rekli i nepostojeće). Konačan rezultat: McCain 2, Obama 1.  

      Zasto onda Obama vodi u ispitivanjima javnog mijenja gdje u nekima od njih njegova prednost doseže čak i dvocifreni broj? Odgovor je vrlo jednostavan: američko biračko tijelo je najvećim dijelom nezainteresirano i politikom se bavi samo povrsno. Izbori su u posljednjih nekoliko decenija odlučeni po osnovu elokvencije, govorničkih kvaliteta, te sposobnosti  da se privalačno izgleda na malim ekranima. Političke pozicije i programi su sekundarni prosječnom američkom biracu. Tu lezi razlog cinjenici da ce sljedeći američki predsjednik vjerovatno biti Barack Obama, a ne John McCain.