Kliker.info

Kulturna organizacija „East West Centar” iz Sarajeva, na čijem čelu je istaknuti reditelj i uvaženi profesor s Akademije scenskih umjetnosti Haris Pašović, ove godine slavi mali jubilej – deseti rođendan.

U vrijeme kada su počinjali, mnogi su im predviđali brzi krah, tvrdi Pašović, ali to se nije desilo. Ekipa „East West Centra” danas se može pohvaliti titulom međunarodno najuspješnije kulturne organizacije s Balkana. Igrali su na najvećim svjetskim festivalima u Velikoj Britaniji, Italiji, Južnoj Africi, Singapuru, Poljskoj, napravili najveće koprodukcije koje pamte naši prostori. Dobili su i najbolje ocjene u domaćim i međunarodnim medijima (BBC, CNN, „Financial Times“, „Independent“, „Guardian“…). Posebno, najvažnije mjesto u historiji „East Westa” zauzima “Sarajevska crvena linija.”

Velike teme

– Sarađivali smo s više od 1.000 umjetnika iz petnaestak zemalja, igrali smo na tri kontinenta. Imamo izvanrednu publiku u BiH i inozemstvu. Uposlili smo stotine naših umjetnika i ljudi iz drugih profesija. Sarađivali smo s nekim od najznačajnijih svjetskih kulturnih institucija. Mi smo pozitivna priča i to je uspjeh, ne samo u maloj zemlji u kojoj ima tako mnogo problema, to je uspjeh po najvećim kulturnim standardima – istakao je Pašović.

Proteklu godinu proglasili ste najuspješnijom do sada.

– Bila je zaista divna. Multimedijalni događaj “Stoljeće mira nakon stoljeća ratova”, koji je podržala Evropska unija, bio je velika mirovna poruka iz Sarajeva poslana širom svijeta na jedinstven dan. To je bio dan kada se obilježavalo 100 godina od Sarajevskog atentata, prvi dan ramazana i Vidovdan, a sve u vrijeme Svjetskog kupa! Naš video o bh. navijačima za koji nas je angažirala VISA bio je nagledaniji evropski video u seriji sa Svjetskog nogometnog prvenstva.

Sa istanbulskom kulturnom organizacijom “Art and Life” započeli smo veliku razmjenu radova bh. i turskih likovnih stvaralaca. Izveli smo koncert “Pjesme o vodi, ljubavi i hljebu” za veliku konferenciju evropskih fondacija. Igrali smo predstavu “Mujo, Suljo i Fata u društvu spektakla” u BiH i Crnoj Gori. Mene je BBC pozvao da svojim esejom otvorim seriju “Rat koji je promijenio svijet” za “World Service” i 44 miliona slušalaca. Naradili smo se, ali smo i imali rezultate.

Najavili ste ambiciozne planove za 2015. Šta pripremate?

– I dalje ćemo kreirati umjetnost za široku publiku, a ne za navodnu elitu. U ovoj godini ćemo u teatru raditi veliku koprodukciju “Bolero Balkan” s kolegama iz Hrvatske i Srbije. U vizuelnoj umjetnosti pripremamo jedan veoma snažan multimedijalni rad. S predstavom “Ruže za Anu Terezu” imat ćemo turneju u inozemstvu, a predstavu “Mujo, Suljo i Fata u društvu spektakla” igrat ćemo na velikoj turneji u BiH. Iako nas je Fondacija za kinematografiju značajno usporila, nastavit ćemo pripreme za igrani film “I ja sam iz Srebrenice.” S kolegama iz Umjetničke galerije BiH, Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo i Pera muzejom u Istanbulu pripremamo najveću prezentaciju bh. likovne umjetnosti koju je naša zemlja ikada imala u inozemstvu.

Hoćete reći da je scenarij koji ste napisali s Fikretom Hodžićem “I ja sam iz Srebrenice” odbijen na konkursu Fondacije za kinematografiju?

– Bio sam šokiran odlukom Fondacije da odbije naš scenarij. Mi smo napisali veoma dobar scenarij o potrazi za kostima ubijenih u Srebrenici, potrazi koja traje i nakon 20 godina od genocida. Malo je kod nas umjetničkih radova o Srebrenici i genocidu u cijeloj BiH. U našem scenariju govorimo o istinitim pričama – o Fikretovoj priči i potrazi za kostima njegovog oca, ali i o drugim sudbinama žrtava i njihovih obitelji. Zaista ne znam šta je rukovodilo Fondaciju da odbije ovaj scenarij. Srebrenica i genocid su naše velike teme i imamo pravo i dužnost da o njima umjetnički govorimo. Potraga za ubijenim u ovoj zemlji još traje, to je naša stvarnost i to je ključna priča u BiH.

Ispod održivosti

Mislite da bi se mogle dogoditi pozitivne promjene, u prvom redu maćehinski odnos nadležnih prema svemu što ima veze s kulturom i umjetnošću. Ima li mjesta optimizmu?

– BiH u svijetu nije poznata po političkim, ekonomskim ili naučnim uspjesima. Našu malu zemlju u svijetu poznaju po umjetnosti i fudbalskoj reprezentaciji. Vrlo je bitno da vodeći ljudi u političkim strankama podrže razvoj kulture i sporta kao jedan od prioriteta jer će na taj način osigurati civilizacijski nivo BiH, motivaciju građana i razvoj mladih. Kultura i sport s najmanje ulaganja imaju najveće rezultate. Sadašnji nivo ulaganja je ispod praga održivosti. Politički i ekonomski razvoj i optimizam za budućnost nisu sudbinske kategorije. To nije prirodna sila kao zemljotres. To je odluka jedne zajednice i njenog političkog vodstva, to je veliki i naporan rad, to je put prema zacrtanom cilju. Mi u BiH previše kukamo, a nedovoljno radimo. Moramo preuzeti odgovornost za svoj život i odlučiti da izađemo iz krize. Moramo vjerovati u sebe!

Izvanredni saradnici i obitelj

Vedri ste, uvijek spremni za razgovor, a u poslu kojim se bavite svaki put zablistate. U čemu je tajna?

– Mnogo volim svoj posao. Uživam kad radim s velikim profesionalcima. Uživam kad rješavam probleme. Vodim izvanredan tim saradnika – Ismar Hadžiabdić, izvršni producent, Lejla Abazović, projekt menadžerica, Emin Bahtanović, šef scene, Edina Bahtanovič, šefica garderobe, Selveta Džindo, domaćica “East Westa”, su i izvanredni saradnici i velika obitelj. Na Akademiji scenskih umjetnosti imam divne saradnike, u prvom redu Aidu Begić-Zupčević i Nermina Hamzagića i odlične studente. Imam puno fantastičnih prijatelja, mediji lijepo prate rad “East Westa”, imam krasnu publiku. Malo li je?

Muzej pod okupacijom

Kolike su mogućnosti da Zemaljski muzej uskoro otvori vrata za posjetioce?

– Tužilaštvo BiH provodi istragu u Zemaljskom muzeju. Federalna Vlada i USAID uložili su veliki napor prošle godine da otvore Muzej, ali su to spriječili ljudi koji ga drže praktično pod okupacijom. Nažalost, mislim da ćemo morati sačekati da sud naredi otvaranje Zemaljskog muzeja.

M. Čustović (Avaz)