Gregorijan : Uskoro hapšenja osumnjičenih za Srebrenicu
Prvi zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian) izuzetno je zadovoljan rezultatima sastanka državnog i entitetskih premijera s visokim predstavnikom i njegovim saradnicima te ističe da je susret doprinio smanjenju tenzija oko Srebrenice. – Aktivnosti tri vlade u vezi sa Srebrenicom trebale bi biti sada bolje koordinirane kako bi stanovnici tog grada imali bolji život. Izuzetno nam je drago da su dvojica entitetskih premijera, po prvi put do sada, odlučila održati zajedničku sjednicu kako bi razgovarali o ekonomskim i socijalnim problemima kako u Srebrenici i oko nje, tako i drugdje. Srebrenica je, stoga, sada razlog da se ljudi međusobno približavaju i sporazumijevaju umjesto što se oko nje spore – kaže Gregorijan. Nadalje, on ističe kako je visoki predstavnik objavio da će ove sedmice izabrati specijalnog izaslanika koji će, ispred međunarodne zajednice, koordinirati aktivnostima kako bi posao išao lakše i bolje. Gregorijan podsjeća da je on sedmicama razgovarao s Dodikom o rješenjima za Srebrenicu, ali i o reformi policije i presudi Međunarodnog suda pravde. – Dodik je posebno voljan riješiti sigurnosne probleme. Kompromis je, naprimjer, nađen kada je u pitanju sahrana žrtava ratnih zločina nad Bošnjacima u Bratuncu. Čini se da ga podržava kako Islamska zajednica, tako i brojne porodice žrtava. To je dobar razvoj događaja koji pomaže poboljšanju situacije u tom regionu – ocjenjuje Gregorijan. Kada je riječ o 810 ljudi koji su, prema spisku Komisije za Srebrenicu, bili angažirani na zločinima u Srebrenici, od čega je njih 500 i danas u policiji, naš sagovornik kaže da se radi i na tome.- Dodik smatra da tu mnogo toga zavisi od državnog tužioca, pa ga je pozvao da počne razmatrati slučajeve onih kojih su imenovani, a kako bi se oni koji nisu krivi, oslobodili, a oni koji jesu, podvrgnuli istragama. Vlasti RS spremne su poduzeti potrebne akcije protiv tih pojedinaca. Ona uključuju hapšenja, suspenzije ili gubitak posla. I OHR i ja lično razgovaramo s državnim tužiocem, zvaničnicima SIPA-e, OSA-e, Tribunalom u Hagu razgovaram o tome kako da cijeli proces bude ubrzan i da bude odlučeno o istragama po kratkom postupku – navodi Gregorijan. Dodaje i da je razgovarao i sa predstavnicima Federacije o tome šta oni trebaju uraditi kako bi se poboljšao položaj onih koji se žele vratiti. Iz tih razgovora potekla je i ideja da se održi zajednička sjednica obje vlade, kojoj bi trebao prisustvovati i premijer Nikola Špirić. Upitan vjeruje li da će se ovim ohrabriti povratak ljudi u Srebrenicu, uključujući i one koji su se nedavno doselili u Sarajevo u šatorsko naselje, Gregorijan naglašava kako se nada da će se to početi dešavati. – Svi – Islamska zajednica, Tihić, Silajdžić, Lagumdžija, ja… apelirali smo na povratnike da ne napuštaju svoje domove. Mi želimo poništenje rezultata ratnog zločina, a ne nastavljanje etničkog čišćenja u mirnodopskom periodu. Održivi povratak mora biti pojačan, a ne da ljudi, koji su se vratili, napuštaju svoje domove – potcrtava Gregorijan. Gregorijan ističe i da razumije zahtjeve Srebreničana iz šatorskog naselja kako moraju biti sagledani sasvim konkretni pokazatelji poboljšanja situacije u Srebrenici i okolini, te da je postavljanje Bošnjaka u policijskim snagama u RS dobar znak. Isto tako, naš sagovornik uvjeren je da će Dodik ovog puta održati data obećanja. – Očekujem da će se to desiti. Premijer Dodik objavio je svoje namjere u nekoliko navrata u javnosti i nadam se da će ih realizirati – kazao je Gregorijan. Amerikanac će biti specijalni izaslanik visokog predstavnika za Srebrenicu, saznaje "Dnevni avaz". Gregorijan nije želio potvrditi takvu mogućnost kazavši da je odluka o tome ko će biti taj čovjek u rukama visokog predstavnika.
Zapošljavanje po popisu iz 1991. – Premijer Dodik je objavio da će biti angažiran na poboljšanju sigurnosti u regionu. Bošnjaci su izabrani na mjesta zamjenika šefa policije u Bratuncu i Vlasenici. Sada se, vjerujem, radi na tome da se u Srebrenici Bošnjak imenuje za šefa policije, a i povećat će se broj zaposlenih Bošnjaka u organima javne uprave. Cilj je da brojke budu što je moguće bliže onima iz popisa iz 1991. godine – ističe Gregorijan. (kliker.info/avaz)
Komentari