Kliker.info

Ustavni položaj Srebrenice se ne može mijenjati, ali se može puno uèiniti na stvaranju uslova za održiv povratak. Tim rijeèima Rafi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika, definiše pravac kojim æe se kretati meðunarodna zajednica u sluèaju "Srebrenica", dan nakon što su inicijatori kolektivnog iseljenja, privremeno, odustali od takve namjere.Gregorijan, u intervjuu za "Nezavisne", tvrdi da æe visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling u naredne dvije sedmice sazvati sve relevatne zvaniènike kako bi zajednièki pokušali saèiniti rješenje za održiv povratak."Pri tome se, naravno, mora ostati u okvirima Dejtonskog sporazuma. Ohrabrujuæe je što smo na posljednjem sastanku u Srebrenici mogli èuti da jaèa svijest o tome da je ideja Srebrenica distrikt teška, komplikovana i sa malo moguænosti za "prolaz" u parlamentu. Možda je bolje da se to pitanje ostavi za kasnije, u okviru, dugotrajnijeg procesa ustavnih reformi", istièe Gregorijan.

NN: Šta bi bilo najpovoljnije rješenje – promjena ustava ili specijalni socijalni i ekonomski status Srebrenice u okviru RS?

GREGORIJAN: Mi, prije svega, podržavamo pravo na povratak, koji mora biti održiv. To podrazumijeva bezbjednost, zapošljavanje i odreðene socijalne benificije. Visoki predstavnik je još prošle godine govorio o rješenju za Srebrenicu po uzoru na Vukovar, koji uživa poseban ekonomski status u Hrvatskoj, kroz biznis zone i slièno. Vlada RS je nedavno povukla potez u tom pravcu, a vjerovatno se nešto može uèiniti i na nivou države. Oni se, na primjer, mogu djelovato kroz pitanja carine i poreza i sliènih stvari.

Promjena Ustava, meðutim, nije moguæa u trenutnoj politièkoj klimi. Znamo da nije prošao ni tzv. aprilski paket ustavnih promjena, a slijedi i novi nastavak razgovora o ustavnim promjenama. Tako da uvoðenje ideje za specijalni status Srebrenice u ovom trenutku, kad se razgovara o Ustavu, neæe nikome pomoæi.

NN: Dobar dio javnosti je ubijeðen da iza inicijative stoje odreðeni politièki krugovi?

GREGORIJAN: Tu inicijativu gledam više kao krik upomoæ. Jer, ljudi u Srebrenici su bili uplašeni da nakon odluke Meðunarodnog suda pravde nije dovoljno priznat znaèaj genocida i da niko ne obraæa pažnju na njih. Unutrašnji efekat odluke suda je više politièke, a manje pravne prirode.

NN: Neki mediji su prenijeli da ste imali žestok verbalni duel sa Harisom Silajdžiæem na sastanku u Srebrenici?

GREGORIJAN: Ne, ne. On mi je samo rekao šta on misli o angažovanju meðunarodne zajednice u sluèaju Srebrenice. Moj utisak je da on misli da neæemo pomoæi, ali tako, pak, nisu mislili drugi uèesnici sastanka.

NN: Kako gledate na odluku parlamenta RS kojim se traži referendum u vezi sa rješenjem za policiju?

GREGORIJAN: Oni imaju pravo na to, ali ne znam èemu referendum u situaciji kad imamo izabrane zvaniènike. Poslanici znaju kakvo je mišljenje graðana o policijskoj reformi i ne znam èemu bi služio.

NN: Navodno se i Haris Silajdžiæ predomislio i u vezi sa ponudom Milorada Dodika za dogovor o policiji?

GREGORIJAN: I Tihiæ i Silajdžiæ su naknadno željeli da prouèe neke od opcija koje su raspravljanje na sastanku od 14. marta, kad je iznesen taj Dodikov prijedlog. To sam prenio i Dodiku, ali on je rekao da je to bila "ponuda koja je važila samo tu noæ" i da RS treba da sagleda novi pristup reformi. Sve nas zabrinjava taj novi pristup. Èini se to nije jasan plan. Treba znati da bi promjena plana zacrtanog politièkim sporazumom o reformi policije iz oktobra 2005. godine otvorila moguænost promjene uslova Evropske unije vezanih za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH.(kliker.info/NN)