Kliker.info

Kako aktivirati građane i usmjeriti ih da putem zagovaranja utiču na donosioce odluka da provedu javne politike kojima se zabranjuje diskriminacija i društvena isključenost žena? Kako dati doprinos poboljšanju rada sigurnih kuća u BiH? Kakva je primjena Zakona o zabrani od nasilja u porodici FBiH, član 33? Da li je ovaj zakon potpun i odgovarajući?

Piše : Edina Kamenica (Oslobođenje)

O tome se, barem prema najavi, u petak raspravljalo na okruglom stolu Poštuj različitost-jednakost za žene, na kojem su organizatori (Žene ženama u partnerstvu sa mnogim drugim organizacijama) predstavili rezultate i probleme vezane za kampanju “Nasilje prema ženama i nasilje u porodici – opšte društvena osuda”, realiziranu u periodu novembar 2014 – oktobar 2015. godine. Cilj zagovaračke kampanje je, ističe se u pozivu, bio donošenje i unapređenje javnih politika koje se tiču zaštite žena od nasilja – uticati na predstavnike vlasti da se ponašaju odgovorno i transparentno u primjeni politika, zakona, strategija i dr. dokumenata, te da u donošenje javnih politika uključe predstavnice/predstavnike organizacija civilnog društva.

Ne znam, dakle, u vrijeme dok ovo pišem (petak poslijepodne) o čemu se sve raspravljalo na tribini, ali na nju nisam otišla – iz protesta. Jer, od ponedjeljka traje horor jedne žene Ljiljane Jokić i njenog supruga Lazara, kojima se desilo ono za što smo mi mnogi, naivni, mislili da se u miru ne može nikome dogoditi. Ljiljana je proteklog utorka izašla iz svoga stana u kojem je živjela decenijama i više se nije mogla u njega vratiti. Njen suprug je, taj dan, takođe završio izvan tog stana, u papučama, i puloveru, a novi vlasnik ga je zaključao. Šta sve stoji iza ove pravne rašomonijade Sud će kad-tad raspetljati, iako je veliko pitanje ko će to od ovog bračnog para dočekati, no, jedno je sigurno: žena, Ljiljana, a ženi, eto, koliko je važna, posvećuju i tribine, ovih dana doživljava pravu agoniju. Stan joj je pun, ali ona ne može u njega, da uzme nešto odjeće makar, ili veša, ili neku dragocjenost ili… četkicu za zube.

Niko, doslovce niko od učesnica ove tribine nije se za sve ove dane ni riječju javno osvrnuo na to elementarno nasilje učinjeno nad jednom ženom i nad njenim životnim pratiocem. Samo su dvoje ljudi iz NVO sektora, Hasna Ljubović i Zoran Ljubović, oštro osudili taj opasni presedan, uzimanje zakona u svoje ruke, divlji Zapad na divljem Istoku.

Ne znam, možda je na tribini neko i spomenuo Jokiće i Ljiljanu, ženu, ali to što je niko nije dosad nazvao, potražio, pružio joj utješnu riječ svih ovih dana, bio je razlog što ni ja nisam tamo otišla. Bilo bi nepošteno prema Ljiljani, koja je jurila ljekaru, strepeći hoće li joj dati lijekove za muža bez zdravstvene knjižice dok su zaštitnice ženskih prava vijećale o tim pravima, i u kafe-pauzama razmjenjivale najnovije novosti, možda o hit uzorcima čarapa. Tačkice su opet moderne ili nisu?