Edin Mušić : I SDA i HDZ odstupit će od maksimalističkih zahtjeva za Mostar!
Kao predsjednik Kantonalnog odbora SDA Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), Edin Mušić, inače potpredsjednik SDA te aktuelni predsjedavajući Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, u intervjuu za “Avaz” izrazio je veliku dozu optimizma da bi aktuelna saradnja SDA i HDZ-a BiH na svim nivoima, zamah u reformama te pozitivni momenti u evropskim integracijama mogli dovesti i do konačnog rješenja za izmjenu Statuta Mostara kako bi u narednoj godini, konačno, bili održani lokalni izbori u najvećem gradu Hercegovine.
DF-ovi izviđačiPosljednji put su u ovom gradu izbori održani 2008. godine, nakon čega je uslijedila odluka Ustavnog suda BiH, koja je, kada je riječ o izbornim pravilima, Statut Mostara proglasila neustavnim. Međutim, od tada nije došlo do političkog dogovora da se on promijeni.
– Imali smo prošle sedmice sastanak SDA i HDZ-a na najvišem nivou. Dogovorili smo se da napravimo prijedloge u vezi s vođenjem daljnjih političkih razgovora. Stvorena je atmosfera u kojoj ćemo svi u određenoj mjeri odstupiti od maksimalističkih zahtjeva. S tim da smo se složili da trebamo urediti grad kako on nikome ne bi bio problem – najavljuje Mušić.
Dakle, rješenje je na pomolu?
– SDA želi da Mostar dobije Gradsko vijeće i gradonačelnika. Ovo što Mostar sada ima to je nedopustiva situacija. Ovih dana će Federalni parlament ponovo omogućiti gradu Mostaru da dobije budžet. To radimo već treću godinu. To je jedno apsurdno stanje. SDA je zainteresirana za rješenje, odnosno da se omoguće izbori u Mostaru. Zagovaramo uvažavanje činjenice da se Mostar posebno tretira u Vašingtonskom i Dejtonskom sporazumu, jer postoje vrlo ozbiljne političke i sudske odluke koje nama ukazuju na to da danas situacija u tom gradu nije ništa drugačija.
Dakle, jesmo za to da na tragu odluke Ustavnog suda BiH riješimo ovu situaciju, ali i pitanje stagnacije grada, te političkog bitisanja Bošnjaka. Do danas ne možemo objasniti našim građanima zašto je došlo do nesrazmjernog razvoja pojedinih zona u gradu. Zbog toga smo zabrinuti i to više ne možemo dozvoliti.
Šta je s inicijativom SDA da Mostar postane glavni grad Federacije?
– Mislim da je tu došlo do zamjene teza. Ne znam zašto su neki mediji krenuli u pogrešnom smjeru. Ne postoji teza da Mostar bude glavni grad Federacije, već inicijativa koju je SDA pokrenula na kantonalnom i gradskom nivou da Mostar bude sjedište Vlade FBiH i svih federalnih ministarstava, a da Parlament i predsjednik FBiH budu i dalje smješteni u Sarajevu. Ne vidim tu problem. Štaviše, gledamo na to pozitivno i za Mostar i za Hercegovinu. Vjerujem da će ova struktura to podržati i da će se krenuti u operacionalizaciju ove inicijative u dogledno vrijeme.
Kako kao čelnik Predstavničkog doma gledate na trenutnu dinamiku rada Parlamenta FBiH?
– Ulaskom SBB-a u vlast došli smo do situacije na osnovu koje možemo zaključiti da naš rad, uprkos dužoj parlamentarnoj krizi u ovoj godini, možemo privesti kvalitetno kraju. DF je bio prouzrokovao jednu ozbiljnu krizu, povlačeći se, da se izrazim u vojnom smislu, s linije. Ali, istovremeno su ostavili svoje pojedince kao izviđače, poput potpredsjednika FBiH Milana Dunovića.
Doveli su u pitanje jedan preozbiljan politički milje u FBiH. Sada Parlament, nasreću, ima jednu kvalitetno strukturiranu parlamentarnu većinu, a samim time, sasvim drugu dimenziju. Mislim da je FBiH sada u sasvim drugom statusu i vrlo brzo ćemo u potpunosti nadoknaditi izgubljeno.
Znači li to da možemo do kraja ove godine očekivati neke krucijalne zakone poput onih koji uređuju oblast PIO/MIO?
– Ne znam hoćemo li zbog procedura uspjeti donijeti ove važne zakone iz oblasti PIO/MIO baš do kraja godine, jer ostalo je još malo vremena do početka 2016. Ali, to nije nikakav problem, jer ne utječe na provođenje Reformske agende. Imamo dosta dobar tajming.
Stvarni život
Šta, prema Vama, osim budžeta, treba urgentno usvojiti u Parlamentu?
– Mislim da treba pokušati riješiti društveni problem koji se zove pitanje neuvezanog radnog staža. Dakle, stanja koje je posljedica društvenih promjena, odnosno promjene i karaktera vlasništva i ekonomije. Također, treba rješavati pitanje neuspjelih privatizacija, koje se također nameće, a direktno je vezano uz posljedicu štrajkova i protesta ljudi.
Treba se malo odlučnije ući u oblast stečaja, da se ono bolesno odvoji od zdravog, a da to zdravo nastavi kvalitetnije da radi. Tu vidim prioritete za početak koji bi stabilizirali prilike u Federaciji.
Sada, kada je, prema mnogim ocjenama, Federacija BiH postala stabilizirajući faktor, kako ocjenjujete veliki fokus Evropske unije na BiH?
– Doživljavamo to optimistično, kao novu nadu za poboljšanje kvaliteta življenja na ovim prostorima. Sva ta pažnja, odnosno izmjena redoslijeda pitanja koje trebamo rješavati, s težištem na socioekonomskim reformama, nešto su što je stvarni život. Mislim da je kurs i naš unutrašnji, a i međunarodne zajednice naspram BiH u posljednjoj godini, od britansko-njemačke inicijative, ohrabrujući i da u tom trendu trebamo, jednostavno, nastaviti kako bi BiH postala članica EU i NATO saveza.
Napadi SDP-a na SDA su rezultat velike ljubomore
Kako komentirate žestoke napade SDP-a na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića u vezi s pravosuđem? Otkud ta nervoza?
– To što dolazi od SDP-a je zaista nekorektno u ovom vremenu. Sve ove aktivnosti koje su SDA i njeni kadrovi učinili u protekloj godini na putu približavanja BiH EU i NATO-u dovele su vjerovatno do velike ljubomore u SDP-u. Mislim da je neučestvovanje predstavnika SDP-a na sastanku kod reisu-l-uleme, gdje je došlo do potpisivanja zajedničke izjave o osudi terorizma, možda jedan od razloga za njihovo ovakvo reagiranje.
Mislim da SDP u svom starom maniru pokušava upaliti jednu mašinu koju je vrlo vješto koristio, a to je nevladin sektor. To rade i usmjeravaju na svoj način. Razočaran sam bio time da jedan od vrlo utjecajnih članova ozbiljne nevladine organizacije bude nedavno kandidat za predsjednika SDP-a. Tu vidim jednu protkanost i uvezanost. Ovaj način ponašanja ne smatram dobrim za bh. društvo u cjelini.
Amil Dučić (Avaz)
Komentari