Dževad Hodžić : Uspjeh je najveća osveta
Piše : Dževad Hodžić (Oslobođenje)
Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu počelo je suđenje generalu Ratku Mladiću.Početak suđenja obilježen je bijednim držanjem nekadašnjeg silnika i monstruoznom prijetnjom žrtvama prisutnim u sudnici. Dok se Sudu obraćao tužilac, optuženi se okrenuo žrtvama, prisutnim u sudnici, i prešao rukom preko vrata.
Ovaj bolni prizor treba razumjeti na sljedeći način. Dok tužilac govori o ratnim zločinima i genocidu, koje je optuženi počinio u Bosni i Hercegovini nad Bošnjacima, provodeći, zajedno s Karadžićem i mnogim drugim iz političkog i vojnog rukovodstva RS-a, politiku Republike Srpske, Ratko Mladić, kao u nekom nijemom sablasnom televizijskom ili filmskom izvještaju, za sve one (još uvijek) gluhe i nijeme u Evropi, u stilu svog mnogo mlađeg suborca Breivika "vizualizira" strašnu istinu: "Da, klali smo vas i klat ćemo vas još, ćerećemo se još, kako to pjesnički kaže naš srpski akademik Matija Bećković. Osvetili smo vam se u Srebrenici za Kosovo, ali nismo završili posao, još ćemo vas klati." Dakle, to nije bilo obraćanje žrtvama u sudnici. To je bilo obraćanje Evropi. Žrtve u sudnici samo su još jednom ubijene.
U svakom slučaju, u spomenutim provokacijama i uvredama generala Ratka Mladića nije riječ o nečemu što bi nas trebalo samo naljutiti, uznemiriti, trenutačno emocionalno uzbuditi. Početak suđenja Ratku Mladiću Evropi i međunarodnoj zajednici treba biti još jedna velika opomena, a nama u Bosni i Hercegovini, koje bi Mladić još da kolje, poziv da nešto učinimo. Da nešto učinimo polazeći ne od bijednih provokacija jedne olupine od čovjeka koji sjedi tamo gdje mu je mjesto, nego od činjenice da se Ratku Mladiću sudi za genocid koji je on počinio, provodeći kao komandant Vojske Republike Srpske strateške zločinačke i genocidne ciljeve usvojene na Skupštini RS-a 12. maja 1992. godine a koji su se, uglavnom i u najkraćem, sastojali u etničkom čišćenju, odnosno ubistvu i progonu nesrpskog stanovništva radi uspostavljanja koridora u Posavini, radi uspostavljanja koridora na Drini, radi brisanja granice na Drini, radi uspostavljanja srpskih granica na Uni i Neretvi, radi podjele Sarajeva i radi srpskog izlaska na more.
Drugim riječima, ma koliko to bilo teško i izreći i pojmiti, našu emocionalnu, moralnu, pa, u stanovitom smislu, i političku energiju ne treba trošiti na Mladića. On to ne zaslužuje. Mi njemu nismo ništa dužni. Mi smo dužni onima koje bi on još jednom da ubije. Mi ne treba da se obaziremo na Mladićevo držanje u sudnici koje predstavlja izraz nekog animalnog bijesa iz nemoći. Mi ne smijemo pristati da budemo žrtve vlastite mržnje i ozlojeđenosti. Mi treba da se suprotstavimo projektu na kojem su Mladić, Karadžić i drugi počinili genocid, mi treba da učinimo sve što možemo, a možemo, svi zajedno, mnogo više nego što smo do sada učinili, kako bismo stavili izvan snage strateške ciljeve Skupštine RS-a koji su bili okvir za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Mi ovih dana treba da se registriramo za izbore u Srebrenici. Da potaknemo registraciju onih građana koji imaju pravo da budu prijavljeni u Srebrenici. Da još rezolutnije zatražimo mnogo snažniju i određeniju podršku međunarodne zajednice da lokalna administracija u Srebrenici, entitetske vlasti i državni organi osiguraju korektnu, efikasnu i pravičnu provedbu registracije Srebreničana u inače kratkom preostalom periodu prije lokalnih izbora. U tom pogledu imamo podršku SAD-a i američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Patricka Moona, kao i u opredijeljenost Vlade Federacije da građani koji se registriraju za izbore u Srebrenici zadrže socijalna prava u kantonima Federacije BiH.
Ovih dana u Sarajevu se održava međunarodna investiciona konferencija, treći po redu Sarajevo Business Forum na kojem prisustvuje više hiljada učesnika, među kojima su delegacije privrednika iz Turske, Saudijske Arabije, UAE, Katara, Kine, Japana, Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i na kojem će biti predstavljeno 137 projekata ukupne vrijednosti oko 8,5 milijardi eura.
Već u toku prvog dana Foruma potpisan je memorandum o razumijevanju između T.C. Ziraat banke iz Ankare i Bosna banke International i Turkish Ziraat Bank Bosnia o uspostavljanju kreditne linije u iznosu od 100 miliona eura koju je osigurala Ziraat banka iz Ankare, a koju će za projekte iz oblasti poljoprivrede, turizma i održivog povratka izbjeglica u suradnji s entitetskim vladama, odnosno ministarstvima za izbjegla i raseljena lica plasirati BBI i Turkish Ziraat Bosnia u podjednakom iznosu od 50 miliona eura. Ovaj forum, ovaj projekat, ovakvi poslovi treba da budu naša "osveta" generalu Mladiću i "strateškim ciljevima koji su bili okvir" za njegove zločine.
Komentari