Kliker.info

Jasmin Mujanović je doktorirao na York univerzitetu u Torontu, porijeklom je iz Sarajeva, a živi u Los Angelesu. Autor je knjige “Glad i bijes: Kriza demokratije na Balkanu” (2018. godina, Hurst Publishers i Oxford University Press).

ČINI SE DA NA BALKANU ODAVNO NIJE BILO NAPETIJE. NAKON CRNE GORE SITUACIJA JE UZAVRELA NA GRANICI SRBIJE I KOSOVA, A PREDSTAVNICI VLASTI U BIH NE MISLE SJEDATI ZA ISTI STO. ŠTA MOŽEMO OČEKIVATI U BLISKOJ BUDUĆNOSTI I KOME OVAKVO STANJE NAJVIŠE ODGOVARA?

– Stanje napetosti i nastavak političkih tenzija možemo očekivati do daljnjeg, jer nema nikakvih strukturalnih razloga da se situacija promijeni. Također, sasvim je očigledno da je režim u Beogradu primarni proizvođač dinamike problema u BiH, u Crnoj Gori i na Kosovu.

SISTEMSKE LAŽI

Naravno da tu ima i drugih faktora – interna politička scena u BiH je kaotična, Hrvatska se također svakodnevno miješa na jedan vrlo agresivan i opasan način u unutrašnju politiku BiH, prepoznajemo rast autokratskih tendencija u Albaniji, ali činjenica je da je režim Aleksandra Vučića primarni “autor” gotovo svih ključnih kriza i afera koje drmaju region.

KAKO KOMENTARIŠETE POSLJEDNJE NASTUPE BH. ZVANIČNIKA U INOSTRANSTVU? ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BIH MILORAD DODIK ODBIO JE OTIĆI NA BRIJUNE KAKO SE NE BI SREO SA NOVIM VISOKIM PREDSTAVNIKOM, ALI JE SPOČITAO OBRAĆANJE PREDSJEDAVAJUĆEG ŽELJKA KOMŠIĆA U SKUPŠTINI UN-A, TE PRODUŽIO NA SKUP U ORGANIZACIJI ORBANA. JESMO LI SE ZAISTA SVELI NA TO DA ČEKAMO REAKCIJU STRANACA, JER JE I ODRŽAVANJE IZBORA 2022. ZASAD NEIZVJESNO?

– Ne znam treba li previše pažnje bacati na svakodnevne predstave gospodina Dodika, jer on sam krši Ustav BiH sa gotovo svakim nastupom i izlaganjem pred javnošću. Zvanična politika njegovog SNSD-a je otcjepljenje entiteta RS od BiH i on to otvoreno naglašava u svakoj mogućoj prilici. Dodik, također, svakodnevno i sistematski laže o osnovnim činjenicama rata i genocida u BiH, pa i o prirodi poslijeratnog ustavnog režima u BiH. Ta njegova poznata floskula, npr. da je sadašnja BiH “državna zajednica”, što naravno nije tačno, samo je dio njegovog stalnog političkog spina kojem je primarni cilj ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH na svaki mogući način. U tom smislu, neophodno je da tzv. probosanskohercegovački akteri unutar BiH sklope zajednički stav o Dodiku i svim njegovim saveznicima, te pokušaju da na svaki mogući način oslabe njihovu poziciju i njihovu politiku. Za to jeste potrebna neka vrsta međunarodne podrške, ali najviše je potreban dogovor unutar BiH o tome da je njegova politika neprihvatljiva i da se ona mora prevladati.

GOVORI SE DA JE OVO GODINA U KOJOJ TREBA PROVESTI REFORME, PRIJE SVEGA DONIJETI IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BIH, A SPOMINJU SE I OGRANIČENE IZMJENE USTAVA. MISLITE LI DA JE DO DOGOVORA MOGUĆE DOĆI BEZ POMOĆI MEĐUNARODNE ZAJEDNICE?

– Iskreno, ja ne mislim da je dogovor moguć čak i sa podrškom međunarodne zajednice. Imate osnovni problem da je najvažnije pitanje sadržaj tih reformi, a do sada nismo vidjeli nijedan znak da je stranka koja je najviše kočila taj reformski proces u posljednjih 10 ili 11 godina – tj. Dragan Čović i njegov HDZ – došla do neke vrste preokreta u razmišljanju. Prijedlog HDZ-a koji se pojavio u medijima prije nekoliko sedmica očigledno ne uvažava i ne odgovara na odluke Evropskog suda za ljudska prava. U slučaju da se takav prijedlog prihvati, svakako bi se taj izborni zakon opet morao mijenjati, jer bi opet bio oboren – vjerovatno i u domaćim, pa i evropskim sudovima. Jedini oblik izbornog zakona koji ima legalnog i političkog smisla je onaj koji bi ugradio neku vrstu stvarnog liberalno-demokratskog režima u BiH. Međutim, HDZ eksplicitno odbija baš tu formulu, jedinu formulu koja u stvarnosti odgovara na sve relevantne sudske intervencije u ovom slučaju. Tako da dok se njihova pozicija ne promijeni ili dok ne bude načina da se njihova blokada zaobiđe, ne vidim neke značajne promjene. U principu, hoću samo da kažem da lično očekujem da će izbori u 2022. biti održani na osnovu važećeg zakona i, ako će doći do ikakvih promjena, to će biti poslije, a ne prije tih izbora.

MATTHEW PALMER IMENOVAN JE ZA AMERIČKOG IZASLANIKA ZA IZBORNE REFORME U BIH. ČOVJEK JE VRSNI POZNAVALAC PRILIKA NA BALKANU, ALI HOĆE LI NJEGOV ANGAŽMAN ZAVISITI I OD TOGA KOLIKO JE EU ZAINTERESIRANA ZA NAPREDAK BIH?

– Palmerov angažman ne zavisi od EU, jer EU svakako nije više relevantni faktor ni u BiH niti u regionu. Oni su na terenu i nude neku vrstu oblika za razgovor, ali sasvim je jasno da je period proširenja završen. To obećanje, taj horizont, uvijek je bilo jedini stvarni mamac da EU motiviše lokalne aktere da krenu u procese, stvarne reforme. Sad kad je taj mamac nestao, kredibilitet EU u regionu je također ispario. To je naravno vrlo negativno, a to što Unija nije stvorila nikakav plan B za ovaj region i jeste najveći razlog zašto danas moramo da se suočavamo s utjecajem Rusije, Kine, pa i Turske na ovom području. U svakom slučaju, uspjeh Palmera će najviše zavisiti od političke volje SAD-a da riješi neke strukturalne probleme u BiH, te njihove spremnosti da čak i uđu u neku vrstu “sukoba” s ljudima poput Dodika i Čovića, ali i ostalim parakriminalnim političkim blokovima u našem društvu. Ja do sada, nažalost, nisam stekao dojam da je to Palmerov plan, niti da je BiH prepoznata kao neki značajni prioritet za ovu administraciju. Stvari se uvijek mogu promijeniti, ali očekujem da će Palmer tražiti “dogovor” među relevantnim političkim opcijama u BiH, a ne stvarni preokret. Problem je što je traženje dogovora s ljudima poput Dodika ili Čovića uvijek besmislena bitka, jer oni ideološki i politički odbijaju sami pojam liberalne demokratije ili “evropske BiH”.

PROGRAMA NEMA

Naravno da je svaki američki angažman u BiH dobrodošao, ali u suštini još ne vidim neku posebno zrelu perspektivu za stvarnu situaciju u državi, pa ni u regionu od gospodina Palmera. Ali, kako BiH nema važnijeg partnera od SAD-a, uvijek se nadam da sam ja taj koji je pogrešno analizirao situaciju.

KAKO BISTE OCIJENILI PORUKE KOJE JE UPUTILA ANGELA MERKEL PRILIKOM OPROŠTAJNE POSJETE ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA? MOŽE LI ZAPADNI BALKAN OSTATI NA LISTI PRIORITETA MA KAKVI REZULTATI IZBORA U NJEMAČKOJ BILI?

– Realno, od Njemačke možemo jedino očekivati status quo: da će BiH i region biti prioritet za Berlin ekskluzivno u situacijama gdje se pojavljuje mogućnost stvarnog sukoba – kao što je bilo tokom priče o razgraničenju između Srbije i Kosova, što je Merkel snažno odbila. Inače, Njemačka gotovo i nema vanjskopolitički stav o BiH i regionu. Pogledajte to da se tema vanjske politike bukvalno nije pojavila ni u jednoj debati među vodećim kandidatima tokom ovog izbornog ciklusa u Njemačkoj. Dakle, ako njemačka politička klasa nije u stanju da javno razjasni njihove stavove o Rusiji ili Kini, da li stvarno iko misli da oni imaju ikakav iskreni program za BiH? Nemaju.

Edin Barimac (Oslobođenje)