Kliker.info

Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta (EP) usvojio je novu Rezoluciju o BiH, u kojoj se pozivaju vlasti da hitno krenu u ispunjavanje ključnih uvjeta Evropske unije i pokrenu javnu raspravu o ustavnim reformama, te se poziva Vijeće EU i međunarodna zajednica da ne zatvaraju Ured visokog predstavnika. Izvještač EP Doris Pak (Doris Pack) u intervjuu za "Dnevni avaz" navodi da Rezolucija poziva Vijeće EU da izvrši pritisak na vlasti BiH, posebno RS, da se prihvati reforma policija zasnovana na tri principa EU i izvještaju eksperata Direkcije za reformu policije. – Izvještaj koji je uradila Direkcija za reformu policije treba dobiti šansu da bude usvojen. On pruža jasnu i balansiranu raspodjelu odgovornosti države i entiteta i lokalnih vlasti, u kojem se državi daje jedinstveni zakonski okvir za policijsku strukturu i budžet – kaže Pak. 

Vlada RS nije htjela ni učestvovati u radu Direkcije. Kako mislite da bi sada htjeli raspravljati ili prihvatiti njen izvještaj? 
– Kada je reforma policije u pitanju, mi smo mnogo toga uložili i bili smo dugo uključeni, još od Martensove komisije. Oni su to obavezni učiniti, jer su potpisali Sporazum o reformi policije. Svi, pa i Milorad Dodik, to su potpisali. Sada to trebaju pretočiti u praksu. Sada kada je izvještaj završen, mislim da trebaju iskoristiti šansu i pronaći rješenje. 

Rezolucija traži ponovno pokretanje ustavnih reformi. Šta Evropski parlament traži u  tom pogledu? 
– Ustavne reforme se moraju uraditi, ali to trebaju uraditi domaći političari. Nije do nas da dajemo prijedloge. Trebali bismo naći izlaz iz sadašnje situacije u kojoj dva entiteta ne žele jačati državu, a to je veliki problem za ulazak u EU. Niko ne želi uništiti entitete. Ustavne reforme su potrebne državi, ne tražimo da nešto urade zbog nas. Rezolucija, između ostalog, navodi da ustavne reforme trebaju pokrenuti široku raspravu i revidirati poziciju etničkog veta te onemogućiti da se to koristi za opstrukcije. 

Kakav je stav Evropskog parlamenta u pitanju odluke o zatvaranju OHR-a sredinom godine? 

– Najavljeno je da će se sredinom godine ugasiti OHR, ali mi smatramo da trebati razmisliti o tome, te da je to preuranjeno. Čak je i aktuelni visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling), koji je u početku podržavao zatvaranje OHR-a, promijenio stav. On je uvjeren da se bonske ovlasti moraju zadržati dok god je potrebno. Razlog zbog kojeg je Rezolucija za ovakav stav je jednostavno previše nesigurnosti i neizvjesnosti u vezi s budućnosti BiH. 

Možete li komentirati izjavu šefa diplomatije Slovenije Dimitrija Rupela, u kojoj kaže da će se nastaviti pregovori sa Srbijom uprkos tome što Haškom tribunalu još nije izručen Ratko Mladić?

Ima. Unija upućuje snažne poruke BiH, posebno RS, u kojima se traži ispunjenje uvjeta, dok se u isto vrijeme u slučaju Srbije olako popušta i uvjeti odbacuju. To ne daje mnogo kredibiliteta istupima EU prema BiH. 
– Ne. To je druga stvar, mi ne govorimo o Karadžiću u BiH, zapravo govorimo i nadamo se da će svi sarađivati sa Hagom. U BiH ima ljudi koji bi mogli pomoći izručenju Karadžića, ali je u slučaju Srbije izručenje Ratka Mladića obaveza samo Srbije. To je uvjet. Niko neće napraviti izuzetak. Drukčije ne bi imali kredibilitet. Nove vlasti u Srbiji bi ga trebale izručiti i samo tako se pregovori mogu nastaviti, ali ne prije toga.   

Upravo o tome i govorim. Rupel je rekao da to neće više biti uvjet, a od BiH se traži ispunjenje. Ko će nakon toga u BiH shvatiti ozbiljno zahtjeve EU za reformu policije ili ustava?  

– To je uvjet za Srbiju i bit će uvjet. Rečeno je da sve dok nema potpune saradnje sa Hagom, nema nastavka pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju. Slovenija nije EU. Slovenija je samo jedan član EU, a takva odluka se mora donijeti jednoglasno. Taj uvjet je usvojen jednoglasno i samo tako se može otkloniti. Ima drugih država koje nikada neće odustati. Holandija, naprimjer, neće odustati od toga. Pomirenje nije moguće u regionu dok Mladić i Karadžić ne budu u Hagu. – Jedan od fokusa Rezolucije je na obrazovanju. Postoji mogućnost da ono u BiH bude bolje i to bi se moralo uraditi, jer bez dobrog obrazovanja, ne može napraviti pomirenje u državi. Ima mnogo dobrih primjera multietničkih škola, među kojima je i katolička škola u koju idu mnogi pripadnici drugih nacija i vjera – kaže Pak.(Dnevni avaz)