Kliker.info

Nakon što su mu Europska unija i Sjedinjene Države uvele sankcije zbog navodnog razvoja nuklearnog oružja, Iran je zadnjih dana veljače ove godine objavio da će naftu prodavati i za zlato i druge valute, a ne samo za američke dolare. To je, pak, odmah obnovilo staro pitanje ne gubi li dolar status valute u kojoj većina država svijeta čuva svoje devizne pričuve (tzv. reserve currency) i hoće li u toj ulozi dolar ubudućezamijeniti zlato, euro, japanski jen ili kineski juan, ili čak možda neka njihova kombinacija, takozvanakošarica valuta. Amerikanci su na iransko priopćenje odmah reagirali procjenom kako uzimanje zlata za naftu samo pokazuje koliko im je onemogućeno normalno funkcioniranje na svetskim novčanim tržištima, pa su odmah odlučili blokirati i transfere zlata i drugih plemenitih metala Iranu.
 
Tako bi ga spriječili da izigrava i izbjegava sankcije. Tezu da će dolar izgubiti ulogu i važnost “valute pričuva” podgrijao je pola godine ranije i britanski Financial Times kada je objavio rezultate UBS-ove ankete među menadžerima pričuva u svjetskim centralnim bankama, koji zajedno upravljaju imovinom većom od osam bilijuna dolara. Više od polovice ravnatelja pričuva reklo je u anketi da očekuju kako će dolar u državnim pričuvama biti zamijenjen “portfeljem valuta” u sljedećih 25 godina.Ponajprije, ideja da će zlato zamijeniti dolar u velikoj je mjeri sama po sebi apsurdna, budući da se dolari emitiraju kao “papirnata” zamjena i protuvrijednost zlata: Sjedinjene Države, naime, u svojim nacionalnim rezervama imaju najviše zlata na svijetu: 2009. godine bilo ga je u Fort Knoxu 8.133,50 tona i zlato je činilo 68,70 posto američkih državnih pričuva. Veći udjel zlata u pričuvama (83,80 posto) tada je imao samo Portugal a iznad 63 posto pričuva u zlatu držale su još Njemačka, MMF, Italija i Francuska – što samo govori da je i euro velikim dijelom “s podlogom” u zlatu. Prema Bloombergu od 29. veljače ove godine, lani su središnje banke u svijetu kupile rekordnih 439,7 tona zlatnih poluga.
 
No, otkako je 1971. ukinut sustav stvoren 1945. u Bretton Woodsu, valute više nemaju vrijednost vezanu neku količinu i cijenu zlata, jer zlata nema ni približno onoliko koliko je suvremenom svjetskom gospodarstvu za normalno funkcioniranje potrebno novca. No, premda ima velik dio “podloge” (ili “baze”) u zlatu, nezadovoljstvo dolarom u svijetu raste zbog neprekidne enormne emisije novih količina te valute (što se u financijskom žargonu naziva eng. debasement, kao u prošlosti kod smanjivanja udjela plemenitih metala u kovanom novcu) i povećanja potrošnje američke vlade. To izaziva strah svih koji čuvaju dolare od gubitka njegove kupovne moći, koja je već u proteklih sto i više godina bila enormna.
 
Od 1900. godine do danas američki je dolar izgubio oko 98 posto svoje kupovne moći. Drugim riječima, danas treba platiti 50 dolara za iste proizvode i usluge koji su na početku 20 stoljeća stajali jedan dolar; odnosno, s jednim dolarom se danas može kupiti i platiti 50 puta manje proizvoda i usluga (stvarne, realne“vrijednosti”) nego na početku 20. stoljeća. Toliko je dolar izgubio vrijednosti zbog inflacije, ali toliki je bio i “inflatorni porez” koji su Sjedinjene Države “naplatile” svima koji su u zadnjih sto godina držali dolare kao sredstvo pohrane “vrijednosti” za budućnost. Kad se to sve zna, lakše se razumije i samouvjerenost i samopouzdanje s kojim se Sjedinjene Države i danas zadužuju: nema sumnje da će inflacija i debasements vremenom “pojesti” znatan dio i tog današnjeg duga.
 
Kada bi dolar doista prestao biti valuta državnih i drugih pričuva, posljedice po Sjedinjene Države bile bi ozbiljne. Zemlja bi imala puno manje političkih opcija, ne bi imala toliko mogućnosti zaduživati se i manipulirati vrijednošću dolara iz čisto ekonomskih potreba. Amerika više ne bi mogla emitirati neograničene količine novca radi izvlačenja iz recesija i ne bi mogla tako mirno ignorirati svoj golemi javni dug. Ali, za Ameriku nema opasnosti da bi se to doista moglo dogoditi u dogledno vrijeme. Razlog zbog kojega se dolar tako naširoko koristi, i zbog kojega se većinom svjetskih roba trguje u dolarima, leži u tome što niti jedno drugo valutno područje svijetu nema toliko duboka i likvidna tržišta. Dolar jednostavno nema zamjene. (Kliker.info-ST invest)