Kliker.info

Bosanskohercegovački kantautor Edin Dervišhalidović, poznatiji kao Dino Merlin, uveliko promoviše aktuelni album “Hotel Nacional”. Šest godina, koliko je uložio u nove pjesme, po izlasku albuma odvele su ga na sam vrh top lista ne samo u regionu, već je “Hotel Nacional”, za nepunih sedam dana nakon izlaska uvršten na sedmičnu Billboardovu World Albums top listu i odmah je rangiran kao osmi. Top lista je sastavljena  zahvaljujući  prodaji albuma u svijetu na osnovu statističkih podataka Nielsen SoundScan, a Dino je prvi muzičar iz Bosne i Hercegovine koji se našao na njoj.

Turneja “Hotel Nacional“ počela je prošlog ljeta u Primoštenu, a sa njom Dino nastavlja da obara rekorde po broju posjetilaca na koncertima u SAD-u, Kanadi, Švedskoj, Norveškoj i Njemačkoj. No, ovog ljeta čeka ga veliki koncert u rodnom Sarajevu i to na Koševu. Dino je inače jedini izvođač koji je održao tri koncerta na stadionu Koševo, 2000. kada je promovisao album “Sredinom”, zatim  2004. u ovkiru promo truneje albuma “Burek” i 2008. godine kada je glavni povod okupljanja bio projekat “Ispočetka“.

Koncert na Koševu, Dino ističe da je za njega “posebna svečanost”, a karte za ovaj događaj koje će okupiti ljubitelje njegove muzike ne samo iz Bosne i Hercegovine, već iz čitavog regiona biće puštene u prodaju sjutra.

Bosanski kantautor posebno je srećan što je njegov 11. studijski album publika dobro prihvatila.

“Vrlo sam zadovoljan reakcijama. I kritike i publike, mada je publika ta čije me mišljenje zaista najviše zanima jer su oni ti kojima pjevam. Zaista se smatram srećnim jer je publika od prvog koncerta nove turneje Hotel Nacional, u ljeto prošle godine, u jedan glas pjevala i stare i nove pjesme i tako je na svakom koncertu koji smo imali u proteklih sedam mjeseci.

I koncertna turneja povodom promocije albuma je u punom jeku. Prošla, sa albumom “Ispočetka” trajala je četiri godine. Koliko će vam vremena trebati da na pravi način predstavite “Hotel Nacional”?

U prvim intervjuima koje sam dao nakon objavljivanja albuma Hotel Nacional kazao sam da ćemo doći gdje god nas budu tražili. I tako će zaista biti. Naš karavan je na putu već sedam mjeseci i nemamo namjeru da uskoro stanemo. Očekuju nas veliki koncerti od Skoplja, Sarajeva, Beograda, Zagreba, a koliko će turneja trajati zavisi, kao i sve drugo u ovome poslu, opet od publike.

Koliko vam je danas, poslije toliko godina i toliko hitova teško sastaviti listu pjesama koju ćete svirati?

To su slatke muke. Napisao sam više od 200 pjesama, i brojne su one koje publika želi čuti, a koje mi želimo i volimo da izvodimo. Nažalost, jedan koncert je malo da bi se predstavili svi hitovi, ali je zato to intenzivno iskustvo kako za mene tako i za publiku.

Jeste li nekad spremni da na koncertu udovoljite publici i odsvirate neku pjesmu koju nijeste planirali, ili se isključivo držite set liste?

Bend koji me prati na koncertima, a koji broji osam ljudi, čine profesionalci koji su odlični u svom poslu. Zajedno smo odsvirali na stotine koncerata tako da nam set lista nije sveto slovo.

Naziv albumu dali ste po hotelu u starom Sarajevu, koji je danas ruina. Jeste li na ovaj način željeli da makar sačuvate uspomenu na ta davna i lijepa vremena? 

Ljudi su skloni da idealizuju prošla vremena, sjećaju se samo lijepih trenutaka, zaboravljaju one loše, tako da nisam siguran da li su ta vremena bila baš tako lijepa kako ih se želimo sjećati, ali da nose vrlo drage uspomene, to je istina. Prva asocijacija na Hotel Nacional je djetinjstvo, bezbrižni dani, topla ljeta, igra, smijeh… i ovo je svojevrstan omaž tom vremenu i podsjećanje da može biti bolje nego što je danas, samo je potrebno malo, volje, truda i rada. Kako za obnovu hotela Nacional u Sarajevu, tako i za obnovu društva i svih sitnih i krupnih stvari koje nam smetaju.

Mnogi kantautori tvrde da je  ljubav vječita inspiracija, ali nema puno pjesama o srećnim ljubavima. Kako vi komentarišete to što publika prije prihvati pjesme koje imaju “tužan kraj” i govore o raskidima?

Nedavno sam čitao pjesmu “Sretna ljubav” Vislave Šimborske, poljske dobitnice Nobelove nagrade, i čini se da nije malo pjesama o srećnoj ljubavi koliko je mnogo onih o nesrećnoj. Ne znam, vjerovatno smo svi mi u životu imali više nesrećnih nego srećnih ljubavi, pa se lakše i pronaći i prepoznati u takvim pjesmama.

Kroz vaš bend prošlo je dosta dobrih muzičara, neki sada poput Maye Sar i Nermina Puškara grade uspješne karijere. Koliko je teško naći prave saradnike?

Većina mojih saradnika u bendu je sa mnom više od deset godina, i ostali saradnici u timu su tu deset, petnaest godina. Pouzdane profesionalce, stručnjake u svom poslu je uvijek teško naći, u svakom poslu, posebno ako ste nepopravljivi perfekcionista kakav ja jesam, a to pred sve moje saradnike stavlja izuzetne zahtjeve.

Političare ste u jednom intervjuu opisali kao neodgovorne, bahate, nemarne, nesposobne i korumpirane. Neki umjetnici su iz želje za promjenama i sami uplovili u politiku. Jeste li vi razmišljali o tome?

Kada bi se svako bavio svojim poslom i pri tome davao sve od sebe, živjeli bismo u srećnim zemljama. Sklon sam da vjerujem da je to dijelom i problem balkanskog mentaliteta. Ovdje svi sve znaju o fudbalu, muzici, politici, o svemu. Ja radim i nastaviću da radim isključivo ono što je moj posao i moj život, a to je muzika. Umjetnost i politika ne mogu ići ruku pod ruku. Ili ste umjetnik ili ste političar. Jedno s drugim je nespojivo.

Drugi muzičari opet smatraju da društveno angažovanim pjesmama mogu promijeniti svijest naroda. Hoćete li i vi nekom pjesmom možda opisati svoj stav o kompletnoj situaciji?

Pjesme, nažalost, ne mogu promijeniti svijet, ali mogu potaknuti pojedinca da razmišlja o određenim temama koje ga se tiču. Ja ne pjevam o političkim aktuelnostima ali moje su pjesme svakako društveno angažovane.

Autorska prava se ne mogu za kratko vrijeme dovesti u red

Predsjednik ste AMUS-a, društva za zaštitu autorskih prava u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da zahvaljujući ratu na ovim prostorima, dugo godina se autorska prava nijesu poštovala, koliko vam je bilo teško da situaciju dovedete u red i koliko se situacija u toj organizaciji promijenila od kad ste vi na njenom čelu? 

Promjena svijesti je dugotrajan proces. Za početak će biti dovoljno da promijenimo svijest kod profesionalaca, ljudi koji žive s muzikom i od muzike. Predugo su stvari bile neuređene, zapuštene, da bi se mogle dovesti u red za kratko vrijeme. Radimo i nastavljamo da radimo, borimo se da muzički stvaraoci u našoj zemlji ostvaruju prihod kao što je to slučaj sa autorima u cijelom svijetu.

Marija Vasić (Vijesti)