Dalila Ahmetović: Uspjeh Roma nije iznenađenje
„Znala sam ponekad osjetiti nelagodu kada bi se iza mojih leđa komentarisala moja nacionalnost“, kaže Dalila Ahmetović, mlada Romkinja i magistrica saobraćaja i komunikacija, s kojom razgovarmo povodom Dana ljudskih prava koji se obilježava širom svijeta.
Ona dolazi iz Kaknja, malog grada u BiH u kojem živi dosta Roma i Romkinja. Danas se u skoro svakom odjeljenju škola u Kaknju obrazuje barem jedno dijete romske nacionalnosti, no kada je Dalila krenula u školu, bila je jedina Romkinja u svom razredu.
U osnovnoj i srednjoj saobraćajnoj školi u Kaknju nije osjetila diskriminaciju, ali određenu promjenu u ophođenju drugih ljudi primijetila je tek kada je upisala Fakultet za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu. Ipak, na nju su komentarisanja i čuđenja djelovala kao podstrek, te su je ohrabrivala u namjeri da dokaže da Romi i Romkinje mogu biti ravnopravni sa ostalima.
Romi i Romkinje čine najbrojniju nacionalnu manjinu u državama regije. Brojna istraživanja poput Indexa inkluzije Roma iz 2015. godine, govore o ranjivosti Roma pri ostvarivanju prava na školovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvene usluge, uprkos različitim zakonima, akcionim planovima i projektima koji bi trebali njihovu poziciju u društvu učiniti lakšom.
Uzor za obrazovanje
Radi obezbjeđivanja jednakih prava svima, pa tako i Romima i Romkinjama, prije 70 godina je kreirana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koju je 10. decembra 1948. godine usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija u Parizu. Dokument koji je u centar pažnje stavio pravo svakog čovjeka na život bez nasilja, torture i diskriminacije bio je reakcija na zločine iz Drugog svjetskog rata. No, 70 godina poslije, ideje ove deklaracije, koje su trebale promijeniti poimanje ljudskog dostojanstva, ostaju neispunjene širom svijeta, pa tako i u Jugoistočnoj Evropi.
Tokom studija, sagovornica RSE bila je stipendistica Udruženja „Obrazovanje gradi BiH“, a magistrirala je sa ocjenom deset. Ističe da se u bh. društvu uspjeh Roma i Romkinja i dalje smatra iznenađujućim.
„Kada sam magistrirala, mnogi mediji su izvještavali o tome. U jednom trenutku sam osjećala ljutnju, jer je na stotine mladih ljudi završilo fakultete i to je svakodnevna pojava, a kada jedna Romkinja učini takvo nešto, onda je to fenomen. S druge strane, bilo mi je drago jer je to bio jedan od načina da se mladi Romi i Romkinje osvijeste i da im baš ja budem uzor u pogledu obrazovanja“, kaže ona.
Nakon godinu dana pripravničkog staža u Općini Kakanj, Dalila se u ovoj instituciji i zaposlila na poziciji stručne saradnice za poslove saobraćaja, gdje radi posljednjih devet mjeseci.
Problemi su isti
Uvidom u godišnje izvještaje organizacija Human Rights Watch i Amnesty International, koji su se, među drugim zemljama, pozabavili i ljudskim pravima u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, te u posljednje izvještaje Evropske komisije o ovim zemljama iz aprila 2018. godine, lako je zaključiti da su problemi koji se vežu za ljudska prava iste prirode.
Romi i Romkinje u sve tri zemlje ističu se kao jedna od najranjivijih društvenih skupina, a u ostvarivanju prava ugrožene su i LGBT osobe, te osobe sa invaliditetom.
U slučaju Srbije, izvještaj Human Rights Watcha World Report 2018, koji pokriva događaje iz 2017. godine, ističe da su kampanje protiv branitelja i braniteljica ljudskih prava česte. Izvještaj Evropske komisije o Srbiji iskazuje posebnu zabrinutost za slobodu govora, ističući česte napade na novinare, prijetnje, zastrašivanja i nasilje, koji rijetko bivaju procesuirani. Progres je ograničen i u smislu poštivanja prava osoba sa invaliditetom kada je u pitanju pristup uslugama, zapošljavanju i obrazovanju.
Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori ističe da je napredak napravljen u oblasti antidiskriminacijskih zakona, ali da Romi i Romkinje ostaju najdiskriminiranija društvena grupa, kao i da rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje predstavljaju goruće probleme u društvu.
Kada je u pitanju BiH, godišnji izvještaj Human Rights Watcha ističe da se nastavlja strukturalna i politička diskriminacija manjinskih etničkih grupa, prvenstveno Roma i Jevreja, uprkos presudama Evropskog suda za ljudska prava. Izvještaj Evropske komisije o BiH također ističe diskriminaciju manjinskih etničkih grupa, kao i postojanje segregiranih škola, te ugroženu slobodu okupljanja.
Iako je Dalila zahvaljujući pruženim prilikama uspjela ostvariti svoje potencijale, to još uvijek nije slučaj sa dosta Roma i Romkinja.
„Položaj Roma i Romkinja u BiH je još uvijek poražavajući, iako su najbrojnija nacionalna manjina. Još uvijek ne uživaju sva ljudska prava, najmanje ih se školuje, najmanje ih radi, najsiromašniji su, te su svakodnevno diskriminirani“, kaže Dalila.
Iako otežanih mogućnosti već u startu, brojni Romi i Romkinje se u bh. društvu samostalno bore za ravnopravnost. Njihova nepovoljna pozicija mogla bi se riješiti obezbjeđivanjem više prilika, koje bi oni sigurno iskoristili, smatra Dalila.
Komentari