Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović: Uvijek djelujemo kao kolektivni šef države
U Predsjedništvu BiH danas će biti obavljena redovita rotacija na poziciji predsjedatelja. U svom zadnjem intervjuu pred prepuštanje funkcije predsjedatelja Predsjedništva BiH, Željku Komšiću, dosadašnji predsjedatelj Nebojša Radmanović govori o rezultatima rada u proteklih osam mjeseci, kao i o onome što je trebalo, a ipak, nije urađeno.
VL: Što smatrate najvećim postignućima, a što propustima Predsjedništva BiH za vrijeme Vašeg predsjedanja?
RADMANOVIĆ: Svi uspjesi i neuspjesi pripadaju Predsjedništvu u cjelini, a ne svakome od nas pojedinačno. Ipak, mislim da smo u ovih osam mjeseci napravili značajne korake naprijed za BiH i u svom radu, bez obzira na neke nedostatke. U uspjehe treba ubrojiti korake koje smo napravili u pravcu približavanja Europskoj uniji i NATO-u. Tu je i poseban doprinos Predsjedništva u izboru Vijeća ministara.
Vodili smo i vrlo aktivnu vanjsku politiku, iako bi u određenim segmentima mogli naglasiti neke nedostatke. Ističem i poduzete aktivnosti na jačanju dobrosusjedskih odnosa sa zemljama u okruženju. Među najvećim neuspjesima, ne samo Predsjedništva, već svih struktura vlasti, ističem to što nismo uspjeli parafirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
VL: Mnogo više se očekivalo i kada je u pitanju vanjska politika BiH. Nije promijenjena slika o BiH u svijetu, a izostale su i najavljene promjene u diplomatskoj mreži zemlje?
RADMANOVIĆ: Teško bih ja nakon samo osam mjeseci mogao kazati je li se promijenio imidž BiH u svijetu ili nije. Kada je diplomatska mreža u pitanju nije bilo krupnih promjena, iako se ne može reći da ih nije uopće bilo. Pokrenuli smo proces racionalizacije DKP mreže i to je proces koji nije završen.
U Vijeću ministara se nalazi nacrt zakona o vanjskim poslovima, što je također jedan ozbiljan posao. Do sada su imenovana dva nova veleposlanika i razriješeno nekoliko njih kojima je istekao mandat. U naredna četiri mjeseca očekujemo imenovanje još deset novih veleposlanika koji će značajno mijenjati pristup. Pokrenuta je i inicijativa za jačanje tzv. ekonomske diplomacije. Naravno, uvijek se može više uraditi.
VL: Koliko je opravdano zatvarati jedino veleposlanstvo u Južnoj i Središnjoj Americi, a zadržati sedam ili osam veleposlanstava na prostoru Zaljeva i Bliskog Istoka?
RADMANOVIĆ: Kod ove odluke se nije vodilo računa o tome o čemu vi govorite. Vodilo se računa o tome da imamo dvije daleke destinacije, Argentina i Južna Afrika, za koje je u Ministarstvu vanjskih poslova procijenjeno da od njih nemamo neke značajnije koristi. To treba gledati kao početak racionalizacije, koja će, možda dovesti do ponovnog otvaranja nekih veleposlanstava, a zatvaranja nekih drugih.
VL: U proteklih osam mjeseci nisu ostvareni značajni pomaci na rješavanju otvorenih pitanja sa susjednim zemljama, Hrvatskom i Srbijom. Zašto?
RADMANOVIĆ: S Crnom Gorom nemamo niti jedan problem, dok s Hrvatskom i Srbijom imamo. Generalno gledano, hladniji su odnosi s Beogradom. Mislim da je to uglavnom vezano za prošlost i retoriku, a ne za stvarne neriješene probleme. S druge strane, odnosi s Hrvatskom izgledaju bolje, iako imamo mnogo više otvorenih pitanja. Ja sam insistirao da otvorena pitanja s Hrvatskom ne držimo u ladici i da ih postupno rješavamo. Na žalost, to su krupna pitanja i nismo mnogo postigli na njihovom rješavanju. Ipak, dijalog stalno postoji i mislim da treba izbjeći tešku retoriku koja nas samo odvraća od problema.
VL: Plašite li se da bi vam neki mogli zamjeriti što ste baš Beograd izabrali za zadnje odredište na koje ćete otići kao predsjedatelj Predsjedništva?
RADMANOVIĆ: Nisam primijetio negativne reakcije, iako sam ih očekivao. To je bila kratka radna posjeta predsjedniku Borisu Tadiću. Mi smo razmijenili mišljenja o situaciji u regiji i ja sam o tom putovanju izvijestio drugu dvojicu članova Predsjedništva BiH. Ističem da ovo nije zamjena za službeni posjet Predsjedništva BiH Beogradu do kojeg, na žalost, do sada nije došlo.
VL: Nakon pisma kojeg su Vaše kolege iz Predsjedništva uputili glavnom tajniku UN-a, ljutito ste kazali kako nakon toga više ništa neće biti kao prije. Kako Predsjedništvo od tada funkcionira?
RADMANOVIĆ: Ja sam ocijenio da je u tom pismu bio jasan zahtjev za reviziju Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, na što nema pravo niti jedan član Predsjedništva, jer se svi mi moramo ponašati sukladno ustavu ove države. Zbog toga sam kazao da ništa više neće biti isto, jer ili ćemo se svi ponašati sukladno ustavu ili će se krenuti u rušenje svega, što naravno nije u interesu BiH.
Mislim da su tu poruku svi uglavnom shvatili i ona je vrlo dobronamjerna. To je jedno od pitanja oko kojeg se u Predsjedništvu nismo slagali. Uvijek kada članovi Predsjedništva uđu u čistu, dnevnu politiku, onda se ne slažemo, a kada radimo sukladno ustavu onda se uglavnom, slažemo. Na 20 sjednica Predsjedništva bilo je skoro 300 raznih točaka. Samo dva puta je došlo do nadglasavanja, što znači da smo uspjeli usuglasiti mišljenja u skoro svim najvažnijim stvarima za BiH. Predsjedništvo je u proteklih osam mjeseci ipak radilo kao kolektivno tijelo. Dejan Jazvić (VL)
Komentari