Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić : Stvari se ne mogu izjednačavati
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić odluku sada već bivšeg visokog predstavnika Kristijana Švarc-Šilinga (Christian Schwarz-Schilling) kojom je nametnut Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari smatra minimumom koji je mogao biti urađen za Srebrenicu.O reakcijama iz RS koje su uslijedile nakon Šilingove odluke, Silajdžić u intervjuu za "Dnevni avaz" kratko kaže da za to kod nas postoji jedan dobar izraz – tvrđenje pazara.
Ipak, kako komentirate najave premijera RS Milorada Dodika da će njegova vlada prekinuti kontakte s lokalnim vlastima u Srebrenici ako Rezolucija o posebnom statusu te općine ne bude stavljena van snage i da će poslanici SNSD-a blokirati donošenje budžeta BiH za narednu godinu?
– I to je tvrđenje pazara. Srebrenica, prema meni, zaslužuje mnogo više. Ovdje postoji fundamentalna razlika gledanja na Srebrenicu i ja mislim da presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu mora imati pravne posljedice. Nažalost, javljaju se mnogi tumači presude, koji niti su pozvani, niti kvalificirani da govore o tome. Zbog toga smo Željko Komšić i ja i uputili pismo generalnom sekretaru UN-a da poduzme mjere iz svoje nadležnosti. Radi se o presudi Suda koji su osnovali Ujedinjeni narodi. Zločin se dogodio u zaštićenoj zoni UN-a i UN su priznali velike greške u vezi sa Srebrenicom. Sada, kada je to ozvaničeno kao genocid, ispada da tu presudu treba staviti u arhiv. Jedan politički direktor iz jedne evropske zemlje nedavno je na sastanku u sarajevskom Konaku to praktično i rekao.
Nećete ga imenovati? – Neću. On je rekao da presuda treba ostati u okvirima Suda i kako je moguće politizirati genocid, više nego što je politiziran. To znači da ne treba ništa poduzimati u vezi s tim. To je poruka da se treba ponašati kao da presude nema i to ohrabruje upravo ovakve reakcije iz RS. Tu leži osnovni problem.
Kako komentirate odluku Srebreničana da napuste šatorsko naselje u Sarajevu? – Kada je trebalo, mi smo učinili što smo mogli i Srebrenica je takav slučaj da jednostavno nema načina da se odbije bilo šta što oni traže. To je što se tiče, barem, Stranke za BiH. Oni su u pravu kada kažu da ne žele samo ekonomsku pomoć, nego i pravdu. Naravno da bi bilo strašno ako bi oni morali napustiti Srebrenicu. To bi bio poraz za sve nas, uključujući i međunarodnu zajednicu. Na neki način Srebrenica utjelovljuje sve ono što se događalo našoj zemlji i mi svi skupa, i međunarodna zajednica i mi u BiH, dižemo spomenik. Kakav će on biti, pokazuje kakvi smo mi. Dakle, i mi i međunarodna zajednica. Ako genocid nema nikakvu posljedicu, a znamo da se radi o prvoj presudi u historiji takve vrste, onda se postavlja pitanje uloge tog suda, UN-a i kakva se poruka šalje.
Imali ste prvi sastanak s novim visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom. Da li je bilo već konkretnih dogovora o budućim pregovorima o ustavnim promjenama i reformi policije? – Dotaknute su te teme, ali je ovo, ipak, bio prvi sastanak. Lajčak djeluje kao čovjek koji vjeruje u svoju misiju, a ja vjerujem u uspjeh njegove misije ovdje, s tim što se moramo ozbiljno suočiti s nekim stvarima. Prema meni, stvari se ne mogu relativizirati i izjednačavati. Kada je u pitanju reforma policije, znamo ko je sve prihvatio, a ko je sve odbio, ali se ipak prikazuje da se mi političari svađamo, što je, naravno, izjednačavanje koje može ohrabriti samo one koji vrše opstrukcije od potpisivanja Dejtona do danas.
Da li su određeni termin sastanka stranačkih lidera s Lajčakom i dinamika pregovora? – Ne.
Pakistan pomaže Srebrenici – Dosadašnje ponašanje prema genocidu i Srebrenici, prema riječima Srebreničana, u najmanju ruku je nezadovoljavajuće. U svakom slučaju, ne treba odustati od onoga što se može učiniti na svim poljima, uključujući i poboljšanje ekonomskih uvjeta. Ovih dana sam u kontaktu s pakistanskom vladom i predsjednik Pervez Mušaraf (Musharraf), od kojeg sam tražio pomoć, rekao mi je da će za srebreničko područje poslati 1.000 motokultivatora. Vrlo brzo bit će isporučen jedan manji dio, a ostatak će ići putem jedne naše firme u Gradačcu. Razgovarali smo i o ostalim investicijskim programima i pakistanska vlada spremna je učiniti i više od toga. Naravno, i drugi se angažiraju, ali ostaje pitanje statusa – kaže Silajdžić. Mirela Kukan (avaz)
Komentari