Kliker.info

Berze diljem svijeta bilježe oštar pad nakon što je američki predsjednik Donald Trump krajem tjedna najavio svoj, kako ga je nazvao, “carinski rat protiv svih”. Ključni indeksi u SAD-u nastavili su značajno tonuti uslijed strahova da će nove, drakonske carine na uvoz iz gotovo svake velike svjetske ekonomije izazvati lančanu reakciju i naposljetku zakočiti svjetski ekonomski rast. Istodobno, Kina je odlučno odgovorila Trumpu, nametnuvši 34-postotne carine na sve američke proizvode. Ova nova runda međusobnog kažnjavanja zasjenila je pozitivne podatke s američkoga tržišta rada, koji su inače mogli donijeti kratkoročni optimizam. Umjesto toga, investitori se žure povući svoj kapital iz dionica, dok tvrtke, ulagači pa i obični građani strepe pred novim poskupljenjima i usporavanjem gospodarske aktivnosti.

Američko Ministarstvo rada objavilo je kako je u posljednjem mjesecu otvoreno 228 tisuća novih radnih mjesta, što je nadmašilo sva očekivanja. Za predsjednika Trumpa, to je navodni dokaz da američko gospodarstvo napreduje te da carinske mjere “već djeluju”. No ekonomski stručnjaci naglašavaju kako su ova izvrsna brojka o zaposlenosti i ohrabrujući podaci prikupljeni prije uvođenja drastičnih carina. Negativni učinci carina, upozoravaju, tek će se doista osjetiti, što sugerira da ćemo pravu sliku potencijalne štete vidjeti za nekoliko mjeseci. Dio velikih tvrtki već je otkrio pad potražnje te njihovi čelnici ističu kako se kupci suzdržavaju od narudžbi dok ne postane jasno kolike će stvarne troškove nametnuti novi uvozni nameti.

Trump u svakom slučaju ostavlja dojam samouvjerenosti i tvrdi da je “vrijeme za resetiranje globalnog poretka u trgovini”. Kritičari, međutim, ističu kako je njegov “carinski rat sa svijetom” nalik potezima iz 1930-ih, kad je politika visokih zaštitnih carina (Smoot-Hawley) doprinijela drastičnom urušavanju međunarodne trgovine i intenzivirala Veliku depresiju. Danas, doduše, svijet je mnogo povezaniji u smislu trgovinskih lanaca, a službeni Washington želi nametnuti carine ne tek ponekim zemljama, nego praktički svima, uključujući i nominalno savezničke države poput Japana, Njemačke ili Velike Britanije. Takav postotak nameta nije vidljiv odavno: već se od 5. travnja uvodi “univerzalna carina” od 10% za uvoz iz svih zemalja, a za 57 zemalja, među kojima je i Kina, carine se penju na 34% ili više.

Ono što je izazvalo posebnu pozornost jest i Trumpova odluka da se, osim “globalne carine” od 10%, uvode još viši “recipročni nameti” za određene države. Dakle, SAD poseže za vlastitom formulom prema kojoj se preračunava deficit u trgovini s određenom zemljom, a onda joj se nameće stopa carina koja navodno “odražava” njezine zapreke američkoj robi. Taj izračun, međutim, mnogi ekonomisti osporavaju, tvrdeći kako uopće ne odražava stvarno stanje nego samo prelijeva američki trgovinski manjak u postotke carine. U slučaju Kine, deficit je najveći, pa su stoga te carine među najvišima i dosežu 34%, a neke druge zemlje, poput Vijetnama ili Kambodže, došle su na preko 40% ili čak 46%. Sumnja se da bi za male zemlje takav namet mogao biti poguban, dok se za europske države, osobito članice Europske unije, očekuju odgovor i protumjere kako bi se zaštitili vlastiti gospodarstvenici.

Kineska strana već je reagirala beskompromisnim uzvratom. Nakon što je ranije ovaj tjedan Trump predstavio svoje planove, Kina je promptno poručila da “neće sjediti prekriženih ruku” te je sada i realizirala taj odgovor. Oni su za sav uvoz iz SAD-a odredili nove, znatno više carine, u iznosu od 34%. Osim toga, najavili su potpuno zaustavljanje uvoza piletine s pet najvećih američkih izvoznika, a neki američki proizvođači na kineskom tržištu već su stavljeni na “crnu listu”. Ovakva odlučna reakcija Pekinga nije samo poruka Trumpu nego i pokazatelj ostalim američkim trgovinskim partnerima da Kina nije spremna povući se, čak ni ako to znači otežan pristup američkom tržištu. Peking u svojoj ekonomskoj doktrini sve se više usredotočuje na samodostatnost i alternative kroz suradnju s Rusijom, Euroazijom i drugim emerging tržištima, a odustajanjem od modela koji je desetljećima isporučivao jeftine proizvode SAD-u. Za američke tvrtke koje su svoju proizvodnju uvelike preselile u Kinu i sada se suočavaju s višim troškovima, to je opasna prekretnica.

Kako je dočekala Wall Street burza sve ove dramatične vijesti? Očekivano – vrlo negativno. Ključni indeksi, poput S&P 500 i Nasdaq Composite, zabilježili su strmi pad tijekom zadnja dva dana, pri čemu je Nasdaq, intenzivno usmjeren na tehnološki sektor, ušao u takozvano “medvjeđe tržište” (bear market) – što se definira kao pad od najmanje 20% od prethodnoga vrhunca. Tvrtke iz tehnološkog sektora, poput proizvođača čipova i računalnih komponenti, posebno su pogođene jer se najveći dio njihove proizvodnje odvija upravo u Aziji. Nastavi li se ova logika uzajamnih carinskih udara, moguć je daljnji pad tehnoloških dionica zbog straha od poremećaja u lancima opskrbe. Također, snažno su pogođeni i bankarski divovi, poput Bank of America ili Goldman Sachs, jer je financijski sektor osjetljiv na povećanu vjerojatnost recesije.

Kristijan Jurišić (Advance)