Kliker.info

Prehrana siromašna mastima i bogata ugljikohidratima najbolja je prehrana
Još ‘60-ih i ‘70-ih u SAD-u su vodeći znanstvenici tvrdili da su zasićene masnoće najveći uzrok bolesti srca i to zato što podižu razinu "lošeg" kolesterola u krvi. Prekretnica je bila dijeta s niskim unosom masnoća koja se 1977. godine preporučivala svim Amerikancima, a prava je istina bila da tad o tome nije provedeno niti jedno ozbiljnije istraživanje. Authority Nutrition tvrdi da je upravo u tom periodu u Americi počela epidemija debljanja, nakon čega je uslijedila i epidemija dijabetesa. Razlog je bio taj što su ljudi prestali jesti meso, maslac, jaja i okrenuli se hrani bogatoj šećerom.A u proteklom su desetljeću vršena brojna ispitivanja ovakvog načina prehrane. I iako je neki nutricionisti još uvijek preporučuju, istraživanja su pokazala da ne postoji dokaz da prehrana s niskim udjelom masnoća pomaže mršavljenju dugoročno niti ne umanjuje opasnost o raznih kroničnih bolesti. Neka su istraživanja čak pokazala da može pospješiti njihovo pojavljivanje.

Hrana bogata kolesterolom je loša za vas
Nutricionisti su dosad prilično imali uspjeha u demoniziranju zdrave hrane. A jedan  od najgorih primjera za to su jaja, koja su među najzdravijim namirnicama na planetu (dovoljno je samo razmisliti o tome da su nutrijenti u jednom jajetu dovoljni da se iz jedne oplođene stanice razvije pilić). Ali, unatoč tomu, tvrdilo se da zbog visoke razine kolesterola mogu uzrokovati bolesti srca. Dok je prava istina da su istraživanja pokazala da kolesterol u prehrani ne podiže razinu lošeg kolesterola u krvi.Dakle, ne samo da nam ne štete, jaja su prepuna vitamina, minerala i nutrijenata bitnih za naše mozgove i oči (i to najviše u žumanjku – bjelanjak je samo protein).

Prerađena ulja od sjemenki i biljna ulja su zdrava
Iz nekog se razloga počelo vjerovati da su ova ulja bolja za naše zdravlje od "opasnih zasićenih masti", a istina je da su ona puna Omega-6 masnih kiselina, koje mogu pogodovati upalnim procesima u tijelu. I iako ih se promiče kao da smanjuju opasnost od bolesti srca, više je istraživanja pokazalo da je ustvari povećavaju. "Ovo je jedan od primjera kako vas slijepo praćenje nutricionističkih mudrosti može prerano otjerati u grob", piše Authority Nutrition.

Zasićene masti povisuju loš kolesterol i uzrokuju bolesti srca
Kao što je već spomenuto, ovo nema veze s istinom. Istraživanja koja su iznjedrila ovu tvrdnju prepuna su mana, ali nekako su uspjela postati društveno prihvaćena. A najgore je što zdravstvene organizacije diljem svijeta tek trebaju promijeniti svoj stav o ovoj temi i priznati da su bile u krivu. Proteklih nekoliko godina provedeno je nekoliko istraživanja na ovu temu. U jednom od njih proučavali su se podaci iz čak 21 prethodnog. Rezultati su pokazali da ne postoji dokaz da zasićene masnoće povećavaju rizik od bolesti srca.

Jedenje masnoća vas čini debelima i prehrana s visokim udjelom masnoća je opasna
  Mast je ono što nam se taloži ispod kože, a ima je više što je više jedemo? Nije tako jednostavno, tvrdi Authority Nutrition. I iako masnoće imaju više kalorija od proteina i ugljikohidrata, hrana koja sadrži puno masti najčešće je jako zasitna i teško ćemo se od nje prejesti. Štoviše, istraživanja su pokazala da se dijetama s visokim unosom masnoće (a niskim unosom ugljikohidrata) gubi više kilograma nego u onima s niskim unosom masnoća. Osim toga, one pogoduju našem organizmu: snizuju trigliceride, krvni tlak i razinu inzulina.

Zasićene masti i trans masti su slične
Trans masti su nezasićene masti koje su kemijski modificirane kako bi proizvodi u kojima se nalaze imale duži rok trajanja. Proces u kojem nastaju prilično je odvratan i uključuje visok pritisak, vrućinu, vodik i metalne katalizatore. Ipak, neke su organizacije počele zbunjivati ljude trpajući ih zajedno sa zasićem mastima pod nazivnik "loše masnoće". Kao što je spomenuto, zasićenim se masnoćama nikad nije dokazalo da su "loše", dok su trans masti otrovne, smanjuju proizvodnju inzulina, izazivaju upale i povećavaju rizik od ozbiljnih bolesti.