Kliker.info

Feroze Sidhwa je američki hirurg kojem nisu nepoznate zone ratova i katastrofa. Volontirao je u Ukrajini, Haitiju i Zimbabveu, ali u težoj situaciji od one koju je doživio u Pojasu Gaze nije bio, rekao je.

Prema izvještaju Michal Feldon u Magazinu +972, hirurg za traumatologiju i intenzivnu njegu došao je kao volonter iz Kalifornije u Gazu u bolnicu Nasser kada je direktno bombardirana u izraelskom zračnom napadu. Izraelska vojska je saopćila da je tada ciljala Ismaila Barhouma, visokog člana Političkog biroa Islamskog pokreta otpora (Hamas), koji se liječio od rana zadobijenih u ranijem zračnom napadu.

To bombardiranje odnijelo je život Ferozovog pacijenta – šesnaestogodišnjeg Ibrahima. „Nikad nisam ni pomislio da bi pacijent mogao biti ubijen u svom bolničkom krevetu. Da nisam premješten na Odjel intenzivne njege, možda bih i ja bio ubijen pored Ibrahima“, rekao je Feroze.

Autor izvještaja je spomenuo da je prvi put sreo Feroza u oktobru prošle godine, kada su on i još oko stotinu američkih zdravstvenih radnika uputili otvoreno pismo tadašnjem američkom predsjedniku Joeu Bidenu i potpredsjednici Kamali Harris. U pismu su iznijeli ono što su vidjeli u bolnicama u Gazi te pozvali na prekid rata i zaustavljanje američkih isporuka oružja Izraelu.

Stotinu i trideset pacijenata za samo šest sati

Feroze se nakon toga vratio u SAD, davao intervjue, učestvovao na webinarima i pisao članke. U martu se vratio u Gazu, na svoju drugu volontersku misiju, kada je radio na Hirurškom odjelu Medicinskog kompleksa Nasser u gradu Khan Younisu na jugu Pojasa Gaze.

Uprkos krajnje teškim uslovima od kada je Izrael prekršio primirje, Feroze je za svoju prvu volontersku misiju rekao da je bila puno teža: „Stigli smo u Evropsku bolnicu dok je sukob u Khan Younisu još trajao. Nije prošao nijedan trenutak a da nismo bombardirani.“

Za razliku od tadašnje situacije u Evropskoj bolnici, bolnica Nasser trenutno ne služi kao sklonište za raseljene. Tada, kaže Feroze, „nije se moglo raditi jer su žene pripremale povrće za supu u sudoperu na Odjelu intenzivne njege, nisam izveo nijednu operaciju zajedno s još jednim hirurgom, a sada u svakoj operaciji učestvuje i neki palestinski hirurg, a bolnica se ne bombardira“.

Iako Feroze nema nikakvu ličnu vezu s Palestinom i zna samo tri riječi hebrejskog i dvije riječi arapskog jezika, odlučio je prošlog mjeseca otići u Gazu drugi put, iskoristivši primirje za koje je, kako kaže, znao da neće potrajati.

Ovaj put je Izrael izveo ono što je postalo poznato kao „ramazanski masakr“ napadom na oko stotinu lokacija istovremeno u vrijeme sehura, kada je ubijeno više od 400 Palestinaca, među kojima 174 djece. „Kada je počelo bombardiranje, vrata našeg stana su se otvorila i udarila u ormar iza njih. To me probudilo“, rekao je Feroze.

Prisjetio se da su za samo šest sati primili 130 pacijenata. „Odmah sam izveo šest operacija i još tri tokom ostatka dana. Pola tih zahvata bilo je na maloj djeci, na što uopće nisam navikao. Te noći sam imao više djece sa teškim povredama nego što ih imam za cijelu godinu dana u SAD-u“, rekao je.

Iako je to bio veliki događaj sa masovnim žrtvama, to nije bio najgori događaj koji su tamo vidjeli, navedeno je u magazinu. Hirurzi u bolnici Nasser prisjetili su se dana u kojima je hirurški odjel obavljalo stotinu operacija dnevno, nadmašivši bilo koju bolnicu na svijetu, i tim tempom su radili svaki dan nekoliko mjeseci.

Feroze je objasnio da je medicinski tim bojama klasificirao pacijente u nekoliko kategorija: zelena je bila za manje povrede, žuta za one čiji život je u opasnosti, crvena za hitnu procjenu i crna za prebacivanje u mrtvačnicu. Djeca nisu označavana crnom bojom, odmah su prebacivana u mrtvačnicu ili upućivana na posebno mjesto gdje će čekati smrt uz prisustvo porodice jer nemaju šansu da prežive.

Apsolutno svjestan da njegova odluka da volontira u Gazi izlaže njegov život opasnosti, Feroze govori svakom doktoru koji ga kontaktira zbog volontiranja: „Ovo je mjesto najvećeg nasilja na kojem sam bio u svom životu, možda i mjesto najvećeg nasilja na Zemlji u posljednjih 60 godina. Morate razumjeti da idete na mjesto gdje vas Izraelci mogu ubiti ako žele, bez straha da će biti kažnjeni, a vaše vlade neće učiniti apsolutno ništa.“

Prisjetio se kako ga je jedna uposlenica Ambasade SAD-a u Izraelu kontaktirala da bi se uvjerila da je dobro nakon što je vidjela njegovu objavu o bombardiranju bolnice. On ju je upitao: „Možete li zamoliti Izraelce da prestanu s bombardiranjem bolnice Nasser“, na što je ona odgovorila: „Kao što znate, to nije naša uloga.“

„Nije samo patnja ono što me boli, već činjenica da imam veliku moralnu odgovornost. Ovo nije izraelski napad na Gazu, ovo je američko-izraelski napad“, rekao je Feroze te upitao: „Je li novac poreskih obveznika uzrok gelera u mozgu ove djevojke ili je to novac mog komšije?“

Ipak, Feroze je opisao svoje liječenje palestinske djece kao „punjenje moralnih baterija“ te nagađa da je samo njegovo prisustvo u bolnici odvraćajući faktor: „Da ja nisam ovdje, možda bi Izrael na nju bacio bombu od 2.000 funti. Imaju moć da unište bolnicu u potpunosti, ali ako bi ubili grupu stranaca, to bi bilo previše loše.“

(Kliker.info-AJB)