Kliker.info

Bosna i Hercegovina se ne raspada, niti će se raspasti! Postoji mnogo retorike, mnogo ljudi priča o svemu i svačemu. No, vrijeme je da se takva retorika smanji i da se počne raditi. U suprotnom, ništa se neće postići. Ne mislim da iko ovdje želi vidjeti da je država BiH ugrožena zbog političke retorike, poručio je američki ambasador u Bosni i Hercegovini Daglas Meklheni (DouglasMcElhaney). Razgovor s njim pada tačno mjesec nakon istupa trećeg čovjeka američke vanjske politike Nikolasa Barnsa (Nicholas Burns) pred Atlantskim vijećem, gdje je postavio neke temelje buduće američke vanjske politike kada je Evropa i Balkan u pitanju.

 Barns je, između ostalog, kazao da "je vrijeme za one u BiH da se izdignu iznad Dejtona". Šta to znači?
– Bilo je mnogo odlaganja u procesu reformi i Nik (Barns op.a.) mi je rekao da ponovo želi pokrenuti proces pregovora o promjenama Ustava BiH. Mi smo već razgovarali i razgovaramo sa strankama o tome, te Evropljanima, OHR-om, odnosno EUSR-om.
Mislim da bi vrijedilo da se aprilski paket vrati na sto. Još nismo odlučili o datumu za to. Aprilski paket ima dosta dobrog u sebi. On ne odgovara na sva pitanja koja se politički postavljaju, ali je vrijeme da se ono što je obećano 23. novembra 2005. godine sada počne razmatrati. Želim pitati političke stranke šta dalje. Ako ne žele aprilski paket, neka kažu šta žele. Nik želi, američka vlada želi da čuje šta Bosanci i Hercegovci dalje hoće. Niko neće nametnuti dogovor, niti promjene Ustava. To mora biti rezultat dogovora unutar BiH.

Kada očekujete razgovore o tome?

– Želio bih da se to uradi u martu. Vašington čeka najbolju priliku. Nadam se da će to biti vrlo brzo. Razgovaram s bh. političarima i većina njih želi da se to pitanje ponovo otvori. Što prije mognemo, mi ćemo to pitanje staviti na sto za njih.

Ne zahtijevate, dakle, da se aprilski paket usvoji, već da se o njemu razgovara i vidi šta i kako dalje?

– Velika većina stranaka i gotovo dvije trećine Parlamenta glasalo je za taj paket. Ima ljudi koji su vezani za to. Ali, ima i onih koji nisu. Zato će se morati odlučiti šta dalje. Da li će se, naprimjer, prva faza morati vezati za drugu fazu pregovora… U svemu ovome je često problem ono što nije u paketu. Većina političkih lidera nema problem s onim šta je u ovom prvom paketu. Ako je tako, stavit ćemo to na sto i ako ima osnove za dogovor, idemo dalje uz razumijevanje da će se ovaj proces nastaviti.

Šta je s entitetskim glasanjem i vitalnim nacionalnim interesom? Venecijanska komisija je protiv toga.

– Postoji mnogo načina na koje se može pisati ustav. Oni su rekli da se oboje treba bitno reducirati. Mi se slažemo s tim. Generalno govoreći, to je ono što bi oni željeli uraditi – stvaranje sistema jedan čovjek – jedan glas. I svi se slažu s tim. Ako pročitate sve papire koje je Venecijanska komisija dala – to je to.

Barns je kazao da ljudi u regionu moraju modernizirati Dejton. Da li to znači sazivanje regionalne konferencije o BiH?

– Mislim da to znači da ljudi u BiH trebaju raditi na ovom. Venecijanska komisija, Evropljani i drugi mogu reći šta misle o ovome. Ne mislim da to znači poziv za regionalnu konferenciju.

Jeste li razočarani ponašanjem Lagumdžije koji je otkazao podršku aprilskom paketu?

– Ja razgovaram sa svim političkim liderima. Jednom kada sjednemo za sto, mnoge će stranke jasno definirati svoje stavove. Reći ćemo im – ovo je na stolu – šta mislite o tome. Podržavate li to ili ne. Ako ne – zašto. Dolazi vrijeme da ovo pitanje postavimo svima, uključujući i stranku Harisa Silajdžića, naprimjer. I njegova stranka obavezala se pred državnim sekretarom SAD da je za moderniziranje Dejtonskog ustava.

Realnost je drugačija. Reformski proces u potpunom je zastoju. Navodno, zadnji reformski zakon usvojen je marta prošle godine. Dogovora o reformi policije nema i teško da će ga uskoro biti…

– Mislim da smo vrlo blizu dogovoru o reformi policije. Ono što je sada na stolu je naredni korak – prevođenje policije u nešto što ima više sadržaja. Nakon ovoga predstoji mnogo posla. Osnovna struktura se može dogovoriti i stranke će morati to učiti brzo. Naprosto, ta reforma koči mnogo šta. Da bi se to desilo, moramo sjesti i popiti kafu. Moguće je da se to desi ove ili naredne sedmice. Dakle, moram porazgovarati s ljudima iz OHR-a. Nije bitno kada će se to desiti.

Da li je bitno gdje? Rekli ste da bi Prokoško jezero bilo dobro mjesto.

– Mislim da se s ljudima mora biti na mjestu gdje ne rade mobilni telefoni, naprimjer. Politički lideri trebaju biti izolirani od svih kontakata i suočiti se sa zadatkom. Ako žele ići na Prokoško jezero, bit će mi drago da to organiziram. – Neće biti trećeg entiteta! Mi pokušavamo stvoriti državu, a ne još jedan entitet. Aktivnosti na tome protivne su svemu što govori Venecijanska komisija. Dakle – neće biti trećeg entiteta! Želimo imati situaciju u kojoj je centraliziranija država i vlast koja može raditi u korist ljudi, bez 50 različitih nivoa vlasti. Neće biti stvaranja trećeg entiteta. To se neće desiti – poručuje Meklheni.

Riješiti probleme ljudi u Srebrenici

– Odluka Međunarodnog suda pravde pokrenula je mnoga pitanja. Jasno je da je u Srebrenici počinjen genocid. Sud nije upro prstom u državu i rekao – ona je to učinila. U Srebrenicu se vratilo 2.500 onih koji su preživjeli taj zločin. Tamo sam često. Razgovaram s ljudima, majkama Srebrenice, odem s prijateljima, otvaram pogone. Tamo je siromaštvo veliko, podjele su očite, ekonomskog potencijala je malo. Ipak, svako mijenjanje granica i teritorijalne organizacije mora se raditi u skladu sa zakonima.
Državna, federalna i vlast RS odgovorne su i obavezne da riješe probleme koje ljudi tamo imaju. A ti su problemi zaista veliki i oni se moraju riješiti. Isto tako, mora se – u skladu sa zakonima ove zemlje – naći i političko rješenje za ovaj problem. Napuštati Srebrenicu nakon svega što smo tamo uradilo bilo bi užasno!- ističe američki ambasador.

Federalizacija je opasna riječ
– Postoji mnogo načina na koje možete organizirati vlast. Kao Amerikanci, mi smatramo da ovdje treba previše vlasti. Za državu od 4 miliona stanovnika treba mnogo manje vlasti. Mi sada pokušavamo izgraditi koherentnu državnu vlast. A onda odlučiti koliko će takva država imati vlasti. Postoji mnogo ovlasti koje su prenesene na državu tokom reformi Ustava. Neke od njih nisu ni bile predviđene u Dejtonu. Državni nivo mora biti mnogo bolje organiziran, imati izvjesnu kontrolu nad situacijom u zemlji, vanjskom politikom, odbranom, sigurnošću, ko će pregovarati s EU, biti odgovoran nad policijom. Ne želim ulaziti u detalje unutrašnjeg ustroja BiH. Pitate me za federalizaciju države. Ne želim ulaziti u to. To je veoma opasna riječ i komplicira stvari. Moja ideja značenja "federalnog" je drugačija od federalne države. SAD ima federalnu vladu i imamo 50 dijelova te vlasti. Našu vlast nazivamo federalnom i to je sam vrh vlasti. To nema nikakve veze sa federaliziranom državom- kaže Meklheni.

SDS bi mogla biti kažnjena

– Neće se u SDS vratiti ljudi koji su u prošlosti bili povezani čak s Radovanom Karadžićem. Sa SDS-om sam razgovarao o nizu pitanja. Interesirao me njihov stav o brojnim reformama – od policije do Ustava. Rekao sam im – ako SDS ne želi to podržati, ako žele ići nazad u prošlost, neka budu spremni da se suoče s posljedicama. Ne zaboravite da vlada SAD ima načine da se suoči s tim izazovom – navodi Meklheni.(Avaz)