Nedžad Ibrišimović : Derviši su izazov za likovnu kreaciju
Književnik Nedžad Ibrišimović, koji je prilično zapažen i kao likovni umjetnik, sinoć je u sarajevskoj galeriji Gabrijel predstavio svoju novu samostalnu izložba slika pod nazivom "Sema – ples derviša". Ova postavka motivirana derviškim plesom, koju je radio zadnjih godinu dana, upriličena je u povodu 800 godina od rođenja književnika Dželaludina Rumija Mevlane. Ibrišimović za "San" otkriva da iako je završio Umjetničku školu i voli likovnu umjetnost, ne namjerava ići tako daleko da uzme slikarima posao. Kaže da je i dalje njegova primarna djelatnost književnost, ali ga slikarstvo odmara i predstavlja mu radost. – Književnost pratim od ranog djetinjstva i ona mi se sama nameće. U stvari, to mi je vokacija. Nameće mi krupne i goleme zadatke za koje su mi potrebne duge studije i veliki napori, dok slikarstvo, budući da u njemu nemam nekih velikih pretenzija, djeluje zaista odmarajuće i opuštajuće. Ja sam, zapravo, završio odsjek kiparstvo i u skulpturi moram priznati imam ambicija, ali imam manje uspjeha nego u literaturi. Literatura je primarna i u njoj imam najveći uspjeh. S druge strane u slikarstvu nemam nikakvih ambicija, ali imam radost i zadovoljstvo i uvijek me raduje kad nešto izložim iz svojih ciklusa. Moram priznati da mi, nakon što sam se okušao u ovoj temi derviša, malo naviru ambicije, odnosno neka likovna proširenja.
Izabrali ste prilično neobičan motiv za izložbu?
– Za naše likovne prilike malo je začuđujući taj motiv derviša u plesu koji u likovnom smislu nudi različite mogućnosti. Sami pokreti derviša u onim širokim haljinama su izuzetan izazov za likovnu kreaciju. To su figure koje lete, ne dotiču zemlju, oslobođene gravitacije, koje se oslobađaju svih ovostranih stvari. Likovno se to da vrlo lako i podatno izraziti. Mada se Mevlanina "Mesnevija" čita u BiH i tradicionalno njeguje, ipak ovakav motiv derviša još uvijek nije zaživio u umjetnosti. Mene je zapala ta radost da o jednoj netaknutoj likovnoj temi uradim ove crteže i to još povodom godišnjice.
U nazivu izložbe koristite termin sema. Šta to zapravo znači?
– Sema bukvalno znači ples. Riječ je o plesu derviša mevlevijsklog reda, koji nosi naziv po osnivaču Mevlani, jer je on kao dječak počeo da se okreće u zanosu kojim iskazuje ljubav prema dragom Allahu. Također osluškujući slučajno zvuk čekića i lupanja zanatlija osjetio je jedan takt s kojim je stopio svoj ples upućujući molitve bogu.
Niste slučajno izabrali 17. decembar za otvaranje izložbe?
– Ovaj dan predstavlja "Nevjestinsku noć", odnosno dan preseljenja Mevlane. Zove se Nevjestinska noć zato što je on napisao jednu pjesmu na samrti kojom je poručio da za njim ne treba tugovati jer će se on susresti sa Allahom. Smrt i susret sa Allahom je njemu velika radost i ponovno rođenje, a ne tuga. Inače,Nedžad Ibrišimović je rođen 1940. godine u Sarajevu. U trećoj godini je ostao bez oca i s majkom odlazi u Žepče gdje završava osnovnu školu. Nakon jednogodišnjeg pohađanja Tehničke škole u Zenici, 1957. godine prelazi u Sarajevo i pohađa Srednju školu za primjenjene umjetnosti, odsjek kiparstvo. Završio ju je 1961. godine, Nakon godinu dana nastavničkog rada u Žepču, upisuje studij filozofije u Sarajevu i diplomira 1977. godine. Bio je urednik u listovima "Naši dani" i "Oslobođenje", jedno vrijeme bio je nastavnik u Goraždu, ali je uglavnom bio profesionalni književnik. (Kliker.info-San)
Komentari