Kliker.info

Ovog ljeta navršilo se 30 godina od kako je, samo nekoliko mjeseci pre nego što se jedan drugi zid srušio, mladi ekonomista po imenu Francis Fukuyama objavio sada čuveni esej “Kraj istorije?“ u kojem je postavio pitanje da li je liberalizam trijumfovao u sukobu ideologija.

Pošto su najviša aspiracija svih ljudi priznanje i prihvatanje njihovih prava, liberalizam će neizbežno trijumfovati, tvrdio je tada Fukujama.

Međutim, kao što naučnik univerziteta Stenford sada i sam priznaje – u ljudskoj prirodi postoje elementi koji se međusobno bore, a ponekad, dominantna ljudska želja za slobodom biva zasjenjena, posebno ako je čovjek suočen sa burnim promjenama i neizvjesnošću, podjednako dominantnom željom za bezbjednošću koju donosi vladavina autokrate.

Glas Amerike: Da li Putinova tvrdnja da liberalizam “više nema svrhu” za većinu svjetske populacije – ima težinu? ​

Frensis Fukujama: Putin ozbiljno griješi. U liberalnom društvu, ljudi se dogovore da će staviti u stranu svoja duboka uvjerenja, posebno vjerska uvjerenja, zarad interesa zajedničkog života.

Razlog za pojavu liberalnih društava u Evropi je što su posle Reformacije, protestanti i katolici proveli narednih 150 godina u međusobnom ubijanju. U Njemačkoj, trećina stanovništva je ubijena tokom Tridesetogodišnjeg rata jer su ljudi u to vrijeme vjerovali da država mora da podrži samo jednu vjersku doktrinu. Mislim da ljudi treba da to imaju na umu, jer danas živimo u raznovrsnim društvima, sa globalizacijom, sve i da pokušate da sagradite zidove, nije moguće zadržati ljude na taj način u dužem roku. A ako nemate društvo koje je sagrađeno na određenom stepenu tolerancije prema različitosti – vjerskoj, etničkoj, rasnoj raznovrnosti – onda ćete imati formulu za beskonačni konflikt.

Te vrste sistema su one koje su evoluirale u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi. U Istočnoj Evropi, imate drugačiju situaciju gde je, pod komunizmom, postojao privid da možete da ostvarite društvo u kojem religija nije važna, gdje postoji otvorenost prema različitim ljudima. Ali, u stvarnosti, to je samo prigušilo emocije ljudi. Kada su se te zemlje otvorile prema demokratiji poslije 1989. ili 1991, nije bilo društvenog prihvatanja, vrste tolerancije koja je potrebna da bi se istinski održalo jedno liberalno društvo. I zato postoje sukobi oko izbjeglica, oko imigracije…

Ti konflikti u Istočnoj Evropi su više zasnovani na strahu nego bilo kakvom stvarnom iskustvu sa tom vrstom različitosti. Zato mislim da Putin suštinski griješi. Ja, zapravo, mislim da je Ruska Federacija liberalna u mnogo toga. Putin ne nameće pravoslavlje kao religiju koju moraju da slijede svi članovi Ruske Federacije, jer mnogi su muslimani ili slijede drugačija vjerska uvjjerenja. Dakle, čak i u njegovoj zemlji, liberalizam je jedna ključna vrijednost. A ako ne budu poštovali tu vrstu tolerancije, biće dosta sukoba unutar granica Ruske Federacije. To je nešto što ljudi treba da imaju na umu – da liberalizam znači da se ljudima dozvoljava da žive u miru, iako se možda ne slažu o nekim od fundamentalnih pitanja koja otvara religija.

Glas Amerike: Vidjeli smo jačanje nacionalizma i u Sjedinjenim Državama i Evropi. Da li su liberalne demokratije u opasnosti? I da li je nemoguće da se ključne vrijednosti poslijeratnog liberalizma uravnoteže sa nacionalnim identitima, kao što je nedavno ustvrdio kolumnista Washington Posta Robert Samuelson?

Fukujama: Nacionalizam često uzme opasni oblik zato što isključuje određene ljude unutar jedne nacije i često vodi ka sukobima sa drugim nacijama. Ali mislim da je nacionalni identitet ipak značajan. Zapravo, na neki način je neophodan ako želite da održite demokratiju jer ljudi moraju da imaju zajednički set vrijednosti da bi vjerovali u legitimnost svojih sopstvenih institucija. Zato, mislim da je to ključno, izbjeći uspon isključivih oblika nacionalizma. A to se dešava sa mnogim populističkim liderima.

Viktor Orban, na primjer, kaže da je mađarski nacionalni identitet zasnovan na mađarskoj etničnosti. To je veoma problematično jer nije svako u Mađarskoj etnički Mađar a, zatim, veliki broj etničkih Mađara živi u svim susjednim zemljama i drugde u Evropi. Zato mislim da je ono što želimo neki oblik demokratskog, otvorenog, tolerantnog nacionalnog identiteta koji je zasnovan na zajedničkim demokratskim vrednostima ali ne nužno na stvarima kao što su rasa ili religija ili etničnost.

​Glas Amerike: Zbog čega su liberalne ideje naišle na takav otpor i da li se taj trend može preokrenuti? Da li očekujete rast broja neliberalnih lidera širom svijeta, čak i u zapadnim zemljama?

Fukujama: Mislim da je dio otpora nastao zbog globalizacije i zbog prirode ekonomskih promjena. U našem globalizovanom svijetu, ljudi koji žive u kosmpolitskim gradovima imaju razne mogućnosti – ekonomski dobro stoje a mnogo ljudi koji ne žive na takvim mjestima ne stoje tako dobro. Zato, u skoro svakoj zemlji, ljudi koji glasaju za populiste su obično stariji, manje obrazovani, i ne žive u velikim prijestonicama .

Tako nastaje socijalni konflikt i mislim da je važno za ljude koji su obrazovaniji i koji prihvataju globalizaciju da razumiju da nije svako imao koristi od svijeta koji je nastao poslije nje. I mislim da vlade to treba da uzimaju u obzir. S druge strane, populistički birači su obično u dijelovima društva koji se smanjuju, jer ljudi nastavljaju da se sele u gradove, nastavljaju da se obrazuju. Na kraju, populizam neće biti dominantna sila ni u jednom društvu.

​​Glas Amerike: Mnogi kažu da su zemlje sagrađene na liberalnim idejama ekonomski uspješnije. Međutim, kako objašnjavate, recimo, ekonomski uspješnu komunističku Kinu?

Fukujama: Mislim da su liberalne vrijednosti važne za tržišnu ekonomiju, zato što tržišna ekonomija zavisi od vladavine zakona. Zavisi od pravila koja su uspostavljena, koja su jasna i transparentna i koja se ne mijenjaju zbog politike. A to se ne dešava u mnogim od tih novih populističkih zemalja, jer populista dođe na vlast, na izborima, ali odmah počne da napada pravne osnove ili napada sudije. Kada im zakon ne ide na ruku, oni pokušavaju da podriju zakon. To svakako važi za Donalda Trumpa. Tačno je kada se radi o Orbanu i mnogim drugim populističkim liderima u Evropi.

Na duži rok, vjerujem da je to formula za korupciju, za neku vrstu “burazerske ekonomije” gdje uslovi igre nisu isti za sve učesnike. A na kraju, to nanosi štetu ekonomskom rastu.

Uzgred, sada izgleda da Mađarska ekonomski dobro stoji, ali ona dobija 5% bruto društvenog proizvoda kroz subvencije Evropske unije. Tako da bi rezultati te zemlje, da je prepuštena sama sebi bez Evrope, bili značajno gori nego što su danas. Mislim da ljudi moraju da razmišljaju o tome kada odlučuju da glasaju za nekog populističkog lidera.

Glas Amerike: Savjet Evrope, koji je zasnovan na zapadnim liberalnim vrednostima, nedavno je obnovio prava glasa Rusiji. Neki to nazivaju primjerom kako Rusija uspešno potkopava zapadne demokratske institucije.

​Fukujama: Rusija pokušava da iskoristi sva sredstva kojima raspolaže da proširi svoj uticaj. Vrlo je mudro koristila društvene mreže i internet da bi oslabila poverenje zapadne javnosti u sam zapadni svet. Takođe je pokušala da napravi saveze sa tim novim populistima. Mislim da je to glasanje bilo velika greška jer ne vjerujem da Rusija suštinski dijeli liberalne vrijednosti koje su neophodne da bi se sačuvao Savjet Evrope.

Glas Amerike: Putin je takođe izjavio za Financial Times da izgleda nema više pravila u međunarodnom poretku poslije hladnog rata. Ima li pravila u današnjem svjetskom poretku?

Fukujama: Ima mnogo pravila, a većina se odnose na ekonomske interakcije. To je svrha Svjetske trgovinske organizacije i EU i mnogih drugih trgovinskih sporazuma koji su napravljeni. Ono što trenutno ne postoji, po meni, je konsenzus o bezbjednosnim pitanjima, jer postoje fundamentalne razlike između SAD, Evrope, Rusije i Kine. U tom pogledu, vratili smo se u neku vrstu multipolarnog sveta kakav je postojao u 19. veku. To nije strašno. Mislim da ako zemlje budu poštovale određene umjerene norme ponašanja, svijet može da bude stabilan. Ali mislim da Rusija pokušava da podrije tu stabilnost jer osjeća da je jedan od najslabijih velikih igrača i želi da iskoristi sve čime raspolaže da proširi svoj uticaj.

​Glas Amerike: Šta je vaša poruka za kraj razgovora?

Fukujama: Izbori predstavljaju ultimativnu kontrolu populističkog lidera. Imaćemo veoma značajne izbore u SAD sljedeće godine, kada se gospodin Trump bude borio za drugi mandat. Mislim da ljudi treba da na to obrate pažnju i da shvate da su izbori važni u njihovim sopstvenim zemljama. A ako se ljudi koji podržavaju liberalne vrednosti ne organizuju, mobilišu i glasaju, onda će populisti preuzeti kontrolu. To je pouka koju svi treba da imamo na umu.

(Glas Amerike)