„Južna dolina“ : Naučnici smatraju da su otkrili vodu ispod površine Marsa
Mars je u popularnoj kulturi odavno simbol za vanzemaljski život, a odnedavno o njemu razmišljamo i kao o „Zemlji 2“ zbog ideja o terifikaciji i naseljavanju ove planete. Međutim, život kakav mi poznajemo nije moguć bez vode i stoga su istraživanja Marsa, pogotovo ona astrobiološke prirode, fokusirana na potragu za vodom. Ova potraga traje već nekoliko decenija.
Prvo se smatralo kako vode na „crvenoj planeti“ nema, a zatim je 2005. godine rover Opportunity pronašao mineral jarozit, koji se može formirati samo ukoliko postoji neki oblik zakiseljene vode. Onda je 2015. godine potvrđeno kako voda na Marsu postoji. Na žalost naučnika, ispostavilo se da je ta voda vrlo nestabilna, vezana za mineralne soli. Naime, naučnici su 2011. godine uočili tamne linije pomoću kamera NASA-inog Mars Reconnaissance Orbiter (MRO). Linije ne postoje tokom cijele marsovske godine, nego se javljaju sezonski, u proljeće i kasno ljeto, kada ekvatorijalni pojas Marsa prima najviše Sunčeve svjetlosti. Sama ova pojava se zove Reccuring Slope Lineae (RSL). Identifikovano je oko 50 regiona na planeti gdje se ovo događa. Naučnici su pretpostavili su da linije dolaze od toka nešto malo vode i da ukazuju na cikluse vode na Marsu koji bi mogli podržati primitivne oblike života, poput mikroba. NASA je 2015. potvrdila da se radi o vodi, ali je onda 2017. godine jedan rad, objavljen u Nature Geoscience, doveo u pitanje hipotezu da na Marsu postoji dovoljno vode u tečnom stanju da podrži život bakterija. Prema ovom radu, RSL su “potoci” pijeska. Međutim, autori ovog rada nisu odbacili u potpunosti tezu da vode na Marsu ipak ima, nego su naglasili da uočena vode nije voda na kakvu mi obično mislimo, nego se radi o vodi u obliku hidrata mineralnih soli.
Međutim, upravo je otkriveno kako ispod južne polarne kape Marsa, ispod područja nazvanog Planum Australe („Južna dolina“) postoji jezero tekuće vode. Jezero je otkriveno pomoću radarskog instrumenta MARSIS (Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding) na letjelici Mars Express Evropske svemirske agencije (ESA). Radar je skupljao podatke u periodu maj 2012 – decembar 2015.
Ovo je jedno od možda najuzbudljivijih otkrića u toku ove godine, jer će radikalno izmijeniti način na koji naučnici promišljaju o Marsu. Naime, znamo da je Mars nekada, prije nekoliko milijardi godina bio planeta sa tekućom vodom te da je možda mogao podržati život. O postojanju vode na Marsu svjedoče bezbrojni kanjoni koje je formirala voda te dna nekadašnjih jezera. Međutim, sadašnji uslovi na ovoj planeti – niska temperatura i nizak pritisak, onemogućavaju postojanje tekuće vode na površini.
Samo jezero se nalazi na dubini od oko 1.5 km ispod površine Marsa, i, prema riječima prof. Roberta Oroseia sa Italijanskog nacionalnog instituta za astrofiziku u Bolonji, ne radi se o velikom jezeru. Prema procjenama naučnika, jezero ima površinu od oko 20 kvadratnih kilometara, a nije jasno koliko bi moglo biti duboko.
Temperature u ovom području su niske (čak -30oC) i da bi voda bila u tekućem stanju, vjerovatno u njoj ima dosta otopljenih soli, što, opet, znači da nije povoljna za život.
Rad o ovom otkriću objavljen je 25. jula 2018. u časopisu Science.
(Kliker.info-Glas Amerike)
Komentari