Kliker.info

”Istovremeno, kao visoki predstavnik, ja sam i dalje veoma zabrinut u vezi sa nekim stavovima koje on zagovara i njihovim eventualnim destabilizujućim posljedicama na ovu zemlju”, kaže u razgovoru za Danas Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, odgovarajući na pitanje da li, uopšte, ima kontakte sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji ne krije da je u izuzetno lošim odnosima sa Inzkom i izriče oštre kritike na njegov račun.

Dodik, ali i Rusija, optužuju vas za srbofobiju. Kako komentarišete takve optužbe? 

– To je smiješno. Dodik zna, i svaki Srbin pravoslavac zna da sam ja od 1986. ktitor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu i dobrotvor srpskih pravoslavnih crkava od Njujorka, gdje je na Uskrs 2017. izgorela srpska pravoslavna crkva, do Mostara, gdje je veleljepna pravoslavna Saborna crkva uništena tokom rata. Mislim da nije korektna ocjena nazvati me srbofobom. Nema loših naroda. Ja sam to ponovio i nakon presude Mladiću. Ako pogledate moje izvještaje Savjetu bezbjednosti UN, uključujući i posljednji, vidjećete da se u njima jednako govori i o problemima koji dolaze iz Federacije kao i onima iz RS.

Jedan primjer je neprovođenje izmjena u kantonima koje bi garantovale konstitutivnost srpskog naroda u Federaciji BiH. Ja sam takođe protestovao i u pisanoj formi protiv uništavanja ćiriličnih naziva na putnim oznakama u Federaciji. To su pitanja do kojih je meni stalo, dakle, da neki kantoni u Federaciji moraju učiniti više.

Takođe, naglašavam probleme sa nedovoljnom zastupljenošću Srba u Domu naroda Federacije. Ipak, nažalost moram izvještavati i o komentarima i potezima koji dolaze iz RS, a kojima se osporava suverenitet zemlje, kao što je zagovaranje otcjepljenja od strane nekih političara iz RS, ili odbacivanje sudskih odluka. Moj mandat je da osiguram provođenje mirovnog sporazuma, tako da ako neko kaže da zemlja treba da se raspadne, mislim da je logično da moram reći šta mislim. Ali to nema nikakve veze sa srbofobijom.

Kako ocjenjujete aktuelnu situaciju u BiH? 

– Nažalost, političke stranke su, izgleda, već u predizbornom raspoloženju. To je prilično preuranjeno, s obzirom da su izbori tek u oktobru. U narednim mjesecima možemo očekivati dosta političkog aktivizma i negativne retorike, što će usporiti tempo reformi i uticati na političku klimu. To BiH sebi ne može priuštiti i to njenim građanima sigurno nije potrebno. Čak su i ministri spoljnih poslova država članica EU izrazili žaljenje zbog činjenice da su retorika podela koja se ukorenila u prošlosti i preuranjena predizborna kampanja usporili tempo reformi i uticali na političku klimu.

Međutim, u BiH jeste došlo do određenih pomaka, ali za obične građane nedovoljno. Ova zemlja je preduzela neke pozitivne korake u pravcu implementacije Reformske agende i trenutno se nastoje završiti odgovori na sva od ukupno oko 3300 pitanja iz Upitnika EU. Usvojen je Zakon o akcizama, u cilju izgradnje autoputeva, potpisan je Sporazum o transportu i usvojena je Strategija o ruralnom razvoju. Druga stvar je osjećaj hitnosti koji je jako bitan. BiH nema više vremena za gubljenje, posebno sa stanovišta mladih ljudi, koji odlaze u zabrinjavajućem broju.

Koji su, prema vašem mišljenju, najveći izazovi za stabilnost BiH? Može li se očuvati “dejtonska BiH”?

– Naravno da može. To pitanje postoji samo u medijskim spinovima i njega često plasiraju neki političari. Hitan prioritet i izazov jeste postići sporazum oko izborne reforme, što će olakšati neometano provođenje izbornog procesa i uspješnu implementaciju izbornih rezultata u oktobru 2018. Ovo nije najveće pitanje, ali jeste najhitnije da bi se omogućilo provođenje normalnih izbora, ili, drugim riječima, treba sprečiti “mostarizaciju”, odnosno stanje u kojem se u Mostaru nisu održali izbori od 2008.

Osim toga, važno je nastaviti napore u pravcu evroatlantske integracije, a rezultati tih napora treba da se materijalizuju. Govoreći u širim okvirima, BiH treba socijalne, ekonomske i druge reforme, u kojima će jačanje vladavine prava biti srž svih napora. Ova zemlja treba da riješava svakodnevne probleme građana, od kvaliteta javnih usluga do funkcionisanja i efikasnosti zdravstvenog sistema i borbe protiv korupcije, što je jedna šira pošast u Jugoistočnoj Evropi. Građani BiH zaslužuju lidere koji su voljni da se zalažu za istinski napredak i koji gledaju u budućnost. Bosni i Hercegovini i regionu ne treba stalno okretanje iza sebe i gledanje u turbulentnu prošlost, što ovu zemlju drži u stanju konstantne napetosti.

Kako ocjenjujete nedavnu proslavu Dana RS i poruke koje je tom prilikom javnosti uputio Dodik, uključujući one o nezavisnosti? 

– Prije svega, dozvolite da jasno kažem – Bosna i Hercegovina je, od njenog jednoglasnog prijema u puno članstvo Ujedinjenih nacija 22. maja 1992, međunarodno priznata država, čiji su suverenitet i teritorijalni integritet zagarantovani međunarodnim pravom i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Prema Mirovnom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovina i postoje isključivo po osnovu Ustava BiH. Sve drugo je samo prodavanje magle – prazna priča čiji je cilj postizanje kratkoročnih političkih poena.

Niko unutar međunarodne zajednice, uključujući i mene, nije protiv toga da RS ima svoj dan. Na primjer, 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski sporazum 1995, koji se, uostalom, već obilježava u RS. Ali to se mora organizovati u skladu sa pravnim okvirom i bez diskriminacije. Ustavni sud BiH je procijenio ustavnost obilježavanja 9. januara kao Dana RS i utvrdio da je to neustavno. Vladavina prava je kamen temeljac demokratije i to znači da su odluke suda konačne i obavezujuće. Nepoštivanje vladavine prava stavlja vas na pogrešnu stranu zdravog razuma, kao i na pogrešnu stranu evropskih vrijednosti. To čoveku oduzima pravo da se zove legalistom ili da tvrdi da neguje evropske demokratske vrijednosti.

Kako komentarišete izjave Bakira Izetbegovića o Kosovu koje su izazvale veliku buru u Srbiji? 

– Bakir Izetbegović je govorio o dalekoj mogućnosti u budućnosti. Međutim, on je rekao i on tačno zna da je bez srpskog člana Predsjedništva, Ivanića, priznanje Kosova apsolutno nemoguće. Nema načina da do toga dođe. S druge strane, budimo iskreni, samo nekoliko dana kasnije, predsjednik Turske Erdogan, koji je priznao Kosovo, veoma je toplo dočekan u Beogradu. I to sa sevdalinkom i pjesmom na turskom jeziku.

Mislim da su kontroverze koje su uslijedile nakon Izetbegovićevih izjava bile nepotrebne, budući da je odnos Bosne i Hercegovine sa Kosovom pitanje iz oblasti vanjske politike, o kojoj odlučuje Predsjedništvo. U tom predsjedništvu, srpski član ima mogućnost da pokrene mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa u pogledu određenih odluka i lako to može spriječiti. Dakle, dajte da se poštujemo, imajmo razumjevanja za stvari koje su drugima važne i krenimo na druge teme kako bismo donijeli više stabilnosti i prosperiteta cijelom regionu.

 Kako gledate na odnose Srbije i BiH, uključujući veze Beograda i Banjaluke? 

– Uprkos ponekad disonantnim tonovima, siguran sam da će BiH i Srbija u srednjeročnom i dugoročnom periodu održati dobre odnose kao prvi susjedi. Oni trebaju jedni druge politički i ekonomski. Regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi su dio procesa pristupa u EU i nadam se da će odnosi između ove dvije zemlje biti na najvišem mogućem nivou. Srbija je potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir i prihvatila je da u potpunosti poštuje suverenu jednakopravnost BiH. Meni je drago da predsjednik Vučić uvijek ističe kako voli RS, ali istovremeno ističe i kako poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Da li ste u kontaktu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem? 

– Mi se poznajemo nekoliko godina i u kontaktu smo SMS-om. Jedan drugom čestitamo praznike. Ali već izvijesno vrijeme se nismo vidjeli. Sreo sam se sa premijerkom Anom Brnabić na Bledu u septembru. Održali smo veoma dobar i konstruktivan sastanak. Što se tiče predsjednika Vučića, ja ću pokušati da se sastanem s njim prije proljeća. Predsjednik Tadić je bio prvi predsjednik Srbije koji je posjetio Srebrenicu, a Aleksandar Vučić je to isto uradio 2015. On je i ponovo došao u ovaj tragični gradić uprkos prijašnjoj ružnoj “dobrodošlici” i finansijski pomaže.

Budući da je Srbija potpisnica Dejtona, mi smo uvijek mogli razgovarati o pitanjima koja se odnose na region ili na implementaciju Mirovnog sporazuma. Ovih dana sam se sastao i sa predsjednicom Hrvatske, Kolindom Grabar Kitarović. To vam je, znate, isto kao i u nekoj porodici, međusobne posjete su uvijek korisne i prijatne. Prije nekoliko dana bio sam na parastosu u Srbiji. Bilo je veoma tragično, jer je umrla relativno mlada, plemenita osoba. Ali smo zaključili da nije dobro viđati se samo na tužnim događajima.

Kako komentarišete ubistvo srpskog političara Olivera Ivanovića na Kosovu? Kako će taj tragični događaj uticati na nastavak briselskih pregovora Beograda i Prištine? 

– To je zaista pretragična vijest! Ne postoje adekvatne riječi! Nisam mogao vjerovati, bio sam šokiran. Nešto u meni se slomilo. Jedan Vili Brant se ne rađa svaki dan. Lično sam poznavao gospodina Ivanovića, ne baš dobro, ali smo se susretali, i iskoristio bih ovu priliku da izrazim najiskrenije saučešće njegovoj porodici, supruzi, sinovima i prijateljima. Nadam se da se to neće negativno odraziti na stabilnost regije. Ali iskoristimo ovu priliku da se borimo za njegov amanet. Jer ljubav, dijalog, pomirenje i razumevanje moraju prevladati nad mržnjom i podjelom. Mržnja proizvodi mržnju i može biti prevladana samo prijateljstvom. Moramo stalno raditi za bolji svijet. Svi. Ako mi ne uspijemo, to će biti još jedan ogroman poraz za čovječanstvo.

Iz pojedinih diplomatskih krugova se često može da bi BiH trebalo da se pridruži NATO. Šta Vi mislite o takvom scenariju? 

– Ustav BiH – Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma jasno kaže da je spoljna politika isključiva nadležnost institucija na državnom nivou BiH. Pitanje članstva u NATO, koje je dio spoljne politike BiH, spada u isključivu nadležnost države BiH. i nikog drugog. Što se tiče Akcionog plana za članstvo u NATO, Predsjedništvo BiH već je odlučivalo o tom pitanju 2009. godine.

Odluku su doneli tadašnji članovi Predsjedništva, uključujući srpskog člana Predsedništva, Nebojšu Radmanovića. U stvari, upravo je gospodin Radmanović potpisao formalnu prijavu generalnom sekretaru NATO 2009, kojom je upućen zahtjev da BiH uđe u Akcioni plan za članstvo u NATO. Prema tome, govorimo samo o Akcionom planu za članstvo. Ne o samom članstvu. Odluke Predsjedništva BiH ostaju na snazi ukoliko ne budu povučene ili se na neki drugi način izmjene, tako da je situacija sasvim jasna.

Omogućiti neometane izbore

Zalažete se za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH. Šta bi te izmjene donijele građanima? 

– Provođenje odluke Ustavnog suda BiH o Izbornom zakonu je vrhunski prioritet. To je pitanje vladavine prava, prije svega, ali isto tako i pitanje koje ima veliku političku težinu i implikacije za Bosnu i Hercegovinu. Zato je od samog početka stav međunarodne zajednice, kao i moj lični stav o tom pitanju sasvim jasan. Nadležni organi u BiH treba da preduzmu potrebne korake da bi se omogućilo neometano održavanje opštih izbora 2018. a nakon njih i provođenje izbornih rezultata. To je pitanje koje se ne može zaobići.

(Kliker.info-Danas)