Kliker.info

Nakon američkih upozorenja zbog zastoja u reformama u našoj zemlji te poruka predstavnika Evropske unije da su umorni od BiH, i predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da je i sam vrlo zabrinut cjelokupnom  situacijom u BiH.U intervjuu za "Dnevni avaz" Tihić iznosi da su razlozi njegove zabrinutosti u nespremnosti "jednog  broja političara da sjednu i naprave dogovor i kompromis, odnosno zbog njihove isključivosti koja traje od izborne kampanje do danas i postaje sve jača".

Na koga konkretno mislite? Da li su to lideri SNSD-a i SBiH, Milorad Dodik i Haris Silajdžić?
– Ne bih sada tu do kraja bio precizan. Mislim da je velika šteta što ustavni amandmani nisu usvojeni, jer nakon toga došlo je do pogoršanja situacije i nestanka političke volje za sporazumijevanjem i dogovaranjem. Srušeni su amandmani, a nije dato ništa drugo. To je dalo Dodiku za pravo da sada razbija sve, da se ponaša isključivo, arogantno, često vrlo nekorektno i bezobrazno prema svima, pa i prema svojim sagovornicima i međunarodnim predstavnicima. Tu su različite odgovornosti i jednog i drugog.

U čemu vidite Silajdžićevu?   – Sigurno je da niko ne može zaboraviti prošlost i da se moramo boriti za istinu i pravdu. Međutim, priča o prošlosti i insistiranje na svim odgovorima odmah i sada, čak i kada je u pitanju presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu, može ugroziti dostignuti napredak i usporiti naš evropski put. Neka pitanja ne moramo i ne možemo odmah riješiti. I na presudu smo čekali 14 godina, pa i za njeno izvršenje trebat će neko vrijeme. Ne smijemo dozvoliti da to bude uzrok sukoba i podjela, ali isto tako moramo biti ustrajni da kroz proceduru, vrijeme, dogovaranje, a to je ona politika koju je vodio rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, korak po korak rješavamo pitanja, a ne da, odjednom, sada stanemo. Ne možemo mi sada ubijediti Srbe da kažu: "Jeste, mi smo krivi".

Gdje je onda rješenje?    – Moj politički kapacitet nakon izbornog rezultata je manji od onih koji su dobili izbore i na određeni način i moja odgovornost je manja, bez obzira što sam predsjednik najjače političke stranke. Ali, ja zaista činim napore. Napravio sam draft političkog sporazuma i mislim da su o njemu pozitivne komentare dali i predstavnici međunarodne zajednice.

Mislite na Vaš papir koji ste sačinili nakon sastanka s Dodikom? On je negirao da ste bilo šta tada dogovorili. – Da, to je taj papir i rješenja iz njega u dva segmenta Dodik je prihvatio. Tu sam predložio usvajanje aprilskog paketa uz reducirano entitetsko glasanje. Za reformu policije predložio sam postojanje lokalnih policijskih oblasti u okviru entiteta, s tim što bi posebna oblast bila Srebrenica, a sarajevska bi mogla prelaziti entitetsku liniju. Za Srebrenicu sam predložio poseban status koji bi sadržavao sigurnosne elemente – lokalnu policijsku oblast, tužilaštvo i sud za suđenje ratnim zločinima od Suda BiH, sjedište SIPA-e, zatim ekonomski dio, gdje bi posebna sredstva bila izdvajana za razvoj tog područja i da vlast na narednim lokalnim izborima bude uspostavljena na bazi popisa stanovništa iz 1991. godine. Sve to bilo bi u jednom zakonu, a posebno bi bili zakoni o Memorijalnom centru i zabrani negiranja genocida. 

Dodik je tada oštro demantirao da je bilo šta od toga prihvatio.  – Pazite, sebe smatram ozbiljnim i odgovornim čovjekom i prilikom razgovora Dodika i mene bio je prisutan i Nebojša Radmanović. U načelu smo dogovorili usvajanje aprilskog paketa uz reducirano entitetsko glasanje i prijedlog za Srebrenicu. Dodikovo je da to potvrđuje ili negira, ali tako je bilo. On je tada žurio na sastanak s visokim predstavnikom, a čak je želio da javno objavi ovo što smo dogovorili u vezi sa Srebrenicom. Ja sam rekao da to ne čini, jer nisam imao prethodni dogovor sa Silajdžićem i udruženjima Srebreničana i sada mi je žao što ga nisam pustio da to objavi. 

Postoje informacije da i visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz- Schilling) ima određeni papir, odnosno prijedlog ustavne reforme. Znate li šta o tome?  – Ne, ali u srijedu ću imati sastanak s njim, američkim ambasadorom Daglasom Meklhenijem (Douglas McElhaney), šefom Delegacije Evropske komisije Dimitrisom Kurkulasom (Kourkoulas). Ovo što Šiling radi, odnosno EU i Amerika, vidim kao drugu fazu i smatram da prethodno treba usvojiti prvu. To bi nam olakšalo sporazumijevanje za drugu fazu. A, sada voditi razgovore od samog početka, mislim da ne bi bilo dobro. 

Kada se može očekivati zajednički sastanak svih lidera političkih partija?  – Mislim da će to biti nakon ovih pojedinačnih razgovora, a ove sedmice će biti sastanci i sa Silajdžićem i s Dodikom. Onda se nadam da će iduće sedmice biti i zajednički sastanak.

 Mirela Kukan(avaz)