Kliker.info

Krivicu za neuspjeh pregovora o reformi Ustava BiH i policije ne treba svaljivati na lidere vodećih političkih stranaka u BiH, jer su to jedina dva teška pitanja koja su ostala neriješena u našoj državi, kazao je Nikola Špirić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, u intervjuu za "Dnevni avaz".- Mislim da nas je međunarodna zajednica načinom na koji nam je željela pomoći dovela u ćorsokak. Želim vjerovati da je nedavnim organizovanjem susreta bh. političkih lidera Harisa Silajdžića i Milorada Dodika Ambasada SAD željela pomoći, ali izgleda da smo mi takva vrsta pacijenta koji i najbolju moguću pomoć može upropastiti – rekao je Špirić.

Koliko je neuspjeh tih pregovora utjecao na rad Vijeća ministara?
– Naš rad plaća cijenu nepostojanja političkog dogovora u bitnijim stvarima kao što su reforma policije i Ustava BiH. Jer, i kada bismo sve drugo uradili, ako ne okončamo te dvije reforme, opet će se govoriti o neuspjehu BiH na planu zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Vidite li izlaz iz ovog ćorsokaka?– Sada je vrijeme hlađenja glava svih koji su učestvovali u kreiranju i stvaranju ovakvog ambijenta i vrijeme traganja za novim iskorakom. Treba se vratiti dijalogu i na početak priče o reformi Ustava.

Gdje je taj početak, na nuli ili na aprilskom paketu ustavnih reformi?– Šteta je što nismo usvojili aprilski paket, koji bi ojačao krhke državne strukture. Oni koji misle da će početi s nule, varaju se. Počet će od aprilskog paketa. Nažalost, mislim da nema političke volje da on bude usvojen u Parlamentu BiH. Ne razumijem one koji pričaju da je problem način glasanja. Problem BiH je što ne postoji bazični dogovor, a kada to postoji, sasvim je svejedno hoćete li glasati s obje ruke, obje noge, entitetskom većinom, konsenzusom…

Može li rješenje statusa Kosova, kako to tvrdi predsjednik RS Milan Jelić, destabilizirati Balkan?  – Prije osam godina, političaru koji bi pokušao dati odgovor na to pitanje bio bi zabranjen politički angažman. Niko iz BiH nije otvorio pitanje veze Kosova sa BiH. To je učinila međunarodna zajednica kazavši da bonske ovlasti ostaju u BiH ne zbog unutrašnjih problema nego zbog regionalnog problema, poslavši nam poruku da između BiH i Kosova ima snažna veza. Tako će i ubuduće postojanje te veze zavisiti isključivo od želje globalista, a ne nas u BiH.

Ali, priča o Kosovu prema oprobanom sistemu se koristi za teze o referendumu za odvanjanje RS?– Ta priča medijski se zloupotrebljava. Ono što može biti opasno za BiH jeste dio autistične politike koju je država vodila. Niko ne spori da su entiteti dio države, ali i BiH to mora pokazati, a ne tretirati ih genocidnim, nepoželjnim… To kod dijela bh. ljudi stvara osjećaj da ih država ne prihvata. Bojim se da politički establišmenti iz Sarajeva vode onu politiku koju je Beograd vodio pred raspad Jugoslavije, kada se manje vodilo računa kako se osjećaju Slovenci, Hrvati… Zato, ako išta izgradi samostalnost entiteta, to će biti državna autistična politika.

Navodi se da su u vašem obezbjeđenju osobe sa spiska za Srebrenicu?
– To je pitanje za SIPA-u, koja se bavi obezbjeđenjem javnih ličnosti, pa i Nikole Špirića. Neki u to pitanje klasičnim lažima upliću i moju porodicu, navodeći kako su mi u obezbjeđenju i dva sestrića. Žalim takve medije i moram ih razočarati podatkom da moja sestra ima samo dvije kćerke. Ako primijetite dame u mom obezbjeđenju, znajte da su to moje sestrične.

Kakve su šanse da se u BiH uvede diferencirana stopa PDV-a? – Za takvo šta potrebna je politička odluka, promjena zakonodavstva… No, mislim da je uvođenje diferencirane stope izvodljivo. Pokušavamo istražiti mogućnost da ostane stopa PDV-a od 17 posto, a da se utvrdi uža grupa proizvoda koji bi imali diferenciranu stopu, o čijoj visini je rano govoriti. No, tim izmjenama ne smije u finansijskom smislu biti ugrožen budžet BiH ili entiteta.

Ulazak BiH u Evropsku uniju. Sve je stalo na tom planu. Šta i kako dalje?– Bojim se da se ovaj prostor Balkana priprema za neko dugotrajnije preuređenje i ostajanje izvan EU, što je najveća opasnost za BiH. Evropa neće čekati da mi uvidimo kako je bitno biti njenim dijelom. Bh. lideri trebaju se posvetiti ispunjavanju uslova kako bismo što prije iskoristili šansu da postanemo dio EU. Treba ozbiljno shvatiti upozorenja da bi se o novom proširenju EU moglo odlučivati referendumima zemalja članica. To znači da ako jedna od 27 članica bude protiv priključenja, mi ćemo morati čekati na prijem čak i kada ispunimo sve uslove za članstvo.

Nema projekata za ulaganja u Srebrenicu .  – Još čekamo prijedloge za ulaganja u Srebrenicu. Nevjerovatno je da sada imamo 30 miliona KM, a da nema projekata u koji se taj novac može uložiti. To dovoljno govori da je Srebrenica bila isključivo politička, da ne kažem politikantska priča. Srebrenici treba agencija za razvoj, koja će uraditi dugoročnu strategiju, pripremati projekte za Srebreničane, koji mogu računati na otvorena vrata mog kabineta – navodi Špirić.    Sanja Škuletić (avaz)