Počela pravna bitka tko će graditi koridor
Zakon o cestama BiH koji se pojavio u formi prednacrta vjerojatno je najlošiji zakonski proizvod koji je izašao iz kuhinje interesnih i političkih lobija u Sarajevu, a posebice nije logično da se njegovi autori zauzimaju za razvlašćivanje države iako se zakon upravo donosi na državnoj razini. Iz kratkoga pregleda uočene su brojne primjedbe, no najvažnije se odnose na gradnju buduće autoceste na prometnom koridoru Vc nad kojim bi, prema sadašnjim prijedlozima, mjerodavnost trebali imati entiteti, a ne država. Takvi prijedlozi upravo su stigli iz federalnog ministarstva prometa, kojemu je do jučer bio na čelu sadašnji federalni premijer Nedžad Branković, a sada je Nail Šećkanović iz Tuzle. Prema tim prijedlozima koji se rade prema uzoru na Republiku Srpsku, Federacija bi imala utjecaja nad dodjeljivanjem koncesije za koridor, određivanjem izvođača radova, upravljanje te kasnije održavanje autoceste na putnome koridoru Vc. Državno ministarstvo prometa i veza, prema sadašnjem tekstu zakona, imalo bi ulogu stručnog suradnika. Tu leže i svi odgovori vezani uz očekivanja interesnih građevinskih lobija okupljenih oko Stranke demokratske akcije, a ponajprije graditelja bliskih Silajdžićevoj stranci za BiH, koji pod nadzorom drže federalne poluge vlasti. To je prije svih Hamzalija Ibrić Jata, koji je gradio sve važne javne projekte, u kojima predstavnici SBiH imaju utjecaja. Od ukupne dužine trase kroz BiH, koja je 337 kilometara, otprilike 30 je kilometara mostova, a 74 km tunela. Vrijednost je cijeloga projekta, prema preliminarnim procjenama, 3,2 milijarde eura, a okvirni rok gradnje za cijelu je trasu do 2013. godine. Predviđa se kako će se na gradnji toga koridora zaposliti nekoliko tisuća radnika. To je golemi projekt koji će uz građevinsku operativu pokrenuti i druge gospodarske grane. Zoran Krešić (VL)
Komentari