Dokumenti kriju dokaze o umiješanosti Srbije u rat u BiH?
Tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo je 25. aprila zahtjev za skidanje povjerljivog statusa sa dva dokumenta iz predmeta Slobodana Miloševića kojima je Žalbeno vijeće, a na zahtjev vlade u Beogradu, odobrilo zaštitne mjere. Zahtjev se odnosi na odluku Žalbenog vijeća od 6. aprila 2006. i podnesak Tužilaštva od 9. februara prošle godine. Izuzev naslova dokumenata, portparol Tužilaštva Olga Kavran nije mogla govoriti o njihovom sadržaju, ali je istakla da će više moći reći ako bude odobren zahtjev Tužilaštva.Postoji nekoliko mogućih verzija o tome šta se krije u ovim dokumentima. "Avazovi" izvori kažu da se iza naslova tražena dva dokumenta najvjerovatnije kriju transkripti sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane, personalni dosje Ratka Mladića s dokazima da je bio pripadnik Vojske Jugoslavije, pa čak i dokazi da su "Škorpioni" bili legalna jedinica MUP-a Srbije. Ako Sud ne odobri skidanje oznake povjerljivo s dokumentacije vezane uz Miloševića ili to ne učini Vlada Srbije koja ju je i obezbijedila, nema mogućnosti da ona do zatvaranja Tribunala postane javna. U tom slučaju ovi dokumenti će nakon zatvaranja Tribunala završiti u sjedištu Ujedinjenih naroda u Njujorku, gdje će biti zaštićeni minimalno narednih 20 godina.Nakon optužbi o nagodbi Karle del Ponte (Carla) s Beogradom, uvid javnosti u zahtjeve Vlade SCG, podnesak Tužilaštva i odluku Žalbenog vijeća mogao bi baciti više svjetla na to ko je i pod kojim uvjetima odobravao zaštitne mjere dokumentima. Tu će se imati na umu i činjenica da je te dokumente Beograd nastojao skriti od Međunarodnog suda pravde, u kojem se u to vrijeme, od kraja februara do početka maja 2006., vodila usmena rasprava u sporu BiH protiv SCG za genocid. (kliker.info/avaz)
Komentari