Kliker.info

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetio je danas Kuću cvijeća u Beogradu gdje je položio vijenac na grob Josipa Broza Tita i upisao se u knjigu utisaka. Na taj način Komšić je odao počast drugu Titu koji je preminuo 4. maja 1980. godine. Ovom prilikom Komšić je obišao i memorijalni kompleks "25. maj" u kojem se nalazi najveći dio predmeta koje je kao državničke poklone dobijao Josip Broz Tito.Komšić je u Beograd otputovao u privatnom aranžmanu i nije imao nikakvih kontakata sa srbijanskim dužnosnicima, stoji u saopštenju iz Ureda  člana Predsjedništva BiH. Inače,nekadašnji predsjednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, čovjek koji je obilježio 20. stoljeće južnoslavenskih naroda rođen je  u Kumrovcu, Hrvatska, 7. maja 1892. U svijetu poznat i kao Maršal Tito, bio je najznačajnija politička ličnost Jugoslavije od Drugog svjetskog rata pa do svoje smrti.Rođen je kao sedmo dijete u porodici Franje i Marije Broz. Otac Franjo je bio Hrvat, a majka Marija Slovenka.Kao jugoslavenski državnik, na planu unutrašnje politike Tito 1950. započinje uvođenje radničkog samoupravljanja kao pokušaj sprječavanja daljnje birokratizacije jednopartijskoga sistema.Kasnije, u 60-ima, uvodi niz gospodarskih i političkih reformi koje su za svrhu imale reduciranje nasilja državnog aparata nad seljacima i inteligencijom, jačanje prava republika naspram državnoga centralizma, te uvođenje elemenata tržišnoga gospodarstva.U januaru 1953. izabran je za predsjednika Republike. U tom je razdoblju Jugoslavija počela dobivati i vojnu i ekonomsku pomoć Zapada, kao ohrabrenje režimu nastaviti ulogu prepreke daljnjem širenju sovjetskoga utjecaja.Godine 1955., nakon Staljinove smrti i mlake sovjetske liberalizacije pod Hruščevom, Tito normalizira ranije raskinute odnose sa SSSR-om.Razvijanje dozvoljenih prostora slobode u zemlji odvijalo se u ciklusima stezanja i popuštanja. Prva reakcija na raskid sa SSSR-om bio je rast represije, s okrutnim režimom Golog otoka.Postepeno se režim ublažuje; priznaje se promašaj kolektivizacije i usvaja fleksibilnija politika prema selu. Ponovno stezanje označeno je hapšenjem Milovana Đilasa 1954., pa onda opet proširenje smjenjivanjem Aleksandra Rankovića 1966., pa stezanje obračunima s "liberalima", "tehnomenadžerima" i "nacionalistima" 1970.-1972.Najznačajniji preokret se dogodio u vanjskoj politici: potaknut putovanjima i vezama s vođama novooslobođenih zemalja poput Indije i Egipta, Tito postaje jednim od osnivača i najutjecajnim državnikom pokreta nesvrstanosti.Daljnja demokratizacija jugoslavenskoga društva od sredine 1960-ih godina praćena je smjenom nekih od vodećih komunista stare, centralističko-sovjetske garde (Aleksandra Rankovića na Brijunskom plenumu CK SKJ 1966.) Godine 1970. započinje temeljitu reformu federacije radi prenošenja saveznih ovlasti na republike, što se ostvaruje ustavnim amandmanima 1971., a zatim i Ustavom 1974.Unatoč padu značaja pokreta nesvrstanih, Titov ugled je ostao visokim i dan-danas visok u nesvrstanim zemljama, gdje i čak i među najizoliranijim zajednicama znaju za njega, iz razloga što su ti nesvrstani narodi kroz suradnju s Titovom Jugoslavijom ostvarili veliki civilizacijski napredak.(Kliker.info/agencije)