Kliker.info

Stranka demokratske akcije prioritetnim zadatkom vlasti smatra ispunjavanje uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ističe na početku razgovora za "Dnevni avaz" predsjednik SDA Sulejman Tihić. – To podrazumijeva reformu policije i ispunjavanje nekih drugih uvjeta, poput zakona o visokom obrazovanju. Uz to, presuda Međunarodnog suda pravde (MSP) mora bitiprovedena. Iznad svega, mi moramo reformirati Ustav BiH – kaže Tihić.

Vi ste, izgleda, jedini politički lider koji insistira na amandmanima. SDP, SDS, SNSD odstupili su od njih.
– Pogrešno vam se čini. Uopće ne insistiram na njima. Uvjeren sam da je napravljena velika greška što ih nismo usvojili. Od 26. aprila prošle godine sve je krenulo nizbrdo. Da smo tada prihvatili amandmane, u maju bismo već imali reformu policije. Umjesto toga došli smo u situaciji da mnogi političari ne žele praviti kompromise, jer na izborima se vidjelo da se to ne isplati.

Mislite na Silajdžića?– Mislim na sebe! Zbog kompromisa koje sam nudio, kažnjen sam na izborima. Uvjeren sam da će se Parlament vratiti na te amandmane, uz neke korekcije.

Govorite o korekcijama koje ste nedavno ponudili u vezi s entitetskim glasanjem. To je, ustvari, nudio i Sead Avdić prije godinu i Vi ste prvi bili protiv toga. – Nisam ja bio protiv, već drugi. Ali, da li je zbog toga trebalo odbaciti 13 izvornih novih državnih nadležnosti, osam podijeljenih, predsjednika umjesto Predsjedništva BiH, jaču državnu vladu i parlament…

Kada očekujete usvajanje amandmana?– Ustavna reforma ključ je mnogih reformi i treba je provesti. Da li će se to raditi u ovoj prvoj fazi, dograđivati je ili nešto drugo, ne znam. Postojeći ustavni okvir smetnja je daljnjem razvoju BiH. S ovim ustavom ne možemo provesti sve reforme koje nas čekaju. Da su amandmani usvojeni prošle godine, sigurnost bi bila izvorna nadležnost države i ne bismo imali situaciju koju sada imamo u toj reformi.

I Vi dijelite stav Milorada Dodika i Dragana Čovića da prvo treba promijeniti Ustav pa ići u daljnje reforme?– Najviše bih volio da se to uradi u paketu. Da više ne gubimo vrijeme. Ako postoji volja za tim, jednim političkim sporazumom mogu se riješiti oba pitanja. S tim što bi prvo bile usvojene promjene Ustava, a onda reforma policije.

A Haris Silajdžić? On baš i nije spreman na kompromis u vezi s entitetskim glasanjem. Jeste li nezadovoljni njegovim ponašanjem?– Nisam nezadovoljan. Sa Silajdžićem dobro sarađujem, radi svih važnijih odluka i pitanja se sastajemo i razgovaramo.

Čini se da od reformi ipak nema ništa. Pozicije su zakovane i nepomirljive.– Pogrešno vam se čini. Blizu smo dogovora o reformi policije. O Srebrenici se možemo lako dogovoriti ako postoji volja. Promjene Ustava mogu se napraviti ako iz RS prihvate da se entitetsko glasanje primjenjuje samo kod prijenosa nadležnosti i podijeljenih nadležnosti države i entiteta. Ako hoćemo maksimalističke ciljeve, dogovora nema.

Vi nećete ići u promjene Ustava bez Stranke za BiH?– Teško je ići u to bez Stranke za BiH.

A jeste li sigurni da će Vas podržati svi poslanici Vaše stranke?– Cijela stranka i prošle godine je stajala iza toga. To što je iskočio jedan poslanik – dešava se. Ne očekujem da će se iskakanje desiti sada. Želim insistirati na poboljšanjima prvog paketa koji bi bio prihvatljiv Stranci za BiH. Teško da bismo bez nje mogli prihvatiti amandmane.

Zahvaljujući Vama, Dodik je još jednom postao premijer. Čini se da Vam baš i nije vratio kredit. – Jeste, vratio je. Glasao je za ustavne amandmane. Tada smo se nešto dogovorili i on je to ispoštovao. On je uzeo ono što njemu odgovara, a mi nismo iskoristili to što je dao. Dodik je, dakle, bolje prošao.

Realno je da Srebrenica dobije specijalni status – Do krajnjih ciljeva nije moguće doći jednim potezom. Zato SDA smatra da u ovom trenutku jeste realno da Srebrenica dobije poseban status garantiran državnim zakonom. Njime bi ona imala određenu samostalnost u odnosu na druge općine u RS. Tim posebnim statusom Srebrenica bi imala niz posebnosti, a naročito kada je u pitanju striktno poštivanje popisa iz 1991. godine. On bi se primjenjivao, naprimjer, u sastavu narednog općinskog vijeća.
Također, Srebrenica, odnosno područje odakle potiču žrtve genocida, imala bi posebne ekonomske privilegije kojima bi se privlačili strani investitori, a taj grad imao bi pravo da upravlja prirodnim dobrima, poput Banje Guber ili Rudnika Sase.  Sead Numanović (avaz)