Sanader: ‘Istražiti vjerodostojnost Niceovih optužbi’
Nice je, podsjetimo, optužio Del Ponte da je zataškavala ulogu vojnog i politièkog vrha bivše SRJ u ratu u Hrvatskoj i BiH. Sanader je istaknuo da bi o tom pitanju, pokažu li se te izjave toènima, trebali raspravljati Ujedinjeni narodi.– Ukoliko bi se potvrdila vjerodostojnost te izjave, tih optužbi, onda to pitanje treba raspraviti u UN-u, vjerojatno u Vijeæu sigurnosti jer je UN utemeljitelj Meðunarodnog kaznenog suda u Den Haagu, rekao je Sanader novinarima nakon sveèanog obilježavanja 17. obljetnice osnutka vrlièkog HDZ-a.Premijer je dodao da zasad o tome "više ne može ništa reæi", ali je naglasio da se radi o "vrlo ozbiljnoj" stvari.Naime, glavni tužitelj u haškom procesu protiv Miloševiæa Geoffrey Nice je u pismu upuæenom Jutarnjem listu, objavljenom u nedjeljnom izdanju, potvrdio ranije pisanje "New York Timesa" o tome da je Carla del Ponte s Beogradom postigla nagodbu kako bi se prikrili kljuèni dokazi o upletenosti vojnog i politièkog vrha tadašnje SRJ u ratu u Hrvatskoj i BiH.Naime, u proljeæe 2003., za vrijeme suðenja Slobodanu Miloševiæu, stotine dokumenata stiglo je iz Beograda u ICTY s oznakama "Obrana. Državna tajna. Strogo povjerljivo". Pošiljka je sadržavala transkripte ratnih sastanaka jugoslavenskih politièkih i vojnih èelnika i obeæavala je najbolji unutrašnji uvid u ulogu Srbije u ratu u BiH, napisao NY Times u broju od ponedjeljka.No postojala je "kvaka". Srbija je pribavila odobrenje ICTY-a da dijelovi toga arhiva ostanu nedostupni javnosti. Pozivajuæi se na "interes nacionalne sigurnosti", pravni zastupnici Srbije zacrnili su mnoge osjetljive – oni koji su ih vidjeli kažu inkriminirajuæe – stranice. Suci i zastupnici optužbe i obrane pred ICTY-em mogli su vidjeti taj cenzurirani materijal, no on nije bio dostupan meðu javnim dokumentima tribunala.Kako u svom pismu jednom hrvatskom dnevnom listu navodi Nice, "odluka o odobrenju takve zaštitne mjere (materijal zatvoren za javnost) potjeèe osobno od gospoðe Carle del Ponte".Pravnici i drugi koji su bili ukljuèeni u pokušaj Srbije da saèuva tajne, sada kažu kako je tada Beograd jasno definirao svoj cilj: saèuvati cjelovite vojne arhive od Meðunarodnog suda pravde (ICJ), gdje je BiH tužila Srbiju za genocid. U tome je i uspio i takva presuda protiv Srbije nije donesena.Nice u svome pismu takoðer naglašava da se usprotivio takvoj odluci glavne haške tužiteljice i upozorio je da ne radi nikakve ustupke Srbiji (kliker.info/Dnevnik)
Komentari