Kliker.info

U razgovoru za Žurnal ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić otvoreno govori o katastrofalnoj situaciji u pravosuđu, radu SIPE, zataškanim istragama protiv političara, napadima Milorada Dodika i njegovih medija te upozorava na opasnost sveopšte korupcije i kriminala u BiH.

Prema izboru Žurnala, ličnost godine 2016. je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić! Obilježio je godinu zahtjevima da pravosuđe dosljedno i pošteno radi svoj posao. Insistirao je na istragama kriminala i korupcije u kojima su osumnjičeni bili političari. Zauzvrat je bio izložen orkestriranim napadima i pravosudne zajednice i prozvanih političara i medija pod njihovom kontrolom. Sporili su mu nadležnost, prebirali po „krvnim zrncima“ te lansirali niz izmišljotina poput posjedovanja lažne diplome. Ništa ga nije pokolebalo…

ŽURNAL: Ministre Mektiću, imate li fakultetsku diplomu, bilo je navoda da nemate?

MEKTIĆ: Ja sam 1977. godine redovno upisao Višu upravnu školu u Zagrebu, nakon dvije godine stekao zvanje upravnog pravnika i zaposlio u Sekretarijatu unutrašnjih poslova u Prnjavoru. Nakon toga sam upisao Višu školu za unutrašnje poslove u Zagrebu, stekao zvanje kriminaliste, da bi 1987. godine upisao Fakultet kriminalističkih nauka u Zagrebu i diplomirao 1989. godine, stekavši zvanje diplomiranog kriminaliste.

ŽURNAL: Neki mediji kažu da nemate ništa od toga ?

MEKTIĆ: Da, tačnije neki pojedinci koji su, da tako kažem, u plaćenoj službi režima, da nas iz Saveza za promjene napadaju zbog rada u Savjetu ministara. Naravno da se ne dopada strukturama na vlasti u RS što su izgubili tu poziciju i važan instrument pomoću kojeg su ostvarivali razne svoje interese pa između ostalog i kriminalne. Onda angažuju jedan broj osoba koje plasiranjem neistina i primitivnih komentara pokušavaju da stvore jednu negativnu sliku, pa i o meni. Zagreb je 250 km odavde i najmanji je problem otići nekome tamo da provjeri ako mu je stalo do istine.

ŽURNAL: Još su se pojedinci nečim bavili – da li je ministar Mektić Srbin ili Hrvat ?

MEKTIĆ:  Ja pokušavam da budem čovjek, da zaista na ovoj poziciji na kojoj se nalazim pokrenem procese izlaska iz krize u koju smo duboko zapali. Mi smo što se tiče bezbjednosti značajno opterećeni raznim izazovima, radikalizmom, nasilnim ekstremizmom, terorizmom. To je ne samo prijetnja po građane BiH, nego i za region, Evropu, globalno. To ruši ugled BiH. Pitanje organizovanog kriminala i korupcije koje je ušlo u sve pore života, to urušava i političke i ekonomske i svake druge odnose ovdje. To pokušavam riješiti, ne kao Srbin ili Hrvat, već isključivo kao ministar, da pokrenem neka pitanja, promijenimo stanje. Sa ovakvim stepenom organizovanog kriminala i korupcije mi ne možemo ostati i opstati ovdje. Rezultat te korupcije je opšta ekonomska kriza, siromašenje i države i naroda, odlazak mladih. Stalo mi je ako mogu nešto da tu uradim u ime svih građana BiH.

Političari su se obogatili korupcijom

ŽURNAL: Osjećate li se usamljeni u tim nastojanjima? Cijelu godinu ste insistirali na borbi protiv kriminala i korupcije, ali niste baš podržani?

MEKTIĆ: U političkom smislu osjećam se usamljen, svjestan sam i zbog čega je to tako. Nikako ne možemo ovdje stvoriti jedan politički ambijent i otvoriti procese u borbi protiv korupcije upravo zbog toga što su naše političke strukture i političke elite godinama involvirane u sve te koruptivne afere i radnje. Ovoliki stepen korupcije ni približno nije moguć bez značajnog upliva političkih struktura. Ja nisam ni očekivao da ću dobiti neku veliku podršku, niti očekujem ubuduće. Mislim da pojedinim ključnim političkim elitama i pojedincima ne odgovara jedna takva borba jer su se dobrim dijelom obogatili preko korupcije. Sada imate dva problema – otvorena borba protiv korupcije dovodi u pitanje njihovu odgovornost i njihovu nezakonito stečenu imovinu. Što je najznačajnije, dobio sam podršku medija, nadam se i javnosti.

ŽURNAL: Imate li podršku svoje stranke, SDS-a?

MEKTIĆ: U stranci imam podršku, u smislu – dobro je to što radiš, mada stranka k'o stranka, ona uvijek očekuje više, želi kao i svaka da na račun nekog rezultata to i kapitalizuje. Ali ta podrška stranke, osim verbalne, trebala je da bude  mnogo jača, da se na osnovu pokrenutog procesa pokreću određene inicijative u parlamentu i u izvršnoj vlasti, ali do toga nije došlo.

ŽURNAL: Da li je stranka na posljednjim izborima platila cijenu zbog vaših istupa ili ste vi plaćali cijenu zbog nerada stranke?

MEKTIĆ: Ne bih ja sada rekao da rezultat stranke ovisi direktno o meni, mada je u predizbornoj kampanji isticala kao prioritet borbu protiv kriminala i korupcije. Ja se iskreno nisam vodio samo prioritetom stranke, nego građana i budućnosti ove države. Možda su glasači očekivali više od stranke u borbi protiv korupcije, a onda je i stranka više očekivala od mene. Ja nisam bio svjestan dubokog kriminala i korupcije koja je involvirana u pravosuđu. Nemoguće je pokrenuti te procese dok se ne raskrinka kriminal i nezakonito ponašanje prije svega određenih nosilaca pravosudnih institucija. Mi se još bavimo nezakonitim ponašanjem u pravosudnim institucijama i stvaranjem ambijenta da se energičnije uđe u rješavanje tih problema.

ŽURNAL:  Osobe iz pravosuđa, koje vi prozivate u svojim stupima, kada nisu imale drugih argumenata, govorili su da izlazite iz okvira svoje nadležnosti.

MEKTIĆ: Oni su samo floslukama i frazama pokušali da se zaštite od svog nerada, svog nezakonitog rada, od korupcije, od nikakvih rezultata rada. Kada kažete da nemaju neke pokazatelje i rezultate u borbi protiv korupcije i to u društvu gdje je prisutna percepcija da je korupcija sveprisutna, oni se pozivaju na načelo nezavisnosti. Nije postavljeno pitanje njihove nezavisnosti nego njihovog nerada. To je bio pokušaj da prevare javnost braneći se frazom o autonomnosti, a u stvari su htjeli da budu nedodirljivi.

ŽURNAL: Govore vam da pretjerujete sa čestim istupima i stalnim napadima na pravosuđe…

MEKTIĆ: Ne pretjerujem, to je moj stil rada, da transparetno o svim činjenicama i problemima koji opterećuju pravosuđe govorim svakodnevno, sve do onog momenta dok ne krenemo raditi u interesu pravde i pravne države. Ne znam kako može da bude previše priče o tome, ako svakodnevno imamo primjere koji pokazuju koliki je stepen tog nerada pa i korupcije u samim pravosudnim institucijama. Bez pravne države ovdje nema ni ekonomije, ni pravednog društva ni bilo kakvog pozitivnog razvoja.

Dodik ruši pravosuđe zbog vlastitog interesa

ŽURNAL: Koliko je značajna suspenzija glavnog državnog tužioca ili je to samo manifestacija da se unutar pravosuđa nešto radi?

MEKTIĆ: Poražavajuće je da zbog korupcije, nerada i zloupotrebe svog položaja mijenjamo glavnog tužioca. Kada dođete do spoznaje da je u sve to bio involviran, pitate se kuda i kako dalje? To je funkcija od koje u dobroj mjeri zavisi vladavina prava u jednoj državi. Pitate se šta ne funkcioniše u ovoj državi, kakva je uloga Visokog sudskog i tužilačkog savjeta? I oni pokušavaju da se nametnu kao neki otuđeni centri moći, a u stvari bi trebali imati nadzor nad radom pravosuđa i da popravljaju stvari. Mislim da su i oni odgovorni za to stanje i da su se jedino bavili kadrovskom kombinatorikom u pravosudnim institucijama, da su se sveli na neku komisiju za izbor i imenovanje. Dobrim dijelom je to i zbog njihovog nerada i pokušaja da se otuđe od svake kritike i analize njihovog rada. Kada budemo radili neke prve popravke treba sagledati ulogu i funkciju VSTS-a, jer su sazreli za jednu ozbiljnu transformaciju.

ŽURNAL: Ali, kada zatražite reformu pravosuđa na državnom nivou djeluje kao da indirektno „idete na ruku“ Miloradu Dodiku?

MEKTIĆ: Ne poklapaju se naši interesi. Njegov je interes da se uruši institucija, da se stvori institucionalni kaos. On je tu dobrim dijelom povezan sa vlastitim interesom.  Ja ne govorim o transformaciji nego popravkama unutar pravosudnog sistema, koji će natjerati nosioce pravosudnih funkcija da rade u interesu pravne države. Evo konkretno. Kako je moguće da se u slučaju Slobodana Stankovića šest godina vodi istraga i nakon toga Ustavni sud presudi povredu njegovih ljudskih prava jer je nerazumno dugo vođena istraga i dobije neku materijalnu satisfakciju?

Kako je moguće da se u slučaju Balkan Investment Banke uđe u petu godinu istrage, u Pandori 3-4 godine, i još mnogo predmeta? Ja tu transformaciju hoću da vidim. Imate situacija da tužilac vodi istragu zajedno sa policijom, u jednom momentu naredi da se lice liši slobode, da bi nakon nekog vremena on zatvorio istragu zbog nedostatka dokaza! Imali ste sada tu situaciju oko paradžemata, tužilac otvorio istragu, nadzirao je, u jednom momentu rekao policiji da ima dovoljno elemenata za dokazivanje djela i nakon izvjesnog vremena on zatvori tu istragu. Zašto ju je uopšte otvarao?

Direktor SIPE je mogao više uraditi

ŽURNAL: S druge strane imamo iz godine u godinu krize, imamo smjenu ministra sigurnosti, pa smjenu direktora SIPE, pa smjenu glavnog tužioca, pa se i izbor predsjednika Suda BiH pretvorio u problem, da li je sve to opet iz politike produkovano?

MEKTIĆ: Ubijeđen sam da jeste. Nažalost, politici i ljudima koji su ključne političke ličnosti ne odgovara da se uredi stanje vladavine prava, unutar sektora policije, bezbjednosnog sistema i pravosuđa. Prelamaju se razni interesi. Strahovit je uticaj politike u bezbjednosnom sektoru. Politika je našla instrumente pomoću kojih na to utiče. Formirali su parlamentane  nadzorne odbore, gdje su stavili svoje ljude… Ako je čelnik neke agencije pod političkim uticajem, on čitav rad može usmjeriti u tom pravcu ili da ne radi ništa.

ŽURNAL: I vi ste doveli čovjeka na čelo SIPE iz grada iz kojeg ste i vi, i to je pod političkim uticajem..

MEKTIĆ: Jesam doveo čovjeka kojeg poznajem, sa kojim sam zajedno radio, za kojeg pretpostavljam da će biti opredijeljen da radi u interesu rasvjetljavanja kriminala, korupcije i terorizma, ali ja nisam za ovakav sistem izbora i mogućnosti uticaja politike na policiju. Mogu se tu naći drugi načini kontrole i nadzora nad radom policijskih agencija, a ne da članovi nadzornih odbora budu direktni eksponenti političkih partija. Ti su nezavisni odbori najjači instrument partija na uticaj na rad policijskih agencija.

ŽURNAL: Da li ste zadovoljni radom direktora SIPE Pericom Stanićem?

MEKTIĆ: Generalno nisam zadovoljan, mislim da se moralo i moglo više uraditi, ali vidim zašto se nije postigao rezultat. Tu je dobrim dijelom involvirano tužilaštvo koje je vodilo i usmjeravalo istrage. Vi ste imali situaciju da u tužilaštvu bude neki predmet i godinu-dvije, a da se uopšte ne zatraži od SIPE da radi neku istragu. ..

ŽURNAL: Mislite li na predmet o Nikoli Špiriću?

MEKTIĆ: Kada govorimo o Špiriću tu je neka druga stvar. Tu smo imali situaciju da je tužilac vodio neku svoju istragu, a od SIPE i njihovog finansijsko-obavještajnog odjela nije zatražio da izvrši nijednu provjeru. Čak u taj predmet nisu htjeli da uključe SIPU, nego su na bazi, pretpostavljam nekih dokumenata koje je Špirić donosio, na bazi samo njegovih izjava zatvorili istragu bez SIPE u tom predmetu. Dakle, ako govorimo o nekom dobrom rezultatu u borbi protiv kriminala i korupcije to mora biti dobar zajednički rad i SIPE i tužilaštva ili ako govorimo o lošem ne možete to samo pripisati SIPI, jer to umnogome zavisi od želje i rada tužilaštva.

ŽURNAL: Vi trebate da obezbijedite uslove rada SIPI, a ne nadzirati rad…

MEKTIĆ: Ključna funkcija kao ministra je da stvorimo pretpostavke i ambijent da mogu nesmetano da rade. Neki su iz tužilaštva prigovarali, kao šta ti imaš da se uopšte miješaš na bilo koji način u predmete, u istrage itd. Pa pravosnažne presude su jedan od najboljih načina preventivnog djelovanja odvraćanja od kriminala i na taj način se stvara povoljnije bezbjednosna situacija. Ne možemo govoriti o povoljnoj bezbjednosnoj situaciji ako ne funkcioniše pravna država i nemate garanciju da će neko ko počini veliki kriminal i odgovarati.

ŽURNAL: Ali, te se institucije bave sobom. Ministarstvo sigurnosti i SIPA protiv tužilaštva, tužilaštvo protiv SIPE, tužilaštvo protiv suda, sud protiv tužilaštva, OSA protiv SIPE, OSA protiv tužilaštva, saslušaj direktora OSE, saslušaj direktora SIPE… Zadnja godina je potrošena na međusobne optužbe i raskrinkavanje jedni drugih…

MEKTIĆ: Morali smo ući u taj proces. Očigledno sistem nije funkionisao. Sada je prilično jasnija situacija. U čitav problem je pokušavao svako svakoga uvući, optužiti i onda stvorite neku vrstu haosa, da ne znate šta ko radi, ko je za šta kriv i zašto sve ovo ne funcioniše. Onda smo morali ući u tu priču da razjasnimo . Ako je neko za nešto kriv treba da odgovara i da se zna za šta je ko kriv.

Predmeti Pandora, Bobar i Pavlović banka su sramota tužilaštva

ŽURNAL: Suspendovan je glavni tužilac i šta sada? Gdje su predmeti?

MEKTIĆ: Kada smo rekli problem je u glavnom tužiocu, suspendovan je, dobili smo vršioca dužnosti. Nema nekakvog roka kojeg treba davati da se dođe do nekih rezultata. Za sada nema nekakvih naznaka da se nešto promijenilo. Vidjećemo. Imam informacije da se na nekim predmetima na kojima se godinama nije radilo sada ozbiljno radi. Nisam pristalica da se daje previše vremena. Pazite, ja sam rekao glavnoj tužiteljici da treba da se obrati javnosti, mora se reći – mi smo upali u duboke probleme ovdje, u nezakoniti rad, uvukla se korupcija, ovdje se u tužilaštvo uvuklo mešetarenje, evo obavještavam građane da toga više nema, neka zatraži neku vrstu strpljenja građana dok raščiste i da ćete krenuti da radite na raspetljavanju kriminala… Ne možete se ponašati kao da javnost ne postoji i da radite kao da je to tužilaštvo privatna kompanija.

ŽURNAL: Hajdemo proći predmet po predmet. Šta su vam proteklih mjeseci ili godina govorili za predmet „Pandora“?

MEKTIĆ: Mislim da je taj predmet klasičan primjer nezakonitog rada, kriminala i korupcije unutar tužilaštva i nosioca tih predmeta.

ŽURNAL: Gdje je tu „zapelo“?

MEKTIĆ: Mislim da je predmet ne samo mirovao, da nije urađen, nego je on dobrim dijelom uništen. Ne možete vi dozvoliti nekome da tri godine neometano… pa 13 ili 14 ljudi iz tog predmeta se vratilo na posao. Nema istrage, nema optužnice, vratili se ljudi i da zlo još bude veće, nastavili su još žešće da se bave kriminalom! Ništa se u tim institucijama nije promijenilo.

ŽURNAL: Bobar banka? Ponovo mora biti rađena istraga..

MEKTIĆ: To je neviđena sramota šta se dešavalo u tom predmetu. Ali pazite, to se nije moglo slučajno dešavati, nije mogao to neko uraditi u nekom nehatu. Ne možete dati neovlaštenoj osobi da saslušava i potisuje zapisnike o saslušanju svjedoka i osumnjičenih. To nema pravnu snagu. Moraju sve ponovo saslušavati.

ŽURNAL: Šta su vama poručili osumnjičeni iz predmeta Bobar banka?

MEKTIĆ: Direktorica Agencije za bankarstvo RS (Slavica Injac) mi je poručila da sam ufuran u američke filmove i da od toga nema ništa…

ŽURNAL: Pa, ima li?

MEKTIĆ: Ne mogu sada o tome bilo šta da kažem. Sumnjam u čitavu tu priču. Biće vrlo teško. Pazite, imali ste slučaj da je ključni osumnjičeni u Bobar banci pobjegao, krio se. Kada je došao nakon par mjeseci nije mu ni pritvor određen.

ŽURNAL: Pavlović banka?

MEKTIĆ: Ako hoćete sve naopako da radite, evo možete uraditi tako da iz jednog ozbiljnog, zrelog predmeta nemate praktično sada ništa.

ŽURNAL: Hoće li tu biti saslušan Milorad Dodik?

MEKTIĆ: Meni nisu jasne te kalkulacije, da vi vodite jedan ozbiljan predmet kao što je „Pavlović banka“ koji se direktno tiče Milorada Dodika, da saslušavate ne znam koga sve više u tom predmetu, a da ne saslušate ključnu osobu koje se taj predmet tiče. Možda je i čistačica i kafe kuharica u Pavlović banci nekada davala izjavu, a nemate hrabrosti da pozovete Milorada Dodika i kažete – daj da raščistimo sada za tih 750 hiljada eura. Pozivan je drugim nekim predmetima, ali evo za Pavlović banku nije, a na običnim građanima se trenira pravna država i zakonodavna strogoća.

ŽURNAL: Imamo i druge koji su pod istragom, a i ne pominju se. Spis jedne istrage protiv Dragan Čovića nikada nije došao u tužilaštvo, imaju i istrage za druge političke lidere o kojima javnost i ne zna i sve se u tišini zataška?

MEKTIĆ: Pa imamo i toga sigurno, ali nije problem sam o u političkim pritiscima. I sami nosioci pravosudnih funkcija traže dilove sa partijama i liderima, dodvoravaju se na razne načine njima, ovi im rade razne usluge i pogodnosti tako da i oni samo na jedan takav poltronski način direktno utiču na takav odnos politike prema pravosudnim institucijama

ŽURNAL: Bilo je prijedloga da se i za osobe iz pravosuđa uvede imovinski karton. Da li to podržavate?

MEKTIĆ: Oni su vlast, treći stub vlasti i apsolutno treba da javnosti budu dostupni njihovi imovinski kartoni i status tokom obavljanja pravosudne funkcije.

ŽURNAL: Da li ste zadovoljni radom Vijeća ministara?

MEKTIĆ: Radili smo u jednoj kako se obično kaže dobroj atmosferi, nismo proizvodili nikakvu krizu. Mislim da je Vijeće u protekloj godini napravilo jedan ključni iskorak ka Evropskoj uniji, prihvaćena je aplikacija. Osjeti se napredak. Vijeće nema nadležnost za egzistencijalne probleme, ali nismo zakočili neke strateške interese BiH.

ŽURNAL: Magazin Žurnal, čija je osnova rada ukazivanje na korupciju, izabrao je vas za osobu godine u borbi protiv ovog i drugih vidova kriminala. Koju bi poruku uputili javnosti?

MEKTIĆ: Mislim da javno mnijenje može puno da utiče na stvaranje povoljnijeg ambijenta, neke stvari mogu da se promjene putem pritiska. Građani generalno moraju da reaguju na anomalije oko nas. Imate nevjerovatnih stvari u kojima se građanima gurao prst u oko, na jedan najbrutalniji način, ne obraća se pažnja na nihove interese. Građani trebaju dati podršku pozitivnim procesima i na taj način će prepoznati i u političkom životu ko radi za interese BiH, a ko radi za vlastite interese.

 A. Gutić – A. Avdić (Žurnal)