Kliker.info

Nakon 15 godina i 20 izdanja širom svijeta na isto toliko svjetskih jezika, u dopunjenom izdanju V.B.Z-a pojavilo se remek dijelo Predraga Matvejevića «Mediteranski brevijar», koja je sinoć promovirana u Sarajevu. U razgovoru za «Dnevnio avaz», ugledni književnik,  jedan od najvećih evropskih interektualaca i profesor na Univerzitetu «La Sapienca» u Rimu, Predrag Matvejević, konstatira kako je novo izdanje «Brevijara»  nada da su i za njega prošla «crna vremena na ubogom Balkanu». 

– Posljednje izdanje Mediteranskog brevijara na našem području izašlo je 1991. godine, dakle prije 15 godina. Nakon toga, ja sam postao nepodoban. «Brevijar» na našim prostorima niko više nije htio izdati. Jednom sam se pojavio nekom izdavaču u Hrvatskoj, a on mi je rekao: «Samo mi još ti trebaš»! To su bile godine kada sam ja kritički pisao o raznim pojavama na tlu cijele Jugoslavije, odnosno u Hrvatskoj. Naime, nikad nisam bio u skladu sa tuđmanovskom politikom, pogotovo kad je u Bosni učinila ono što jeste. Zbog toga je nastalo je moje «isključenje». Moj «Brevijar» je objavljen  na 20 jezika, ali ga nije bilo u Zagrebu. No, mislim da je sada sazrelo vrijeme da se i moja knjiga  može prihvatiti,  jer tu nema nikakve politike. Vjerujem da su prošle godine u kojem su moje knjige bile nepoželjne, crne godine i za mene i za moj «Brevijar».  

No, i u tim crnim vremenima «Brevijar» se pojavio u Sarajevu. Sarajlije su imale priliku pročitati reprint vašeg izdanja iz 1991. godine.  Kakve su Vaše impresije povodom ponovnog dolaska «Brevijara» u Sarajevo? 

Da. To je bilo  1997 ili 1998. godine. Sreo sam prijatelja Ibrahima Spahića. Ibro mi je kazao: «Mi u Sarajevu ove godine nismo bili na moru,   najprije nismo mogli ići zbog godina opsade,  a sada nemamo para. Tvoja bi nam knjiga mogla poslužiti da vidimo more».  Izvršili smo štampanje izdanja iz 1991. godine i tako je i u vrijeme mog  izgona, «Brevijar» izašao u Sarajevu.  

Kako gledate na posljednja dešavanja u BiH. Radikalne izjave premijera RS i lidera SNSD-a sve se češće dovode i u kontekst nastojanja da se problem kosova na mala vrata uvede i u BiH. Kako to komentirate? 

Prije svega, Milorad Dodik nas je razočarao svojim ponašanjem.  Mnogi Hrvati i Bošnjaci  su mislili da je Dodik pravi čovjek.  Vidio sam  reakcije dijela Srba koji su spremni da krenu za Dodikovim idejama. No, Dodik nije rješenje za našu braću Srbe na ovom prostoru. Što se tiče Kosova. Vani postoji strah da se sudbina Kosova poveže sa sudbinom Bosne. Ali, Zapad neće dopustiti da se ta priča prenese na RSi. Bit će teške konsekvencije, jaka presija i u slučaju pokušaja. Zapad neće dozvoliti još jednu balkansku dramu! Ne zato što oni vole Balkan, već zato što ga skupo košta. Sve će se učiniti da Bosna ostane u granicama i da krene naprijed, da funkcionira kao jedna prava i pravna država. 

Detaljno pratite sva društvena kretanja. Kako se iz perspektive intelektualne Evrope gleda na najnovije rasprave, pa i sukobe  zagovornika tradicionalnog islama u Bosni i onih koji zagovaraju radikalniju primjenu islama u Bosni? 

U BiH postoji taj problem, a vidio sam i dramatična dešavanja na Sandžaku. Mislim da se, nažalost, pokušava uvesti nešto što ne pripada našim ljudima. Ali tu stvar mogu da riješe samo muslimani između sebe. Onaj ko se upliće, ko želi nametati svoje stavove, doživjet će suprotne rezultate. Pogotovo to govorim zbog onih koji govore da su vehabije osvojile Bosnu, da naši Bošnjaci postaju fundamentalisti… No, generalno gledano, islam jednom velikim dijelom proživljava jednu alternativu, koju je stoljećima proživljavalo kršćanstvo. Kršćanstvo je proživljavalo alternativu jedne velike agresivnosti tokom križarskih pohoda, inkvizicije, spaljivanja na lomači, progona vještica  Tada se  javila  ideja: «Modernizirtati kršćanstvo ili kristijanizirati modernitet». Nisu uspjeli kristijanizirati modernitet. Pred islamom je sada ta dilema, da li modernizorati islam ili islamizirati modernost. Ne može se  cijela modernost islamizirati. No, postavlja se pitanje, da li se može modernizirati čitanje, ali da se ne ošteti svetost Knjige. Mislim da  se čitanje Knjige  treba i može modernizirati spram spoznaja našega stoljeća. Time se ne umanjuje srž knjige. Islam treba da nauči lekciju da krščanstvo sa svojom silom nije uspjelo kristijanizirati modernitet.   Mislim da je moderniziranje čitanja Knjige u islamu  velika prilika za naše muslimane u Bosni. 

Ali, i pored činjenice da Bošnjaci baštine tolerantni, tradicionalni islam u Bosni, Evropa prema njima ima maćehinski odnos,  često im pokušavaju imputirati navodne terorističke nakane. Vaša izjava da se Bošnjaci provociraju pričama o teroristima je izazvala dosta pažnje, možete li pojasniti svoj stav? 

Ovdje živi vrlo tolerantan islam, koji nikad nije imao ekstremne forme. Jer, Bošnjaci nisu fundamentalisti! Oni imaju jedan laicitet,  poštuju svoju vjeru, ali nisu zatvoreni.  Ja sam odrastao 100 metara od džamije. Nije me niko uvjeravati kakvi su naši muslimani.  U Bosni postoji evropski islam koji nikada nije poznavao ono što mu se pripisuje. Ne treba ništa uljepšavati. Definitivno postoji jedna antiislamska propaganda u Evropi. Evropa nije spremna da vidi pozitivno. Vrlo teško i zlonamjerno se Bošnjacima imputira nešto što nema veze sa njima 

Zašto i ko to radi? 

U Evropi postoji tendencija da se identificira nešto što nije identično. Poistovjećuju se  islamizam, integrizam i fundamentalizam, koji se opet dijeli na mističnu, bezopasnu i  agresivnu komponentu nisu ista stvar. Ništa od toga nije isto. U nastojanju da se Bošnjacima imputira terorizam  sudjeluju, nažalost, neki  hrvatski i srpski nacionalisti. Oni su širili tezu kako su svi muslimani teroristi, šire vijest da su muslimani Bosne plaćeni od Saudijske Arabije. Zbog neke skromne pomoći poput poneke džamije, jedan cio narod se prikazuje  kao teroriste, a to je zbilja nedopustivo.  Kažem to sa dubokim uvjerenjem.  Time Hrvati i Srbi čine magareću uslugu sebi samima i odnosima među građanima. 

Da li to može imati opasne posljedice?  

Svakako da sve ovo može imati ozbiljne posljedice. U Bosni imate muslimane vjernike i one koji su samo porijeklom muslimani. Ali, nažalost i ovi drugi, koji su samo porijeklo muslimani se svrstavaju u nekakav islamski fundamentalizam. To stvara bunt. To stvara suprotne posljedice. Onaj ko misli da će time nešto popraviti, naprotiv, napravit će gore. Privući će i one koji nisu vjernici, kako bi dobili taj identitet koji nisu imali, pa i u radikalne krugove. 

Nedavno je Državno odvjetništvo Hrvatske zatražilo od Vrhovnog suda Hrvatske da preispita, odnosno poništi vašu kaznu od pet mjeseci zatvora, uslovno dvije godine, očekujete li da ćete biti oslobođeni? 

Očekujem  da će prevladati razum i da će u Vrhovnom sudu Hrvatske neko reći: «Matvejević nije zaslužio takvu kaznu». Oni imaju pravo da ponište tu kaznu. Ako ne ponište,  to će biti gore po njih samih.  

Razgovarao: Faruk VELE (Dnevni avaz) 

Bošnjaci su Slaveni 

– Naši muslimani, Bošnjaci su velikim procentom islamizirani Slaveni, kao što su islamizirani Siciliajnci ili u Andaluziji Španjolci. Kao što su drugi kristijanizirani. No, čudi me da naši muslimani ne žele navesti tu komponentu.

Nastojim izgladiti sukob Napolitana i Mesića

Kako komentirate razmjenu žestokih riječi hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i predsjednika Italije Đorđo Napolitana (Giorgio  Napolitano) u vezi s italijanskim žrtvama tokom Drugog svjetskog rata.  Da li je Napolitano pretjerao u svoj ocjeni povodom Dana sjećanja na fojbe ili je to učinio Mesić koji je u ovakvom stavu svoga kolege prepoznao «natruhe otvorenog rasizma»? – Ja nastojim da izgladim taj sukob Mesića i Napolitana. Reći ću vam šta me duboko boli u vezi s tom pričom. I Mesić i Napolitano su antifašisti, duboko antifašisti. I jedan i drugi su bili među liberalnim komunistima koji su se odvojili od Staljinizma, oni su ekskomunisti.  I jedan i drugi na neki način imaju sukoba sa svojim nacionalistima. Mesić se hrabro bori protiv jednoga klerikalnog  hrvatskog nacionalizma. Mesić je simbol jednoga boljega, najboljega hrvatstva. Napolitano je čovjek koji je prošao kroz Komunističke partije Italije. I  on, u ovom času kada je pobijedila ljevica, želio bi da na neki način bude predsjednik svih Italijana. No, mislim da ono što nije dobro u govoru Napolitana što je istakao  navodni «nekcionizam Slavena». To je pogrešno.

O Miroslavu Krleži 

Vi ste autor čuvenih «Razgovora s Krležom» koja su doživjela svoja brojna izdanja. Kako je genije poput Miroslava Krleže gledao na Bosnu? 

– Za razliku srpskih i hrvatskih nacionalista koji su uvijek nastojali identitet Bosne prošvercati kao isključivo srpski ili isključivo hrvatski, Krleža je u svojim djelima i pogledima uvijek priznavao identitet Bosne, stavljao je tamo gdje joj je mjesto.  On je stalno govorio da Bosna nije ni srpska, ni hrvatska. Govorio je: «Budete li je svojatali, loše čete proći». Smatrao je Bosna zaslužuje jednu bolju budućnost koju namjenjuju okolni nacionalizmi. Sreća da nije vidio posljednji rat…